Danas

Ispred zidina Starog grada startovao 12. festival Grad teatar Budva

Gtno CIBEUS, izložba i dva bubnjara

Zavese najdužeg i najozbiljnijeg letnjeg jugoslovensKog festivala, 12. put (1. jula], pod Njegoševim naslovom “Svijet je pozorište smiješno”, podigla su tri kultuma programa - ispred zidina Starog grada: Grupa Torpedo iz Beograda, uz veliki vatromet izvelajesvoj "Etno cirkus”, inspirisan muzikom i igrom iz staroslovenskih rituala, a u crkvi Santa Marija otvarena je izložbe slika jednog od najznačajnijih cmogorakili i jugoslovenskih slikaia, Budvanina Jovana Ivanovića. U prisustvu mnogobrojnih gostiju iz kultumog i političkog sveta - predsednika Cme Gore i predsednika Saveta festivala Mila Đukanovića, članova Vlade Crne Gore i ministara Budimira Dubaka, Iva Armenka, Jusufa

Kaiamperovića, Slobodana Tomovića, potpredsednika Vlade CG Predraga Drecuna i mnogih drugih, iziožbu

za dva bubnjara i udaraJjke - DragoIjub Đuričić, Lav Bratuša i Uroš Šećerov - tačno u ponoć na Citadeli, podigao je budvansku publiku na noge, Latinoarnerička igra Vjere Trifunove Mujović, Ivane Ixikner, Nenada Nenadovića, a posebno Katarine Žutić, koja je sa nekoliko kilograma više razigrano dočarala “vrući” ples, označili su da će festival Grad teatar ove godine doneti i novu umetničku energiju više. - Prvi put sam svirao na ovom festivalu, uz sva iskustva koja imam na sceni i sa publikom, priznajem da sam oduševljen ovim koncertom - rekao je Dragoljub Đuričić. - Aplauzi i ovacije ne pripadaju nama, nego budvanskoj publici. Gr. T

Novi prostori Ambijent ovogodišnjegGrada teatra proširiće se i na prostore izvan Starog grada, na one prirodne pozornice na koje računaju reditelji novih projekata. Sama Buđva, postaće scena i nefonnalnih pozorišnih trupa, muzičara, slikara i mnogih đrugin mladih umetnika koji će svoju promodju imati upravo na ovom testivalu.

Jovana Ivanovića otvorio je crnogorski književnik Čedo Vuković. Hepening za pamćenje, koncert

Priče iz knjižare 3

PIŠE:

Ranko Bcžić

Dizelaš, visok i mršav; po godinama još mladunac. Kad ga čovek pogleda pomisli, teško da je ovaj pročitao dve knjige u životu. Kad progovori shvatiš da si se prevario. Nije nijednu... Ma nema veze. Pozitivan je lik. Oslovljava me sa “brate" pri čemu se ono “r” baš i ne čuje. Mislio sam da će ga zanimati stripovi, rok en rol, možda Bukovski. Ne. Kaže da mu je sve to nekako isfolirano. Njega bi zanimalo nešto o kriminalu. U redu, mnogo se knjiga na tu temu pojaviio u poslednje vreme. Neke su suviše stručne, neke jettino komercijalne. Mladunac prelistava nekoliko naslova koje sam mu pokazao, najduže knjigu “Knminal koji je izmenio Srbiju”. Ipak, nije zadovoljan. Vraća knjige. Pita: - Ima li neka knjiga tipa: kako postati kriminalac... Zbunio me. Češkam se po glavi, mislim da takve knjige još uvek nema. - Steta - kaže on. - To bi bila super knjiga... Izlazeći iz knjižare, prijateljski me je lupio po ramenu i opet pozdravio sa “brate”, pri čemu se ono “r” stvamo i ne čuje najbolje.

ZOOM

LOS ANĐELES, 2. JUL - Ringo Star realizovao je novi album I ‘Vertical Man”, prvi od 1992. godine. Očigiedno je zadovoljan. I

Mojoj domovini tri nagrade

Na međunarodnom filmskom festivalu u Napulju jugoslovenski film “Moja domovina” reditelja Miloša Radovića osvojio je nagradu “Ispod vulkana” koja se dodeljuje pobedniku evropskog takmičenja za najbolji kratki film u 1998, godini. Na preksinoć završenom festivalu u Napulju fiim Miloša Radovića dobio je i nagradu "Kodak" za najbolji film prikazan na toj smotri, saopštio je juče producent filma “Komuna”. Na nedavno odižanoj filmskoj smotri “Citadela dei korto” u Rimu, film “Moja domovina” osvojio je Gran pri festivala. U saopštenju se dodaje da je film Miloša Radovića osvojio do sada 17 nagrada i učestvovao na više od 40 međunardonih festivala. (Beta)

Kojo i Habić nagrađeni u Barseloni

Glumac Nikola Kojo đobio je nagradu za najbolju mušku ulogu za film “Lepa sela lepo gore”, a muzičar Aleksandar Habić je za isti Clm osvojio nagradu za najbolju muziku, na Evropskom Clmskom i televizijskom marketu u Barseloni. Nagiade je dodelio devetočlani žiri u okvim projekta “La džungla/Novi evropski talenti”, saopšCo je danas Institut za Clm. U radu žirija su učestvovali predstavnici evropskih institucija za promociju Clma. Za najbolji Clm na festivalu u Barseloni proglašen je estonski Glm “Džordžika” reditelja Suleva Edusa. Glumica Mila Savdć koja trenulno radi u Francuskoj, dobila je nagradu za najbolju žensku ulogu u francuskom filmu “Izbor”. Nikoli Koji i Aleksandru Habiću nagrade će biC umoene danas, u InsCtutu za Clm u Beogradu. (Beta)

