Borba, 24. 04. 1990., str. 8
Pre neko veče, na Tribini Fran-
KULTURA n 0
POLICIJSKI DOSIJELt NEPODOBNIH INTELEKTUALACA I UMETNIKA (2)
Zloupotrebe vrše i — Sudovi
Iskustvo pokazuje da, u tzv. partijskim državama, oni koji žele da diskredituju nepodobne, veoma često umeju
Zbog čega su, na
dubokom neskladu sa drevnim okriljem tog prostora
Sivilo obalne arhitekture
da iskonstruišu dokaze i tamo gde ih nema
SDB. Sadašnje komisije za nadzor službu SDB pri republičkim skup-
kršenja zakona: jednom njegovom “ praktično, nema
tezu od Portoroža do Pirana, moderne hotelske građevine u
Očuvanje izvornog narodnog graditeljstva duž slovenačke obale već duže vreme uzmiče pred naletom komercijalnog turizma, reč arhitekata se ne čuje ili je,
BORBA, april
24. utorak strana
POSLOVNA ZAJEDNICA INDUSTRIJE KONFEKCIJE GOSLAVIJE |
Booktad, Nušićeva br. 25
raspisuje
KONKURS
za izbor
| DIREKTORA POSLOVNE ZAJEDNICE ;
Pored opštih uslova predviđenih zakonom, kandidat
mora da ispunjava i sledeće posebne uslove: .
| — da ima visoku stručnu Spo — SioaorasFa pravni, ički fakultet — tekstilno usmerenJjEe.
Conga najmanje tri godine radnog iskustva
namah, zastane — da ima potrebno znanje, stručne i organizatorske
cuska 7, ugledni mađarski pisac klijentu, naime, oduzet je određeĐerđ Konrad izrazio je žaljenje što ni materijal, spisi, i to u toku preje u njegovoj zemlji, nedavno, u kršajnog postupka. Sud, naravno, sklopu rušenja službi bivšeg reži- na to ima pravo bilo da zaplenjeni ma, uništeno mnoštvo dosijea pi- Spis koristi kao dokaz, ili kao sam saca, intelektualaca i stvaralaca. predmet krivične radnje, ističe dr Jer su spisi koji oličavaju staljinis- Janković, ali, ako optuženi bude tičku represiju u formi svevidećeg Oslobođen, dužan je da ga vrati „velikog brata” mogli da posluže Vlasniku.To u pomenutom slučaju kao beskrajno dragocena građa is- nije učinjeno, već je spis završio u toričarima ove epohe real-socija- SDB. Oštećena stranka uložila je lizma. žalbu, slučaj još nije okončan...
— S obzirom na sadašnju situaciju, nije realno očekivati da bi se služba bezbednosti mogla odreći svojih prinadležnosti — smatra r _____Ivan Janković. Može se, đakle, tra| Iste zamerke upućuju se i inici- žiti obelodanjivanje, ali ne i spaljijativi Nezavisnih pisaca; zaštO vanje takvih dosijea. Ali ne i njihouništavati ono što nas pokazuje vo javno obelodanjivanje, jer bi tionakvima kakvi smo. Naravno da me opet bilo povređeno načelo njihovu formulaciju — javno čita- privatnosti svakog građanina! U nje i spaljivanje kompromitujućih svakom slučaju, inicijativa Nezapolicijskih dokumenata i doušnič- vignih pisaca ima svoj smisao kao kih beležaka — treba shvatiti i politički zahtev određene grupe. kao artističko (metaforičko) prete- Više od te pojave — delovanje tajrivanje, i ljubav prema ritualnom ne policije — mene, recimo, zabrispektaklu. Ono što bi Nezavisni pjava pogrešna primena propisa o pisci, a verujemo i većina stvarala- jzo|aciji građana, što je recimo, bio ca koji su se kad-tad sudarili s „Ve“ slučaj prošle godine na Kosovu likim mehanizmom“ tajne policije Ž
„Rđavi đaci“ i „dobri policajci“
POTOLN. WO IN Blu CW MM „___________ ____ ___Lo
koji su s njima sedeli i družili se, da bi ih potom isprovocirali da ka-
štinama sačinjene su, mahom, od bivših nameštenika službe SDB. Trebalo bi, za početak, da se te komisije transformišu, i da u njima budu ljudi sa većim ugledom i moralnim autoritetom u javnosti.
