Borba, 20. 07. 1993., str. 20

Transportni koridor zapad-istok nije alternativa postojećem

transportnom pravcu sever-jJug, nego će i jedan i drugi biti deo evropske transportne mreže ·

Skoplje: Pripreme za izgradnju „koridora zapad-istok“, koji će obuhvatati Albaniju, Makedoniju i Bugarsku, počele su krajem 1991. godine, posle sastanka ministara za saobraćaj triju zemalja, koji je održan u Sofiji u novembru te godine. Tada je zaključeno da svaka strana izvrši prethodna ispitivanja na svojoj teritoriji. Ta istraživanja su završena i usvojena od strane eksperata sve tri zemlje u Sofiji u junu prošle godine. „Koridor“ će obuhvatiti 50 odsto teritorije Al-

je gotovo neupotrebljiv. U Makedoniji je putna mreža solidna, ali će biti neophodno da se proširi put Gostivar-Tetovo ı put Prilep-Veles preko Babuna. U Bugarskoj je u lošem stanju put od makedonsko-bugarske granice do Skoplja. Što se tiče železnica, najlošije stoji Makedonija, pa će biti neophodno da se izgradi u prvoj fazi železnička pruga od Kičeva do Cafasana u dužini od 65 kilometara i od Beђакохса до bugarske granice kod Krive Palanke (Đueševo) u

Pruga pairiotskog kuluka

Dr. Ivan Minev, u organu najbrojnije parlamentarne partije VMRO-DPMNE, „Glas“ predložio je da se pruga od Beljakovca do bugarske granice gradi putem „patriotskog kuluka“ ili kako kaže „na kineski način“. On misli ća bi se za dobrovoljni rad javilo najmanje 180 hiljada graditelja. U protivnom trebalo bi izvršiti mobilizaciju. Svaka opština u proseku da po pet hiljada a Skoplje 30 hiljada graditelja. Oni bi bili podeljeni u 18 smena po 10 hiljada graditelja. U svakoj mobilisani bi radili o svome kruhu. Prema dr. Minevu oni bi posao, uz veliko „samožrtvovanje i visoku patriotsku svest“, završili za tri meseca. Od vlasnika šatora i kamp-prikolica se očekuje da šatore i prikolice za tri meseca stave na uslugu domovini. Na svaka dva kilometra trase bi bila raspoređena po jedna cisterna za vodu i po jedan dežurni lekar. Minev očekuje učešće i iseljenika i brigada iz Bugarske, naročito iz Pirinske Makedonije. Prema njemu, luka Solun za makeđonsku naftu posle izgradnje ove pruge više ne bi bila u igri. Pruga Beljakovci — bugarska granica je isto što i nezavisnost, sloboda i priznanje Makedonije, tvrdi dr. Minev. On još predlaže da se demontira pruga Veles-Kočani i da se tim šinama montira pruga Bečljakovci — bugarska granica, koja Skoplje preko Sofije direktno povezuje sa Moskvom.

banije, 80 odsto teritorije Make- dužini od 55 kilometara. Risto

Ва li će postati žila kucavica za Pufnikeei ferefe koji kreću na isfek: ; železnička sfanica u Skoplju

donije i 45 odsto teritorije Bugarske. Ovim koridorom će putovati roba od Italije, preko Albanije, Makedonije i Bugarske, prema Turskoj i prema Ukrajini i Azerbejdžanu, s tim što će roba od italije do Albanije i od Varne prema istočnim crnomorskim pristaništima putovati feribotom. Ovo je za „Borbu“ rekao Risto Dimitrov, podsekretar u makedonskom Ministarstvu za saobraćaj i veze.

On ističe da „koridor istok-zapad“ i sada postoji, ali da je nerazvijen i da ne može da odpovori sadašnjim „potrebama. On je ostao nerazvijen zbog političkih prilika u prošlosti, kada je, na primer, Albanija bila potpuno zatvorena država. Sadašnji put od albanske luke Drač do graničnog prelaza Cafasan na makedonsko-albanskoj granici

Dimitrov kaže da će Makedoniji biti potrebno, da bi oformila svoj deo koridora za putnički ı željeznički saobraćaj, jedna mili-

Prema Dimitrovu, u drugoj fazi gradila bi se i pruga od Kočana do bugarske granice u dužini od 65 kilometara ı od Ohrida do Bitolja u dužini od 83 kilometra. Pritisak pojedinih gradova da se „pruga“ gradi preko njihove teritorije je razumiljiv,

ali bez uticaja na pravce, koji će ~

se graditi. Ekspertske grupe u martu ove. godine na bazi istraživanja koja su vršena u svakoj zemlji sastavile su završni izveštaj koga su u Ohridu početkom maja usvojili i ministri za saob-

raćaj i veze sve tri zemlje. Taj izveštaj će ovih dana usvojiti sve tri vlade, a biće prezentiran i

međunarodnim finansijskim in-

stitucijama, od kojih se očekuje finansijska podrška.

