Borba, 26. 02. 1991., str. 2

2 UTORAK, 26. FEBRUAR 1991. GODINE

Amerikanci na pola. puta do Eufrata

Moćna 101. vazdušna divizija nalazi se duboko na iračkoj teritoriji i nastoji da preseče li-

nije snabdevanja elitnoj Republikanskoj gardi i kasnije je, u saradnji sa ostalim jedinica-

ma saveznika, opkoli

Dahran, Rijad. — Moćna američna 101. vazdušna divizija nalazi se duboko na iračkoj teritoriji, na pola puta do Eufrata, preteći glavnoj iračkoj liniji snabdevanja snaBa u Kuvajtu, tvrde saveznički izvori, Ukoliko stignu do reke, iračke žile kucavice Amerikanci će biti u dobroj poziciji za napad sa severa na elitnu Sadamovu Republikansku gardu. Istovremeno, „republikancima” se sa juga, iz Kuvajta, približavaju druge savezničke snaБе. Do sada je, javlja Rojter, 101. vazdušna divizija na svom pohodu naišla na slabašan otpor. Ili je iz-

cenjuju vojni izvori,

pozadine.

predstoje.

logori

nenađenje bilo potpuno, ili Sadam, suočen sa masovnom ofanzivom sa kopna, mora i iz vazduha nije bio u stanju da se odupre, pro-

Na osnovu veoma šturih izveštaja sa bojišta, što je posledica gotovo hermetičke blokade informacija, može se zaključiti da saveznici nastoje da opkole elitne Sadamove jedinice i da ih odseku od

Osokoljeni uspesima u prva 24 sata kopnene ofanzive, saveznički komandanti nagoveštavaju ubrzavanje prvobitnih planova, ali upozoravaju da prava iskušenja tek

početka rata.

Na njih neće dugo čekati, jer suRaketa „silkvorm” je kineska

deći po jučerašnjim informacijama, iračka elitna Republikanska garda napušta rovove i kreće u susret saveznicima.

„Konačno su se pokrenuli. Tukli smo ih dve sedmice i počinju da izlaze. Morali su to da učine ili bi bili ubijeni u njihovim rupama“, ističu američki vojni izvori.

Irak je juče, tvrde britanski izvori, ispalio raketu tipa „silkvorm“ kineske proizvodnje u pravcu britanskih ratnih brodova u Zalivu, Raketa je uništena nekoliko sekundi pre dosezanja cilja. Bio je to, javlja AP, prvi direktni irački napad na savezničke brodove od

skog projektila „stiks“ čiji je domet 80 kilometara. Uprkos zastarelosti, stručnjaci smatraju da „Svilene bube“ predstavljaju potencijalnu pretnju brodovima.

Savezničke snage su, tvrdi se, juče nastavile napredovanje ka gradu Kuvajtu. Nalaze se, navodno, na oko 80 kilometara od glavnog grada okupiranog šeikata. Napredovanje ne usporava irački otpor, kojeg, kako se tvrdi u zapzdnim izvorima, gotovo da nema, već strah od postavljenih mina.

SA SAUDIJSKO—KUVAJTSKE GRANICE: Zarobljeni Iračani prebacuju se u Saudijsku Arabiju, gde su unapred pripremijeni sabirni

Zarobljeno 14.000 Iračana?

U prva 24 časa se više hiljada iračkih vojnika predalo ili je zarobljeno 0 Na više mesta na

frontu, navodno, viju se bele zastave

Rijad. — U prva 24 sata kopnenih operacija, savezničke snage su zarobile 14.000 Iračana, saopštila je juče američka vojna komanda u Rijadu. :

U saopštenju, koje prenose zapadne agencije, navodi se da je „14,000 Iračana zarobljeno ili se predalo“.

U saopštenju nema ni reči o planiranju operacija na frontu.