Dosije „Bijela knjiga“
A što se tiče dosijea — zaključuje dr Janković — lično mislim da je, postojali ili ne, najbolje ponašati se u svemu kao da oni ne postoje, ne sputavati sebe i ne libiti se da kažemo šta mislimo. Jer, iskustvo pokazuje da u tzv. partijskim državama, oni koji žele da diskredituju nepodobne, veoma vešto umeju da iskonstruišu dokaze i tamo gde ih nema...
Da rezimiramo: intelektualci, umetnici, stvaraoci, baš kao i svi ostali građani, ni više ni manje, imaju legitimno pravo da zahtevaju od pravne države da štiti njihovu privatnost, ustavom garantovane slobode, građanske i stvaralačke. S druge strane, određeni oblici zaštite države od unutrašnjeg i
žu nešto protiv „države i naroda“ i posle to „otkucali” na nadležnu adresu SDB...
Njihove bojazni, naravno, potvrđuju „pouzdane informacije“ koje su procurele iz tajnih službi -— da su se, naime, negde od sedamdcecsetih godina, političke policije kadrovski veoma osposobile, te su za praćenje pojedinih segmenata: politike, kulture, novinara, akademika i sl. — angažovale za te oblasti „kvalifikovane“ i upućenc denuncijante: špijuni su, dakle, bili iz samih umetničkih i intelektualnih krugova. :
— Ni jednog trenutka nisam doživeo nikakvu neprijatnost od strane političke policije, ali mi je još 1959. kada sam u Zaječaru bio uhapšen zbog snimanja nekih objekata za akademski kino-klub, a bez dozvole SUP-a, u policiji zaprećeno da će mi se otvoriti dosije — kaže poznati reditelj i književnik Živojin Pavlović, jedan od članova Nezavisnih pisaca. — Nisam tada shvatio, niti danas znam zašto je to rečeno kao neka pretnja — što je toliko pogubno imati u policiji dosije? No, kako je politička policija kao i Armija i ostale društveno-političke organizacije sve vreme bila produžena ruka vladajuće, jedine partije, verovat-' no je po dužnosti vodila evidenciju o neposlušnima. Ako takva do-
Uvid u dosije ·
Po zakonu — objašnjava dr Ivan Janković — svaki građanin ima pravo da zaviri u sve spiše koje država i policija vode o njemu, dakle, i u policijska „tajna dosijea“. No, koliko nam je poznato, to svoje zakonsko pravo još niko od pisaca, umetnika i drugih „vlasnika“ ovih poverljivih predmeta SDB nije iskoristio. Valjda iz bojazni da njihovom zahtevu neće biti udovoljeno. Jer, kakva bi to tajna služba bila ako bi vam priznala da vas prati, uhodi, prisluškuje...? .
Prevencije totalitarne hidre
— Skrenuo bih pažnju i na mnogo značajniju, policijsko-političku kontrolu nad umetničkim stvaralaštvom i kulturnim životom — na
Poznato je da tradicionalne me·
diteranske države već neko vreme nude turistima svoje etnološke posebnosti, pošto more, sunce i pesak nisu više dovoljni. Ju-turizam,
međutim, prema rečima Džona B.
Alkoka još uvek karakterišu „mo-
re, sunce i seks godišnjeodmorski
paketi“. Jedan od pokušaja da se gostima ponudi nešto više su Bernardinski propagandni prospekti koji se ponose fotografijom stare
romantične crkvice usred novog hotelskog kompleksa. Zanimljivo, nema šta, samo da
čovek potom na licu mesta ne uvi- | di da je ponovo „pao na fintu“. Tu-
rista će se, naime, vrlo brzo susresti sa zapuštenom ruševinom, za koju nije najjasnije da li su je tamo
zaboravili ili je to neuspeli pokušaj uvođenja mediteranskog kon-
cepta prodavanja posebnosti u našoj turističkoj ponudi.
Na nekoliko kilometara slovenačke obale — što se turističke po-
nude tiče — najizvikaniji je, svaka- ...,
ko, tandem Portorož-Piran: Portorož sa svojim ambicijama da prodaje visoki turizam, dosta uspešnom afirmacijom na području kongresnog i poslovnog turizma, te nekim „folk“ priredbama, i Piran sa svojom nostalgičnom arhitekturom. Piranskim danima arhitekture, kao romantične polovine
te celine.
