Borba, 20. 06. 2009., str. 4

Borba

redsednik Srbije Boris Tapu rekao je juče da je inte-

gracija Zapadnog Balkana u interesu Evrope i ocenio da će ukidanje viza za građane regiona biti najjasniji dokaz da su zemlje regiona dobrodošle u evropsku zajednicu.

Tadić je, otvarajući radni deo Samita Centralne Evrope u Novom Sadu pod nazivom „3E ekonomija, energija i evropske integracije“, ukazao da se, zbog ekonomske krize i nedovršene ratifikacije Lisabonskog ugovora, u poslednjih nekoliko meseci stiče utisak da EU nije spremna da zemlje zapadnog Balkana primi

brzinom kojom bi one želele.

„Zato je potrebno da zajednički izgradimo svest o tome da proširenje BU koristi svima, kako starim tako i novim i potencijalnim članicama Unije“, rekao je i dodao da zemlje regiona treba da iskoriste „trenutno usporavanje procesa proširenja za uređenje i podizanje performansi svojih društava“.

Tadić je ponovio da je ostvarenje punopravnog članstva u EU strateški prioritet zemlje,i dodao da Srbija čini sve što je u njenoj moći da uhapsi preostala dva optužena pred Haškim tribunalom izrazivši očekivanje da će uspešno završiti tu saradnju.

lako je pitanje Kosova uticalo na odnose Beograda sa zemljama regiona koje su priznale Kosovo, Srbija, kako je rekao, ulaže napore da se problemi prevaziđu na dobrobit građana regiona.

Naglasivši da će Beograd nasta-

Subota - nedelja, 20 - 21.jun 20009.

balkana u Evropskol

viti da brani svoj integritet diplomatskim i političkim sredstvima, Tadić je zaključio da se takvim načinom rešavanja pitanja vrši svojevrsna „debalkanizacija BaIkana“ i da Srbija doprinosi uvođenju potpuno novog političkog pristupa i sistema vrednosti primenjivog i u drugim delovima sveta koje potresaju izazovi secesionizma. On je rekao da Srbija, kao garant Dejtonskog sporazuma, podržava i štiti suverenitet i integritet BiH i da smatra da se njeno unutrašnje uređenje može menjati jedino odlukom sva tri konstitutivna naroda, odnosno demokratskim dijalogom

unutar same BiH, a ne nametanjem rešenja.

Trodnevni samit centralne Evrope je najveći multilateralni skup koji se u Srbiji održava u protekle dve decenije, i okupio je predsednike 14 država - Austrije, Bugarske, Hrvatske, Moldavije, Ceške, Italije, Makedonije, Crne Gore, Poljske, Slovačke, Slovenije, Ukrajine i BiH.

Predsednik Tadić je, prvog dana samita, u četvrtak uveče, imao odvojene susrete sa predsednicima Makedonije, Hrvatske i Italije - Đorđem Ivanovim, Stjepanom Mesićem i Đorđom Napolitanom. Insistiramo na politici „Evropa bez ranica

Dobro ie šlo predsednik. Kosova niić |

Predsednik Češke Vaclav Klaus izjavio je da će njegova zemlja nastaviti da sprovodi politiku sadržanu u paroli „Evropa bez granica“ i istakao da će pitanje proširenja EU ostati jedna od ključnih tema češkog predsedavanja Unijom.

„Mislim da Evropa ne može sebi da dozvoli da istiskuje Balkan misleći da se tamo na vjeki vjekov ništa neće desiti“, kazao je Klaus.

pozvan u Novi Sad

Češki predsednik Klaus rekao je juče da je dobro što na sa- . mit Centralne Evrope u Novom Sadu nije pozvan i predsed-

nik Kosova.

„Albancima nije drago što kosovski predsednik nije pozvan. Ja mislim da je ispravno to što nije pozvan“, kazao je on no-

| vinarima češkog dnevnika „Pravo“ i nacionalnog radija,to- | | | kom leta u Novi Sad, prenela je Beta.

| redsednik Tadić da Konstanca-Pan- „vrede čitavogregiona gracija Zapadnog Ba- || |D nasoli- čevo-Trst,kaoipro- i Srbiju učini čvori- Ikanajerbitime učini- || darnostupreva- širenjem kapaciteta štem u proizvodnjii la nenadoknadivu šte- || |__ zilaženju posledica za skladištenje gasa transportu električne tu samoj sebi“. | ekonomskekrizeiista- postati važan faktor energije“, rekao jei Ekonomija,energi- | |__ kao potrebu saradnje u konteksturegional- dodao daje zato „inte- ja i integracija, na- | u oblasti energetike. neievropske energe- gracija našeg regiona glasio je Tadić, obli- |__ Srbija će, kako je tske stabilnosti. uFUgarantnašegmi- „kovaće zajedničku |

naveo, realizacijom

Južnog toka, uče-

šćem u projektu pabi nevropskog naftovoVi si

„Razvoj našeg elektroenergetskog sektora trebalo bidapratii omogući razvoj pri-

_ Ekonomija, enerđija i integracija oblikovaće budućnost re6iona

ra, stabilnosti i razvoja, ali i sigurnosti same EU. Dakle, EU ne sme da odustane od inte-

budućnost regiona i one ne smeju biti izvor podela, posebno ne u periodu krize. |