Komandant operacije „Pustinjska oluja“ američki general Norman Švarckopf saopštio je u Rijadu da su savezničke snage samo u prvih deset sati ofanzive zarobile 5.500 iračkih vojnika, Saudijska armija je ob-

javila da je zarobila'dve hiljade, a francuski komandant da 4! iijogove trupe zarobile hiljadu iračkih vojnika. а 5

Kako javljaju agencije, komandanti savezničkih trupa su prekjuče izjavili da očekuju da broj zarobljenih Iračana dramatično poraste. Oni tvrde da se na više mesta na frontu iznad iračkih pozicija viju bele zastave predaje.

Iračka vojna komanda je prekjuče demantovala savezničke tvrdnje o hiljadama iračkih zarobljenika. Međutim, u izveštajima američkih i britanskih televizijskih reportera sa ratišta vide se kolone zarobljenih Iračana koji pešice kreću u savezničku pozadinu, ka logorima za prihvat zarobljenika izgrađenim u Saudijskoj Arabiji.

Misija mira ne ide u Irak

Mirovna misija nesvrstanih nastaviće međusobne konsultacije o

i proširiće ih i na druge članice pokreta

krizi u Persijskom zalivu

verzija tri decenije starog sovjet-

OFANZIVA SAVEZNIČKIH SNAGA NA KUVAJTSKOM FRONTU — PREMM REČIMA AMERIČKE KOMANDE — SE PDUDUNO ODVIJA

Francuska misli na budućnost

U Parizu se ne sumnja u skori povoljni završetak su-

koba i već se kombinuje

sa postratnim uređenjem

prilika u Iraku i na Srednjem istoku

(Od stalnog dopisnika „Borbe“)

Pariz. — Rat će se izgleda dobiti brže, nego što se može dobiti mir. Političke rane koje za sobom ostavlja svaki rat, koje će pogotovu Ovaj ostaviti, mogu da ostanu nezalečene do nekog sledećeg.

Nedostatak autentičnih informacija sa ratišta i slab otpor iračkih snaga prvog dana suvozemne ofanzive saveznika gomilaju sumnje ne toliko o krajnjem ishodu rata nego o ličnoj i političkoj sudbini Sadama Huseina. A s tim u vezi i pravim ciljevima rata svakog od 29 članova savezničke koalicije.

Za optimiste je glavna prepreka bržem napredovanju saveznika „veliki broj ratnih zarobljenika čije čuvanje i transportovanje više usporava savezničko napredovanje nego otpor još naoružanih jedinica“. Oprezni upozoravaju da je petnaestak hiljada zarobljenika na nekoliko stotina hiljada iračkih

| vojnika sasvim nedovoljno da se \sudi i o moralu i o stvarnoj snazi Sadamove vojske i o budućem toku rata do nesumnjivog pobedonosnog završetka.

Vašington više i ne uvija u diplomatsko strateške oblande da je

Četrdesetog dana rata i drugog dana kopnene ofanzive, na frontu se ukupno nalazi milion i 300 hiljada vojnika — s jedne strane iračkih, s druge trupe saveznika na čijem su čelu Sjedinjene Američke Države.

Prema najnovijim procenama, odnos snaga u regionu je sledeći:

Irak: Na početku rata, 17. januara, Irak je imao u Kuvajtu i u njegovoj blizini 545 000 vojnika, 4000 tenkova, 2500 oklopnih transportera i. 2700 artiljerijskih oruđa.

Njegovb vazduhoplovstvo imalo·je»

700 borbenih aviona, uključujući i sovjetske „MIG 29“ i francuske „Miraže“, Saveznici tvrde da je najmanje 255 aviona uništeno ili da su pobegli u Iran, Irak je imao 8000 oklopnih kola, najmanje 3.500 topova i 17 ratnih brodova, rakete zemlja — vazduh sa 2, sa 3 i sa 6 glava i sovjetske „skud“ projektile, od kojih neki mogu da stignu do Izraela i severnog dela Persijskog zaliva, Irak raspolaže i modernim hemijskim oružjem. Saveznici su saopštili da su praktično uništili iračku mornaricu kao i stotine tenkova.