Tačno na polovini puta između te dve krajnosti, sagrađen je hotelski kompleks sa mnogim objektima za javno i polujavno korišće-
'| nje, koji se po svojoj ponudi raste-
žu od „A“ do visoke „B“ kategorije. Lokacija koja, najpre, iznenadi sa čistim morem (u Portorožu i Piranu se kupaju samo oni najzagriže-
0 Kad se i oglasi neka korisna ideja sve,
i za obavljanje poslovodne funkcije. a ltaja kandidati iz industrije konfekcije. Prijave na konkurs sa priloženim odgovarajućim doka. zima o ispunjavanju uslova podnose se u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa na adresu Poslovne
zajednice. Neblagovremen
e prijave i prijave bez pOITCHEE dokaza
ispunjavanju uslova neće se uzeti u razmatranje. Odluka.o 2boru kandidata biće doneta u roku od 30 dana od dana proteka roka za podnošenje prijava. Učesnici će biti obavešteni o rezultatu konkursa u roku od de. set dana od donošenja odluke o izboru.
-TVEnHE MHOĐOPMALIAJE.O CMA :JEOOH: 330·038 | MN
TM 4 SN: PjıMSP VK JANO OL MJ MAN A: 197: 5 7 AMAN IM OR ANN
7UGOBANKA D.D. BEOGRAD Ulica 7. jula 19-21,
BEOGRAD
raspisuje
KONKURS za izbor i imenovanje
ZAMENIKA GENERALNOG DIREKTORA JUGOBANKE D.D. BEOGRAD
| Tzbor i imenovanje kandidata za zamenika generalnog direktora Jugobanke D.D. Beograd, vrši se za period od 4 godine. | Pored Zakonom propisanih opštih uslova, kandidati moraju da ispunjavaju i sledeće posebne
) USLOVE: — da imaju visoku stručnu spremu i
— najmanje 3 godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti bankarstva ili privrede.
3 jr
NEZANIMLJIV ZA POSETIOCE: idejno rešenje trga „ arh. M. Šulca i postojeći izgled trga
rnardin“
kompleksa. Tu je, naime, prelomna tačka između potrošačkog i piranskog ambijenta, a crkva upravo povezuje ova dva različita i suprotna karaktera delovanja prostora. na sreću nije dogodilo, i ostaci crkve uključeni su u hotelski kompleks. U Piranu, gde se redovno okupljaju arhitekti, još novembra 1985. godine organizovan je na inicijati-
vu Skupštine opštine Piran međunarodni workshop, gde su učesnici sa konkretnim projektima odgovarali na izazove sredine u kojoj se a Si ac workshop događao. Jedan od zanje do POO - CO TEO dataka koji su arhitektima dali ZaBe e, ka je u kompleksu vod za zaštitu spomenika Pirana i Jernardin koji se smestio na UZVI” horte] „Bernardin“, bilo je uređenje šici što nosi ime po srednjovekov- aliverbe Dikeinnpi noj crkvi j su. EVRA ji MAR MJ VH BABI 0 OE RRA ĆO NR E aaa Organizatori su dobili nekoliko kompleksa pomerena u brdo, tako OE ORO rešenja, ali je sve da gostima ne smeta ni gust saob- do danas ostalo samo na tome raćaj, a i arhitektura novih objeka- PraKOEO O O ROMA
ta uklapa se u konfiguraciju tog druge strane, Trg „Bernardin“ i da-
brdašca. Pa ipak, oduševljenje tu- * i : : rista prestaje onog trenutka kad ih lje ostaje funkcionalno i oblikovano potpuno neuključen u okolne
put dovede do centralnog bernar- i
dinskog trga na kome stoji ruševi- Objekte kompleksa, a zapušten,
ne stare crkve. Prema prvim pla- nezanimljiv je za posetioca. Ostaci crkve daju poentu ne samo trgu
novima bila je čak predviđena i za rušenje, što se posle intervencije već i celom terenu oko hotelskog
niji) i potom sa zaista širokom ponudom aktivnosti koje je moguće upražnjavati na jednom mestu. Mopguće su, naravno, i prijatne šet-
preventivne društvene cenzorske organe zvane „programski saveti“ kaže Živojin Pavlović. Jer, na primer, za mene je od male važnosti da li u nekoj fascikli policija zapisuje šta radim i sa kim se sastajem ali mi je stalo da me druga vrsta policijske kontrole koju obavljaju „programski saveti” ne ometa da objavim knjigu ili snimim film. Naravno, to su sve pipci jedne te iste hidre — komunističke partije. Ako se već partija odriče bogomdanog, prava na vlast, ona se samim tim odriče prava na kontrolu kulturne politike; programski saveti jesu nesumnjivo fosilni ostaci staljinističkih totalitarnih prevencija i, kao takvi, u našem javnom životu ne bi više valjalo da postoje... Kao ni dosijei koji „dokaze“ o autoru isvlače na osnovu njegovih knjiga, umetničkih dela... — ističe pisac čija je knjiga „Ispljuvak pun krvi“ svojevremeno zabranjena kao „nepodobna“ i uništena.
