Bitef

Ove, 2009. godine je sto pedeseta godišnjica Hamsunovog rođenja kada se u Hamareju otvora Hamsunov centar koji sarađuje na ovoj predstavi, la saradnja proiziazi iz obostrane želje da se udruže snage i prošire пеке granice asocijatvnog pripovedanja.Tema Knut Hamsun većjei sama posebi granica jerje on jedan od najvedh pripovedača svih vremena. Ako iko zaslužuje da se prema njemu ophode na asocijativan i neakademski nadn, bez političkih, psiholoških ili intelektualnih analiza, to je svakako on. Velika posleratna moralna nedoumica, umrljano književno nasleđe, retrospektivno obezvređivanje životnog doprinosa humanističkim idealima, potpuni kolaps ne samo umetnika već i ljudske jedinke - sve su to pitanja suviše krupna da о njima sudi samo jedna generacija. Svaka istina ima vise strana, pa čak i vreme može da donese razliku. Kolikoje biožrtva povremeno prevelikog čudoređa posle Drugog svetskog rata? Dali je usisan u moralistički vrtlog sa drugim slavnim ličnostima izsive zone da bi sezadovoljila potreba javnosti za simboličnim žrtvenim jarcem? Dali bi njegova sudbina bila takva u stabilnom svetu, svetu koje ima vremena za dijalog i razumevanje? Na ova teška pitanja nikad neće biti nađeni jasni odgovori. Mogucnost da se Hamsunu dopusti da sam iznese šta о tome misli gotovo da nije postojalo u njegovo vreme i dragocen neposredan izvor prosvetljenja davno je, nažalost, nestao. Možemo da čitamo njegove knjige, možemo da gutamo biogafije, možetno da pregledamo sudske spise, pa čak i da se nasladujemo psihijatrijskim dnevnicima, ali nijedno od tih opširnih svedočanstava nikada nam neće dati jednostavan odgovor - kako je, dođavola, stigao do toga da se divi Hitleru? Nepostojanje bilo kakvih jasnih odgovora otvara vrata mašti i predstava je upravo о tome: da se Hamsun probudi iz mrtvih i pusti da govori о malim i

98

PISAC