Zemlje NATO pakta: najviše vojnika — 527.000 imaju SAD, Velika Britanija 43000, Francuska 16.000 dok 100.000 turskih vojnika služi u blizini iračke granice.

Sjedinjene Države imaju preko 100 ratnih brodova u Zalivu, kao i

Teheran. — Mircvna misija

nesvrstanih, koju čine predstavnici Jugoslavije, Irana, Indije i Kube, nastaviće međusobne konsultacije o dramatičnoj krizi u Persijskom zalivu i proširiće ih i na druge članice pokreta. To je juče u Teheranu, nakon druge i završne runde razgovora četiri šefa diplomatije, dopisniku Tanjuga izjavio savezni sekretar za

inostrane poslove Budimir Lončar. Misija je na nedavnom sastanku grupe nesvrstanih zemalja u Beogradu dobila mandat da otputuje u Bagdad da pronađe političko rešenje ne samo za rat, nego i za regionalnu krizu, rekao je Lončar,

U uslovima eskalacije konflikta to, međutim, nije bilo mo:

guće. Početak sveopšte ofanzive na iračke trupe u okupiranom Kuvajtu suštinski je promenio situaciju i, objektivno, potpuno ograničio diplomatski prostor

izaslanicima nesvrstanih da bilo ·

šta trenutno učine.

Članovi misije, ipak, nisu odustali od mirovnih napora, kaže Lončar, i nameravali su da se sastanu sa iračkim predsedni-

š šest nosača aviona, Od vazduhop-

kom Sadamom Huseinom. U jo: jednom pokušaju da se spreče neprijateljstva i nove žrtve, namera pokreta nesvrstanih bila je da se za vreme posete Iraku apeluje da se pođe dalje od već poznatog plana sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova.

Iz Bagdada nije stigao odgovor da li će Sadam Husein moći da primi mirovnu misiju nesvrstanih, ı lovnih snaga SAD raspolažu sa 1800 aviona, kao i 1700 helikoptera. Pentagon ima i 1200 tenkova i 2200 oklopnih transportera u Saudijskoj Arabiji,

Velika Britanija u Zalivu ima, pored vojnika i 170 tenkova „čelendžer“, kao i 72 „Tornado“ i „Jaguar“ borbenih aviona. Britanci imaju i izviđačke avione „Nimrod“, helikoptere „Puma“, i 16

| brodova,

jedan od glavnih ciljeva rata uništenje iračke ratne mašine, Sadamovog režima i diktatora lično. U diplomatskim i novinarskim krugovima u Parizu tvrdi se da je Buš obećao Izraelu sve to u zamenu za strpljenje da se ne bi dovela u pitanje vojna podrška koalicije od strane devet arapskih zemalja. Ali isto tako sve analize pokazuju da je malo kome stalo da „Iraka više nema“. Pitanje je samo kakav Irak treba da bude posle rata.

Manje-više niko, priznavao ili ne, neće više Irak sa Sadamom na čelu. Ne odgovara ni Vašingtonu da „Iraka više nema“, i to pre svega zbog „permanentne sirijske i iranske opasnosti“ po stabilnost i američke interese u regionu. Iz istih razloga ni Saudijskoj Arabiji i „sličnim režimima“.

Svoje razloge imaju i Iran i Jordan. I Izrael, čak, očekujući da jedna buduća „prozapadna“ vlast u Iraku bude faktor ravnoteže i brana arapskom ekstremizmu u odnosu na Izrael.