IEFHPGSANPIGJErK 61 TC DT RYU TAN O MITO Or PAD RIK FIrROJRI MERI O77ara i JB arIRUMVEC RFI OH kada je umesto ograničavanja kre- spoljašnjeg neprijatelja moraju i tanja na mesto boravka, policija dalje postojati. Dosijea, uostalom, zatvarala izolante, ili, recimo, nisu izum samo tzv. realsocijalishapšenja „ekstremnih“ mitingaša tičkih režima: nedavno, na međuiz Pazove u vreme održavanja ne- narodnom skupu evropskih PENkih skupova u Kninskoj krajini! Po -klubova u Beču, austrijski pisci novom zakonu, koji je stupio na požalili su se da i u njihovoj zemlji
„Šta, dakle, nedostaje? Ili je, mož-
„minimumu, u stilu „pa postoji mo-
Iako, je, dakle, trg uglavnom razan i pored brojnih lokala, hotelijeri se još ne odlučuju da završe svoj „salon“. Prirodne pogodnosti su tu, hotelski kompleks je već dugo izgrađen i postavljen sa čisto naznačenom namenom, a postoje i idejna rešenja za uređenje trga.
Prijave na konkurs sa biografijom, kretanjem u službi i
dokazima o ispunjavanju uslova konkursa podnose se u
| roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: jj JUGOBANKA D.D. BEOGRAD, 7. JULA 19-21
Neblagovremene i nepotpune prijave neće se uzimati u
razmatranje. ; |
da, upravo to način YU turističke ponude — da se opsežni planovi na kraju zaustave na obaveznom
Jugoslovenska.estrada — izdavački sektor — nudi sa 0d 30% po narudžbenici roman
re“. O očitom bernardinskom cinizmu koji na svom propagandnom materijalu štampa upravo fotografiju propadajuće crkve i zapuštenog trga, suvišno je i govoriti. Ili, grublje rečeno, i tako se može pljuvati u vlastiti ćup zlata. Marta GRUEV
Momira Krsmanovića
TEČE KRVAVA DRINA
potresna knjiga o ustaškom genocidu nad srpskim narodom
kumenta postoje, bilo bi vrlo zanimljivo da — u trenutku kad jed- čenja kretanja, odnosno izolacija, na partija izgubi svemoć, a sa poprimili još drastičniju formu: jer njom i politička policija — ona 56 sada „ograničenje kretanja u odizađu na svetlost dana... Ne samo ređenom mestu boravka” može zbog onih koji su kao „rđavi đaci“. vršiti ne samo za vreme vanredupisani u „školski dnevnik“ već is- nog stanja, kao ranije, već i pre to toliko, a možda još više zbog, proglašavanja vanrednih mera. onih koji su bili na usluzi policiji, Nezakonita su i saslušanja i poziobaveštavajući je o jeretičkoj de-. Vanja stranaka „radi davanja obalatnosti neposlušnih... veštenja“ nadležnim „službama Koliko je međutim, ovaj zahtev bezbednosti uoči poseta stranih Nezavisnih pisaca pravno zasno- državnika, ili velikih međunarodvan? nih skupova. Jer, zakon precizno Po rečima dr Ivana Jankovića, kaže da se stranka može zvati sauglednog beogradskog A4dvokata mo ako sama ima određena obanije toliko sporno samo postojanje Veštenja relevantna za pitanja bezdosijea već njihova — primena. bednosti, a ne da bi se njoj na taj Ona se reguliše internim propisi- način, skretala pažnja i zahtevala ma same službe SĐB, a moguća „podobnost kao što se recimo, dezloupotreba bila bi, recimo, krše- silo sa disidentima poput Dobrice nje ustavnog načela privatnosti: Ćosića, ili Vuka Draškovića priliprisluškivanje, otvaranje pošte, ne- kom jednog međunarodnog skupa ovlašćeno snimanje na javnom bankara u Beogradu... mestu i sl. Dok nema formalnih Ono što bi po oceni našeg sagoprepreka da se opštepoznati sta- vornika bilo najrealnije očekivati i vovi, javne izjave pojedinaca upot- na čemu bi i Nezavisni pisci i ostarebe i za pravljenje tzv. dosijea. la demokratska javnost mogla inZato nam dr Janković skreće paž- sistirati u pogledu službe bezbednju na jedan drugi vid grubog nosti jeste drukčiji nadzor službe bom broj pet, porušen je .