Risto Dimitrov posebno naglašava da je „koridor zapad-is-

„LE MOND“ PARIZ

Pariz. — Dalmacija je od ostalog dela Hrvatske izlovana. Krajinom je presečena na dva dela, · zagrižena sumnjom i pitanjem šta ako Zagreb nije niša bolji od Beograda. Po splitskim zidovima nalaze se grafiti Zagreb-Beograd. Ovaj slogan, koji je u potpunosti nezamisliv u Zagrebu, kao i. u Slavoniji, pokazuje koliko je Dalmaciji dosta svega. Dosta rata, koji je u potpunosti uništio turizam, dosta srpskog bombardovanja od čega strada Zadar, Šibenik i Biograd. Dosta joj je, takođe, da bude izo- lovana od Hrvatske i zaboravljena. Jedan drugi grafit pokazuje tačnu sliku stanja: „Zagreb = Hrvatska“ i pitanje „a mi“. Oko 12 odsto Dalmatinaca u jednoj anketi izjasnilo se da je za odvajanje Dalmacije, od kojih je 6,5 odsto za posebnu državu, dok se 5,1 odsto izjašnjava za рпрајаnje Italiji. Prema ovoj anketi jedan broj anketiranih je za autonomiju Dalmacije u okviru Hrvatske, a jedan broj želi podelu Dalmacije na četiri županije. Partija regionalne formacije „Dalmatinska akcija” ima 15 glasova u Splitu, 10 u splitskoj oblasti i 6,5 u oblasti Đubrovnika. Međutim, ono što Zagreb bri-

„PROFIL“ BEČ

BORBA UTORAK 20. 7. 1993.

Nemirna Dalmacija

ne više je činjenica da je dalmatinski savez Istre osvojio 66 glasova u odnosu na HDZ koji ima samo 16. Na ovo je Tuđaman jedanput reagovao rečima: Istra će imati onoliko autonomije,

koliko i svi ostali, ni više ni ma-

nje. Hrvatska ofanziva u masleničkom kraju je želela da poveže Dalmaciju sa ostalim delom hrvatske i ispostavilo se da je imala samo psihološki efekat i to kratkog trajanja.

HDZ tvrdi da iza Dalmatinske akcije stoji srpski komplot. Naime, da je ova akcija podržavana od strane tajne službe jugoslovenske armije. Tvrdi se, takođe, i da pomenute grafite u Splitu pišu Srbi. Čuje se često da Beograd poikopava i potpomaže odvajanje Dalmacije, koja bez sumnje ima svoje osobenosti, pre svega istorijske u odnosu na Hrvatsku. Zagreb takođe nije daleko od sumnje da Italija ima pretenzije na Istru. Jedan novinar iz Splita dao je izjavu „Mondovom“ dopisniku, tvrdeći da je Jugoslavija eksplodirala iz finansijskih razloga i da je Dalmacija za Hrvatsku pod uslovom da sav novac sada ne ide u Zagreb kao što je nekada išao za Beograd.

Nemačke sprečava sankeije

• profiv Hrve Beč. — Bečki nedeljnik „Profil“ piše da se Nemačka trudi da spreči usvajanje sankcija protiv Hrvatske i pored verbalnog distanciranja Bona od politike hrvatskog predsednika Franja Tuđmana.

„Debata o sankcijama protiv Hrvatske preti da podeli međunarodnu zajednicu. Nemački ministar inostranih poslova Klaus Kinkel smatra da je ta mera „malo preuranjena“. Bon gleda kritički na najnovije „etničko čišćenje“ u Mostaru, ali je u Tokiju, na samitu sedam najvećih privrednih sila sveta, srpečio da se o tome usvoji odgovarajući zaključak“ tvrdi „Profil“.

„TRUD“ SOFIJA

šske

U opširnoj reportaži iz Zagreba čiji je autor raniji bečki dopisnik britanske DDC, Miša Gleni „Profil Kritikuje politiku hrvatske vlade prema Bosni i Hercegovini i direktno mešanje regularne Hrvatske vojske u ratni sukob u BiH.