Sadam Husein je već „dobio

lekciju“. Ali ta lekcija može biti|

poučna i za mnoge druge na Blis-

kom i Srednjem istoku i šire. Čak i||

za one koji su je Sadamu davali. A. ĐUKANOVIĆ

|Oko milion i 300 hiljada vojnika

Francusko vazduhoplovstvo raspolaže sa 40 ratnih aviona, 120 protiv-tenkovska helikoptera i 40 tenkova, uz lake tenkove i poljske topove. Procenjuje se da Turska ima najmanje 50 tenkova „Leopard“, 50 borbenih aviona kao i

snažne savezničke snage u baza-

ma u Turskoj.

Belgija nema vojnike u Zalivu, već samo dva minolovca, Kanada 1.700 vojnika na tri ratna broda, Danska jednu korvetu, Grčka jednu fregatu, a Italija tri fregate, jednu amfibiju i osam borbenih aviona „Tornado“, Holandija ima dve fregate i jedan broj za pozadinsko snabdevanje, Norveška jedan brod obalske straže, a Španija jednu fregatu i dve korvete.

Od zemalja Zaliva i arapskih saveznika Saudijska Arabija ima 118.000 vojnika, 550 tenkova, 180 aviona i osam fregata.

Egipat ima 35.000 vojnika u Saudijskoj Arabiji i 5.000 u Emiratima. Egipćani imaju tenkove i projektile. Ujedinjeni Arapski Emirati raspolažu sa 40.000 vojnika sa preko 200 tenkova, 80 borbenih aviona i 15 brodova.

Oman ima 25.000 vojnika, tenkove i avione.

Sirija je poslala oko 15.000 vojnika i 300 tenkova.

Maroko ima 1300 vojnika u Ujedinjenim Arapskim Emiratima' i Saudijskoj Arabiji,

Nahrein ima 2.300 ljudi, vazduhoplovstvo i mornaricu. |

Manje snage, po koji brod, ili avion, ili stručne medicinske ekipe uputili su i Bangladeš, Bugarska, Čehoslovaka, Novi Zeland, Niger, Pakistan, Poljska, Senegal, Sovjetski Savez, Rumunija, Južna Koreja i Singapur.

/Rojter/

(Tanjug)

DTVORENIH KRRRTA

Slavko Ćuruvija

HRobovi sopstvene nemoći

a

2 МАНА ен И"

erovatno, jedna od najvećih zabluda sadašnjih praktikanata

vlasti i protagonista rekonstruisanja nacionalnih država na

ovom prostoru bila je i ostala ona prema kojoj je moguće srušiti božanstvo, a sačuvati (za sebe) državu nad kojom je ono bdelo, Veća od prethodne je, međutim, zabluda da se bivše komunističko ili socijalističko božanstvo može tek tako, bez stresova i haosa, zameniti novim apsolutom — nacionalnim.Komplikovano? Samo prividno. Aktuelni nacionalisti koji su se, manje-više, svuda u Jugoslaviji dokopali vlasti živeli su u ubeđenju da će biti dovoljno poskidati Titove slike sa zidova, poderati petokrake sa zastava ili, u blažoj varijanti, održati tamo neku ko zna koju po redu sednicu — i da je stvar svršena, A pogledajmo šta su dobili. Jedan veliki haos. Još preciznije, dobili su nešto što je osnov-

na odlika čitave ove tvorevine koja se još zove Jugoslavija — i svake ·

pojedinačne, tobože samostalne, Ssuverene, pa, evo i nezavisne republičke države — ogromnu gomilu sveopštih nedorečenosti. Najveći među tim apsurdima jeste da upravo ta nedorečenost, i samo ona, čitavo ovo jugo-društvo još drži zajedno.