H: Lenjingradu, a podignut
u Piteru, na očigled obožavalaca Jesenjina. Hotel „Angleter“ je zapisan u biografiji Jesenjina kao poslednje stanište, iz sobe broj pet krenula je vest da je pesnik izvršio samqubistvo. Prvo je isekao vene i ispisao krvlju „Doviđenja, moj š 53 Š druže, doviđenja...“, a zatim je om- Poslednji J SSURJEHOVI ča legla na njegov vrat. To je zvanična verzija iz jednog noćnog izveštaja daleke 1925. godine. „Jesenjinština“ je ubila pesnika, a bojazan dušebrižnika Revo- ja je dovedena do usijanja slučajlucije je bila da će njegovim stopa- nosti. ma krenuti ljubitelji stiha „Rusijo, polje malinovo“. Represivan režim ax + branio je svoje lično pravo na rep- Naručeno samoubistvo? resiju, a pesniku je prikačeno, kao cmrt je imala da pomete pesnikonzerva psu, vazda toga, a kako ka kao i poslednje dane Jesenjina ne: narkomanija, alkoholizam, koji su bili skandalozni, malo su razvratništvo, nedolično ponaša- se uklapali u revolucionarni zanos nje... Palo je naređenje da se pesni- i lik pesnika koji su usrdno želeli štvo autora „Nebeskog dobošara” i da stvore zakonodavci represivnih „Kobilji brodova“ zbriše sa pesnič- mera. ke mape, a kažnjavani su oni koji Ipak je objavljivan, a i da nije, su pod jastukom sklanjali njegoVEĆ pamćenje je spasilo ne samo njega knjige. U kampanji su dali svoj nego i Mandeljštama, Ahmatovu i deo,ne samo njegovi sadruzi, već i Cvetajevu. Pesnik V. Knjazev je isuticajni Nikolaj Buharin i Anatoli- pisao, povodom smrti Jesenjina, ij Lunačarski. Obratite pažnju da da eto „Pruga na vratu se ne vidi“ i se iste, 1925. godine, Arhipelag ne može se reći daje to samo slika, Gulag diže iz mora, što reče Alek- pesnička. Nedavno je u našoj sandar Solženjicin, i koincindenci- štampi izlazio feljton, prilično ar-
otel „Angleter“, sa sve SO-
dani, revolucionarni zanos i lik pesnika koji su usrdno žel diže se iz mora Argipelag Gulag i, kao što reče Solženjicin, dena do usijanja slučajnosti
snagu krajem jeseni, ta su ograni- postoji oko hiljadu dosijea umetnika u policiji.
S obzirom na početak stranačkog života, verovatno će i zahtevi za promenom svrhe i načina delovanja SDB u oblasti kulture i umetnosti biti deo izbornih programa kako alternativnih tako i vladajućih partija. „Uostalom, umetnici s gorčinom ističu da je najpotpuniji dosije „nepodobnih“ stvaralaca, ne samo u svojem „ataru“ već i u drugim delovima zemlje, naročito u Srbiji, svojevremeno, umesto policije, sačinila, upravo komunistička partija, odnosno CK SK Hrvatske u tzv. Bijeloj knjizi. Što se tiče onih „dobro obaveštenih“ krugova bliskih policiji (čije mišljenje, uprkos uredno prosleđenoj molbi nismo uspeli da dobijemo) oni misle da će dosijei umetnika i stvaralaca najverovatnije izgubiti smisao postojanja i „samoukinuti se“ onda kada se i formalno ukine član 133 KZ o verbalnom deliktu.