„Amerikanci i Britanci počinju da gube strpljenje prema Za-

grebu. Hrvati tvrde kako nema —

jedinica regularne Hrvatske vojske u Bosni... Ali, kad Englezi i Amerikanci to čuju, iskidaju se od smeha“ piše bečki nedeljnik,“ citirajući izjavu neimenovanog diplomate Ujedinjenih nacija iz Zagreba. Tanjug

tok“ funkcionisao i u mnogim Srpski tenkovi 531 makedonskoj granici

starim vremenima (via-Ignacija) i da njegovo razvijanje sada, kad su se prilike na Balkanu promenile, ne može predstavljati alternativu pravcima sever-jug. On kaže da će roba prelaziti sa jednog na drugi pravac kad prestanu sadašnje blokade. Od „koridora zapad-istok“ dobiće i „koridor sever-jug“. Izgradnjom „koridora zapad-istok“ kompletiraće se mreža evropskih željeznica i puteva u ovom delu Evrope. Risto Dimitrov kaže da će se „koridor zapad-istok“ moći koristiti kao alternativa pravcima sever-jug, ukoliko blokade budu postojale, ali će to biti kao i sada skuplje i prinudno rešenje.

jarda dolara. Dragan Nikolić

SLOVENAČKI DUG AMERIČKIM BANKAMA Duplo više od procene

Ljubljana. — Komercijalne banke u Americi zahtevaju od Slovenije da vrate oko milijardu i 200 miliona dolara, od ukupno 4,3 milijarde dolara koliko bivša Jugoslavija duguje tim bankarskim institucijama izjavio je vicepuverner Banke Slovenije Janez Košak nakon upravo završenih razgovora sa odborom poverenika komercijalnih banaka u Americi.

U Ljubljani se, međutim, ocenjuje da dug Slovenije američkim komercijalnim bankama iznosi oko 510 miliona dolara, i da je procena američkih bankarskih stručnjaka više nego preterana.

_ Banka Slovenije predložiće da o tom problemu raspravlja uskoro i slovenački parlamcnt, što će pitanje ekonomski jasne računice prebaciti na političku scenu. Тапјид

Sofija. — Bugarski list „Trud“ -u jučerašnjem broju tvrdi da su Srbi na granici sa Makedonijom 'nagomilali 60.000 vojnika i 200 тепкоуа'. Pozivajući se na anonimni izvor u Skoplju, list piše da se "Beloj kući, koja je upozorila Beograd da ne pokušava da rat prenese u Makedoniju i na Kosovo, pridružila i Evropska zajednica“.

'Trud' objavljuje i izjavu: zamenika makedonskog ministra odbrane Todora Malezanskog, koji kaže da bi makedonska vlada, u slučaju rata, mogla da pozove u pomoć još pet do deset hiljada američkih boraca.

Dolazak američkih plavih šlemova' u Makedoniju privukao je, inače, izuzetnu pažnju bugarske javnosti. Televizija je poslednjih dana emitovala nekoliko dužih priloga o tome, a štampa već danima objavljuje "reportaže sa lica mesta”. Sofija ne krije zadovoljstvo zbog upućivanja Amerikanaca u Makedoniju, a tiražni "Trud”, uz insinuacije o tobožnjoj srpskoj pretnji Makedoniji, danas još piše da jedno od prvih uputstava američkim vejnicima glasi: 'Držite se prijateljski prema lokalnom stanovništvu i budite pravični.

Tanjug

NA GRANIČNOM PRELAZU FERNETIĆI

Prekinut švercerski kanal

Ljubljana. — Slovenačka policija prekinula je jedan od značajnijih kanala šverca droge i deviza iz Turske u Italiju, koji je prolazio preko Mađarske i Sloveni-

е.

Glavni akteri ovih prljavih poslova četvorica hrvatskih državljana uhapšeni su u sredu na praničnom prelazu Fernetići, kada su pokušali da prevezu u Italiju više kilograma droge i devize u vrednosti od pola miliona

"тарадпосмгорзкит

maraka. Za zaplenjeni heroin i drugu drogu šverceri bi dobili u Italiji preko milion maraka. Prema mnogim pokazateljima ovaj kanal šverca droge funkcionisao je dužc vreme, a nc isključuje se mogućnost da je bio povezan sa nabavkom oružja u zemljama, za potrcbe hrvatske vojskc ili muslimanskih jcdinica u Bosni i Hercegovini. Tanjug

SR наевн бара

КИ Ина

ЕЈ