Balkana istakli su juče, na samitu u Novom Sadu, da je primarni cilj svih zemalja regiona ulazak u EU, ocenivši da je zataj korak, kao iza prevazilaženje svetske ekonomske krize, neophodna dobra regionalna saradnja. Predsednik Hrvatske Stjepan

prsa država Zapadnog

Stjepan Mesić

Mesić rekao je da ne sme da dođe do zamora od proširenja u samoj EU ocenio da ujedinjena Evropa ne bi imala smisla ako bi na njenom jugoistoku ostalo „sivo ostrvo izuzeto od svega što evropske integracije znače“.

Predsednik Crne Gore Filip Vujanović je naveo da će „svoj principijelan odnos prema poštovanju principa individualnog tretmana, EU biti u prilici da potvrdi u procesu liberalizacije viznog režima koji za građane država Zapadnog Balkana ima poseban značaj i vrednost“.

„Moramo zajedno još snažnije pokucati na evropska vrata, ako želimo ući unutra. Samo tako ona će se otvoriti i nama, zemljama poslednje neintegrisane regije u Evropi. U protivnom propustili bismo priliku koja nosi niz izazova, ali i

ulazak, u FU

šansi, da konačno iza sebe ostavimo prošlosti zajedno zakoračimo unovu evropsku budućnost“, rekao je predsedavajući predsedništva BiH Nebojša Radmanović. Predsednik Makedonije Đorđe Ivanov istakao je da se ceo region zalaže za evropske vrednosti iidejeidodao da globalna ekonomska kriza ne sme da utiče na postupke država prilikom integracija u EU. Predsednik Moldavije Vladimir Voronjin se založio za konkretne poteze u prevazilaženju svetske krize, umesto potpisivanja brojnih dokumenata, koji često ostanu mrtvo slovo na papiru, ističući potrebu pojednostavljivanja izdavanja viza, jer bez slobodne komunikacije među ljudima nema istinskog napretka. Predsednik Poljske Leh'Kačinjski je rekao da je ta zemlja manje osetila opštu krizu od drugih, ali da to ne znači da ne treba da sarađuje s

Danilo Tirk

drugim državama u umanjenju njenih posledica. On je izrazio želju da Varšava bude sledeći domaćin ovakvog skupa.

„Brisel bi trebalo da bude kreativniji u pomaganju pretendentima za prijem u EU, kako bi lakše ispu-

nili kriterijume. Jedna od tih mera bila bi i vizna liberalizacija za zemlje Zapadnog Balkana“, rekao je predsednik Slovačke Ivan Gašparovič,

Predsednik Slovenije Danilo Tirk je ocenio da u Evropskoj komisiji postoji dovoljno političke volje i konkretnih predloga rešenja za prijem novih članica i da tu pozitivnu energiju Brisela treba iskoristiti na najbolji mogući način.

Za predsednika Ukrajine Viktora Juščenka, formula za prevazilaženje opšte krize je u uzajamnoj ekonomskoj podršci, jedinstvenoj energetskoj politici i zajedničkim naporima ka evropskim integracijama, za šta je neophodna solidarnost, umesto nacionalne sebičnosti i protekcionizma.

Predsednik Austrije Hajnc Fišer izrazio je nadu da će Prelazni sporazum sa Srbijom što pre stupiti na snagu, istakavši da se Beč zalaže za jačanje političkih i ekonomskih veza sa svim zemljama Zapadnog Balkana. On je ocenio da tržište Zapadnog Balkana ima potencijal stalnog rasta.

Integraciju Zapadnog Balkanau EU podržao je i predsednik Italije Đorđo Napolitano, rekavši da je to u „interesu svih u Evropi“. On je dodao da će ekonomskai finansijska kriza pokazati koliko Evropa može zajednički da deluje.

Predsednik Bugarske Georgi Prvanov je istakao da vrata evropske porodice treba da ostanu otvorena za nove članice i založio se za regi0nalnu saradnju u snabdevanju gasom, dodavši da je potrebno stvoritijedinstveno regionalno tržište,