Vesna ROGANOVIĆ
koji su bili skandalozni u
gumentovan, da je samoubistvo inscenirano, da je u tom obliku bilo potrebno ko zna kome. Ili, sad sa pristojnog rastojanja, i možmo da pretpostavimo da je naručeno i dobrodošlo. Islednik Eduard Hlistakov je proveo istragu, kako primećuje Milan Čolić, bavio se administracijom i procunjao po svim dostupnim izvorima. Ishod: doveo je u sumnju „stvorenu sliku“, čak se i medicinski nalazi ne poklapajuineidu u prilog predočenoj verziji. Ajde da je tako, i kad nije tako. I nije Jesenjin od tako krhkog ma-
terijala kao političke sekire koje su bačene na njegovo delo, pa su
onda ustuknule pred provalom ljubavi prema pesniku sa najis-
KONCERT SEPTETA MANU DIBANGA U BEOGRADSKOM SAVA CENTRU
Dva sata afričkog zvuka
U. organizaciji izuzetno aktivnog Francuskog kulturnog centra i Programa „202“ Radio Beograda, 21. aprila, pred punom. Velikom salom Sava centra (šta sve čini dobra propaganda!) održan je dvosatni koncert Septeta Manu Dibanga. Manu Dibango je, za trideset pet godina karijere, prvi put nastupio u Jugoslaviji.
Dibango, saksofonista i pevač, Afrikanac nastanjen u Francuskoj, svirao je sa ekipom vrlo solidnih muzičara. Bilo je i nekoliko interesantnih solaža, gde su se, pored Dibanga, publici najviše dopali basista i bubnjar (inače preglasno ozvučen). Međutim, muzika koju su svirali. nezamisliva je i potpuno ogoljena bez perkusioniste, i vrlo
'UZ GODIŠNJICU SMRTI SLAVNOG RUSKOG PESNIKA !
Jesenjin u polju malinovu
sobi broj pet hotela „Angleter“, malo su se uklapali u eli da stvore zakonodavci represije. Iste, 1925. godine, koincindencija sa Jesenjinovom smrću beše dove-
konskijim ruskim glasom. Nije' u tom poslu zavođenja reda dušebrižnika bio jedini, kao ni na spisku smrti od carističkih režima do staljinske idile. Objavljeni su i debeli tomovi uspomena kasnije, koji nisu dirali smrtnu tačku, kao omaž veličini, kult pesniku. Zaboravljeno je njegovo huliganstvo i biografske pojedinosti, „Kafanska Moskva“ i „Crni čovek“. On ga je, taj čovek, posetio, a da li je preko ruke imao crvenu lentu redara, bolje da ne pominjemo. Stigao je pesnik kako je umeo da se oduži i Lenjinu i Velikom oktobru, greota ga je bilo ucelo baciti u „smeće zaborava”. TI nije li ovo sve pogrešan šlagvort koje nam nudi nova verzija,
Književnik Radomir Smiljanić u recenziji r0mana napisao je: „Oni koji su o svim strahotama čitali, nisu nigde naišli na delo u kome je i izdaleka tako strahotno verno opisan pokolj srpskog naroda kao u romanu Momira Krsmanovića... “
CENA: 588 DIN
ı Plaća se pouzećem + poštarina.
ma, koji nismo naročiti ljubitelji afro zvukova i koji smo došli zbog najavljene muzike u kojoj je preovlađujući džez, u proseku posle dve stvari, postalo monotono. Ni brz ritam, ni dinamične „scenske kretnje“ muzičara — braek dance, povreme asocijacije na muzičko, pozorište i sl, nisu pomogli da mnogi ne zadremaju (a ko bi rekao da je to moguće uz tako glasnu muziku!)
Od mnogih koji su došli da čuju najavljenu „world music“, samo su oni koji izuzetno vole njen afrički deo (stručniji kažu da se ovde radilo o muzici Dibangovog rodnog Kameruna i zairskih Zulu plemena), dobili ono što su očekivali.