Nedorečenost opšta i pojedinačna će spasiti Jugoslaviju. Kakvi samiti, vojske, reforme... Kakve federacije, konfederacije, višespratne asimetrije. Kakve kombinatorike: 4:2, 4:1:1, 2:2:2...! Pa, zar bi svi ti ljudi išli jedni drugima na oči u Beograd ili Sarajevo posle svega onoga što su jedni o drugima govorili, posle svih političkih psovki koje su međusobno razmenjivali? Zar bi se jurcali sa novinarima po aerodromu (kao

> prošle nedelje u Sarajevu), i davali nemušte, ili nikakve izjave — kad

“— ne bi morali? Zar se Slobodan Milošević ne bi rešavao svojih i državnih

d

у

\

muka na način na koji se rešio novinara na aerodromu — rukom svoga „gorile“ i zar Tuđman ne bi svoje probleme rešavao na način na koji je to učinio na istom mestu i istim povodom — bekstvom u avion?

Naravno da bi — da mogu.

Ali ne mogu!

To je notorna jugoslovenska istina, a ne rezolucije i deklaracije o otcepljenju i (nekakvom jednostranom) razdruživanju, Primitivno političko junačenje i razmetanje onim čime se niko pametan u Evropi ne razmeće več čitavih sto i više godina je puka ornamentika. Civilizacij-

ska infantilnost, nesavršenost i dinamička ravnoteža nemoći i straha su osnovna aktuelna jugoslovenska odlika. I determinanta.

Ko bude umeo da se igra tom ravnotežom nemoći — pobediće. A, ko će to biti?

Može li to biti Milan Kučan? Teško. Nije u stanju. Uz to Slovenci misle da ne mogu čekati dotle. Tuđdman? Ne može. Nije dovoljno moćan, iako već ima skoro sve Hrvate sa sobom (u nacionalnim stvarima, dakako). Milošević (i ne samo on) stalno motri na njega i bar na pet-šest načina može da mu zagorča život kad god to zaželi. Može li to biti Slobodan Milošević? Skoro da i može. Ima gomilu raznih aduta u rukavima. Njegova je nevolja, međutim, u tome što ležerno i nepogrešivo skoro sve svoje partnere u igri okrene protiv sebe, uvek kada zaželi da zaigra neku svoju solo partiju. Blokiran je sopstvenom prevelikom ambicijom Bosancima, Crnogorcima i Makedoncima, budimo realni, ambicije i ne mogu biti tako velike.

Može li jugoslovenskim generalima pasti na pamet da se oni poigraju ravnotežom jugoslovenske nemoći? Možda i može. 1 [0 пе ђег Запse na uspeh. Istina, uslov bi bio da taj njihov čin ima unutrašnji legitimitet i međunarodni legalitet. A, generali ga mogu imati samo u tri slučaja; ako budu branili spoljne granice, unutrašnje granice ili živote građana. Pri tom, morali bi ideološki i politički biti potpuno nesvrstani, Sve drugo bila bi gola avantura s pučističkim, dakle, nelegalnim ambicijama. 4, savezna vlada? Ko zna. Jedno vreme je.to vrlo vešto radila, ali joj je onda palo na pamet da postane autonomna politička sila sa sopstvenim političkim ešelonima iza sebe. Naravno, sve nacionalne politike je promptno okrenula protiv sebe i bila, do nedavno, naprosto sabijena u mišiju rupu. Sad se u njenim redovima, napokon, opet nešto dešava što liči na povratak inicijativnosti. Na šta će sve to izaći — niko ne zna. No, ako joj pođe za rukom da se ponovo tehnokratizuje i efektno zajaše predstojeći talas socijalnih nemira — ko zna — šanse bi mogle biti upravo na njenoj strani.

Bilo kako bilo, jedno je sigorno: ne ruše se državna božanstva tek tako. Ili, ako se i ruše, ne preuzimaju se njihove države. A, ako se i preuzmu, spasa nema; duhovi srušenih božanstava teško da će ikom dugo davati mira.