Nevenka MILOŠEVIĆ
je čudno da je Dibango u svoj septet uvrstio, recimo, čoveka koji je (ne neophodni) prateći vokal, a da nema perkusionistu.
Uoči koncerta je najavljivano da se radi o nekakvoj „svetskoj muzici” koja se temelji na džezu, a sadrži elemente afričke muzike. U stvari, slušali smo muziku u kojoj apsolutni pečat ostavlja afrički melos, i što se ritmova i što se harmonija tiče, a bilo je samo nekih elemenata džeza, bluza, fankija, itd.
Po receptu — svako ima svoju publiku, prošao je i ovaj koncert: ali oni koji su bili potpuno zadovoljni bili su malobrojniji, jer, afričku muziku treba zaista voleti da bi je slušali sa uživanjem skoro dva sata — bez pauze. Tako je na-
Četvrto izdanje romana „Teče krvava Drina štampano je u dva toma, u tvrdom povezu, [0f mata A-5, latinicom, sa plastificiranim ilustrova nim omotom u boji. Knjigu možete naručiti dopisnicom, pismom ili telefonom na adresu: Jugoslovenska estrada, Kolarčeva 9, 11000 Beograd, tel. 011/320-659, 322-142 i 621-260.
Gina cyrpa ca jouu jenHWMM arpakiMBHHM WM3HeHaheMbemi 30 uHTBOU0
33:03 (zoyarz
S VER. |G nownatbajy Bam npwknanaW, npakrHuaH M nyHCy3HO OM |
BOnMu HPO3 „,BETCHO dyJIBANHCHO IIPBEHCTBO „MTAJIMJA 90.“
y3 neTarbsa pacnopen Meuema Ha HajBeheM dyndan cHOom cnekraMny cBeTa — o 8. jyHa no 8. }yna — Ha Bo | · aMuy je M kynoH 3a npwroaHy Harpanuy Hrpy:
PEER EXPORT ||}}M (roga S |O :
Ss IR SV ž.09 none ujecT uHransua „Cnopra“ y Mranujy Ha weuen0 Ht" || u0 penpe3eurauuje. Slavko LEBEDINSKI || - |
nost, promenio, bar onda (što ne i sad?) pesničku mapu, narodio mnogo imitatora, a i onih koji su ga usrknuli sa majčinim mlekom.
Selo u kome se rodio u Rjaza- || nju, ipak nosi njegovo ime, Jesenji- ||| no Ribnovsko, i pesnika ćete tamo ||| naći kao i Vaganjanskom groblju, | ispod zarđala krsta. Možda je i svaka breza ili, recimo, klen to ji drvo života koje ga ovaploćuje. Ni- jj | i je slučajno Sergej zapisao da ruski || seljak na ubrus obično izveze | drvo. Jer: „Drvo je život. Svako | jutro, ustajući iz sna, mi umivamo | svoje lice vodom. Voda je simbol | očišćenja i krštenje u ime novog dana. Brišući svoje lice lanom na kome je prikazano drvo, naš na- || rod nemo kazuje da nije zaboravio tajnu predaka koji se brisahu liš-. ćem, da ne zaboravlja da je i sam seme vanzemaljskog drveta i, sklanjajući se pod okrilje njegovih grana, zagnjnurivši lice u ubrus, on || kao da hoće da na svoje obraze utisne makar jednu malenu granu || njegovu, da bi, poput drveta, mo- || gao da osipa sa sebe izdanke reči i || misli, i da širi oko sebe ugodni | hlad“.
komunistička, „Ikone i sekire”, kako nam je predočio Džejms Bilington (izdanje beograskog „Rada“).
Ispod zarđala krsta
Vratimo se ikoni, pa neka to bude celokupni Jesenjin koji je, kao što slutite, znao. odgonetku pevanja i ruske zagonetke: „Žuti ždrebac more preskočio, a kopito nije umočio”. Nije li „zeleni oganj” pesnika, kako je primetio u istoimenom ogledu Miodrag Sibinović, ožario naše viđenje sveta, otkrio hristoliku Rusiju, malinovo polje koje se ne može preći u crvenim generalskim čizmama? I nije li stiholet pesnika iz Rjazanske gubernije koji je otkrio davnost reči, folklornu neslućenost i neiskvare-