BORBA

BGENĆCIJE JAVIJRJU

Gubici savezničkih snaga

Rijad. — Savezničke trupe postižu „izvanredan uspeh” u tekućo kopnenoj ofanzivi za oslobađanje Kuvajta — izjavio je juče amoričk vojni predstavnik, brigadni general Ričard Nil novinarima u Rijadı

Govoreći o američkim gubicima od početka ofanzive, Nil је тека da su do sada život izgubila četvorica, američkih vojnika, dok je ?i ra njen. U poslednjih 48 sati oborena su četiri američka aviona, ali su n. ke posade spasene.

Jedan saudijski predstavnik ie — kako izveštavaju strane novinsk, agencije — ranije saopštio da su u kopnenoj ofanzivi do sada poginij; petorica vojnika arapskog dela antiiračke koalicije, što bi značilo da | do juče život izgubilo ukupno devet pripadnika savezničkih snaga,

Američki general je rekao da je od početka ofanzive uništeno 27/ dračkih tenkova, među kojima i 35 sovjetskih tenkova „st-72“, koji s smatraju najboljima koje Irak ima na raspolaganju.On je rekao da jk ı jednom okršaju uništeno 50 do 60 iračkih tenkova, dok je na jednon drugom mestu, u blizini savezničkih linija, zaustavljeno 50 tenkova čij su posade ponudile predaju. ·

Prodor francuskih trupa

Pariz, Rijad. — Francuske oklopne jedinice prodrle su juče više 0 160 kilometara na teritoriju Iraka i kreću se brzo ka severu Kuvajt; tvrde francuski vojni izvori u Parizu.

General Mišel Rokžofr, komandant francuske divizije „Dage” saor štio je popodne u Rijadu da su francuske snage u Iraku neutralisale « tavu jednu neprijateljsku diviziju i da su ostvarile svoj cilj u kopnenor

· ratu, 36 časova nakon njegovog počefka.

Rokžofr je, kako javljaju agencije, dodao da je francuska divizija za robila 3.000 iračkih vojnika. Prema vojnim izvorima u Parizu, jedn, iračka divizija broji oko 12.000 vojnika.

Francuske trupe nisu naišle na veći otpor demoralisanih i gladni} iračkih vojnika i veliki broj zarobljenika usporava napredovanje Fran cuza, dodaju izvori u Parizu.

Snage francuske divizije od 10.500 vojnika, zajedno sa 3.000 amerik kih vojnika, naoružane brzim tenkovima i antitenkovskim helikopteri ma, treba da sa severa odseku iračke trupe u okupiranom Киуајц,

12 poginulih u raketnom napadu

Rijad. — Iračka raketa „skad“ pogodila je sinoć jednu zgradu neda. leko od Dahrana, na istoku Saudijske Arabije, u kojoj su smešteni ате. rički vojnici.

Prema prvim agencijskim izveštajima, najmanje 12 američkih vojni. ka je poginulo, a ima i dosta povređenih.

Veruje se da je u trenutku napada u zgradi, koju je irački „skad“ рођ puno porušio, bilo više od sto pripadnika američkih vojnih snaga.

Od izbijanja rata u Zalivu Iračani su u više navrata raketama „skad" gađali ciljeve u Saudijskoj Arabiji, ali nisu prouzrokovali veću Štetu, ni. ti je dosad bilo žrtava, Nekoliko iračkih raketa je ranije uspešno oboro. no američkim projektilima „patriot“.

Slikanje zarobljenika protivno konvenciji

Ženeva. — Prikazivanje filmova i fotografija ratnih zarobljenika, ро put onih sa iračkim ratnim zarobljenicima koje objavljuju televizijskmreže i novine otkako je započela kopnena bitka u Zalivu, predstavlj; kršenje Ženevske konvencije od 1949. godine — izjavio je jučc u Ženevi

; predstavnik Međunarodnog komiteta Crvenog krsta. Ova organizacij: je štampala 100,000 primeraka brošure na engleskom i arapskom, u ko.

joj su ukratko objašnjene ove konvencije. Ona se deli vojnicima na frontu.

Od početka rata u Zalivu, delegati Međunarodnog crvenog krsta re dovno posećuju iračke ratne zarobljenike u Saudijskoj Arabiji,

(Тапјив

Alžir okrivljuje saveznike

Alžir. — Alžir je potpuno solidaran sa iračkim narodom i deli njegov bol u velikoj tragediji koja mu je nametnuta, izjavio je preksinoć zvanični predstavnik alžirskog Ministarstva inostranih poslova.

OLIK spraćaj alžirskih dobrovoljaca koji бе

1 IJ preko Jordana otići u Irak, u pomoć Sadamu Huseinu

Zvanični Alžir žestoko osuđuje nastavljanje rata i kopnenu ofanzivi saveznika uprkos iračkom prihvatanju rezolucije 660 Saveta bezbed nosti. Članovi koalicije će, kako se podvlači, imati zbog toga „tešku 00 Bovornost pred istorijom“. Savezničku odluku o nastavljanju rata 2V' nični alžirski port-parol ocenjuje kao „krajnje opasnu“ i u potpunoj suprotnosti sa ciljevima sadržanim u rezolucijama Saveta рога ИД

(Тапји

Turci ne žele u rat

Ankara. — Turska je juče posle početka kopnenih operacija mulli nacionalnih snaga ponovo zahvaćena strahom od mogućnosti otvai” nja severnog fronta iz ove zemlje prema Iraku. Predsednik opozicioni „Partije pravog puta“ i bivši šef države, Sulejman Demirel, pozvao | vladu „da otvoreno kaže da Turska neće otvoriti drugi front prema I!' ku“. Istovremeno, predsednik glavne opozicione stranke — Socijaldt' mokratske Erdal Ineni, apelovao je da „Turska ne treba da se meša U rat“.

Generalštab turske armije procenjuje, međutim, da je „sa vojnog 8!" dišta nemoguć kopneni rat iz Turske“. To se obrazlaže teškom konfijl' racijom terena prema Iraku, neprohodnim planinama i nedovoljnim brojem puteva. :

Dve iračke rakete na Izrael

Jerusalim. — Irak je juče izjutra u 05,30 sati, po drugi put u razmak! od dva sata, izvršio raketni napad na Izrael. Bojeva glava rakete isb ljena iz zapadnog Iraka je, kao i prethodna, završila svoj put u југ delu Izraela. PP,

Znak za novu opštu uzbunu dat je tačno 120 minuta nakon а. | ka prethodne. Predstavnik izraelske armije general Nahman ai Pak opštio da ni u ovom napadu nije bilo žrtava. Prema armijskim NI ma, lokacija pada rakete nije objavljena, a još uvek nema ni podata eventualnim razaranjima. - те

Bio je to 18. irački raketni napad na Izrael od izbijanja zalivskoP ta. Na jevrejsku državu upućeno je ukupno 40 projektila.

(Tanju) Teheran osuđuje Vašington

ју) Teheran. — Iranska štampa je juče oštro osudila kopnenu ie „multinacionalnih snaga na iračke trupe u Kuvajtu, ocenjujući | livu rebnom i. dokazom da Vašington od početka krize u Persijskom rat smera mnogo više nego što je samo oslobođenje okupirano8 Č вага! Tako dnevnik „Teheran tajms“, vrlo blizak ovdašnjem Маји inostranih poslova, već u naslovu poručuje da „nema opravVi kopneni napad“, koji čak naziva „nezakonitim“. а кик Povodom nemoći Ujedinjenih nacija da spreče eskalaciju у аме“ u redakcijskom komentaru se ističe da novi svetski poreda „7 fundamentalne promene povelje „svetske organizacije“. iji ата! „Kejhan internešenl“, naklonjen radikalnoj političkoj како бе i ra da bi SAD postavile Iraku ultimatum na duži rok da 56 POLO Kuvajta, da su stvarno nameravale da problem reše mirnim P (Tanju)