Premijera Porodične spletke

Debitantski igrani film Džonatana Derbija “Porodične spletke” (Hush) za koji je uradio i scenario (u saradnji sa Džejn Ruskoni) po sopstvenoj priči, od danas započinje svoj jugo-bioskopski život. Premijera je zakazana za večeras u beogradskom bioskopu Jadran. U priči o dve žene (majka i devojka), jednom muškarcu i mnoštvo spletki, pojavljuju se Džesika Lang, Gvinet Poltrou i Džonatan Šaič. Ovaj poslednji - u Holivudu važi za “momka koji dolazi”. D.S.

Mrazna zrnca sačme

Pijanistkinja Zora Mihailović u Zadužbini Ilije M. Kolarca

Čini mi se da je Vilijem Fokner, čovek koji nikako nije mario za Frojda, “raznim zrndma sačme” označio kišu u valjda najosetljivijoj halucinantnoj tačld “Buke i besa”. Zgodna metafora u svakom slučaju ako ste izvoleli biti svedok resitaia pijanistkinje Zore Mihailović, nekadašnjeg profesora FMU i još pre toga umetnice wunderkind reputacije. Nagonski rafali zvuka, sonični

finalnom stavu, pokazali dostojnim jednog verodostojnog Mocartovog očinstva. Šopenova Poloneza fis-mol u znaku je još jednog ideala spontanosti koji neće možda nadražiti vašu slušalačku oslast i naročito raspiriti maštu, aii je već i njeno instinktivno sleđenje sopstvenog sluha unutar zadatog teksta zalog interpretativnom poštenju koje diži do sebe i ne

udari povreraeno dostojni podokeanskih detonacija, mišići kao zararšena konstrukdja stenovitog reIjefa, sve u znaku programa koji stimuliše odrastanje intenziteta iz Mocartove žiličaste prokrvljenosti (Sonate Es-dur K.282 i A-dur K.331), ka beznadežnoj ali herojskoj melanholiji Šopenove Poloneze fis-mol 0p.44, te najzad i dakle do vrhunca u Sonati be-mol 0p.36 Sergeja Rahmanjinova plus dva bisa - odrseja je izvedena u širokim potezima koraka, u kojoj nema mesta za sporedne ličnosti, niti za traganjima koja se bave usitnjavanjem jedinice mere za pažnju. Sonata Es-dur K.282 tako će nas povesti kroz niz epizoda naglašene agogike među kojima najprirodnije deluje klizeći drugi menuet, da bi se sam početak Sonate A-dur, genijaina arhitektonska premreženost varijadje sa prebacivanjem ruku, monolitnost bizarnih ritmičkih treperenja u uvodu drugog stava i fis-mol odsek popularnog “Turskog marša” u

zamara se disciplinovanim žonglerajem. Otuda, šupljine koje umeju da izvire između epicentara U22stopnih zemljotresa, moguće su i zato istinite, jer su takve osetile da treba da budu. Raskošna u zvuku i glasno prašteća, Rahmanjinovljeva Sonata bemol takođe neće pokazati obilje metamorfoza u detaljima niti horizontainu raznovrsnost. No, konačno je jasno da Mihailovićeva to i ne želi da čuje kao lavirint. Ona čvrsto radije preseca mačem eiementarne energije. I baš kada ste pomislili da Zora Mihailović i nije vaš omiljeni pijanista, dolazi drugi bis i vitalno savršenstvo koje u sebe uključuje katalog izmerenih odjeka, stalno ponavljanih na način ijupkog umnožavanja u kome nema kopija i falsifikata, već je svaki zasebno biće po svojoj volji, ali urođene čednosti, u Skarlatijevoj sonati. Bis koji okreće čitav resital na naiičje. Zorica Kojić

ARTičoke

BIOSKOP REX - PETAK: TROTO 5 (5 godina URBAZONE] - projekcija video radova + izložba. Večeras od 20 do 22 sata. PROCES autora Sonje Vukićević večeras u 21 sat u Paviljonu Veljković. U KULTURNOM centru Beograda predstavljena je knjiga “Februar u Dabru” Željka Baćevića (BIGZ). Na promociji su govorili Zorica Kuburović, Predrag Miodrag i autor, a svojim pevanjem atmosferu su upotpunili Hor Bogoslovskog fakulteta i Magdalena Jezdović. Baćevićevu poeziju odlikuje religiozno - refleksivna atmosfera. Ton molitve i iskrene čežnje za stapanjem sa Božjim likom karakterišu zbirku čiji naslov, kao i neke od pesama, evociraju pesnikov zavičaj, te se tako religiozni motivi prepliću sa zavičajnim, odnosno palriotskim. No, patriotizam Baćevića nije od one oveštale, niti pomodne vrste, već je obogaćen egzistencijalnom zapitanošću pred nacionalnim motivima i njihovim današnjim značenjima. Oslonjen na dučićevsku i šantićevsku poeziju, kao i na crkveno religiozne pesničke kanone, Baćević peva samosvojno, jednostavno i toplo. (0. S.) DANGA - satiričnik, julski broj donosi, između ostalog, i intervju sa Milosavom Tešićem. Ako ste željni smeha onda obavezno pročitajle i(li] pogledajte karikature: Miljenka Žuborskog, Rastka Zakića, Ranka Guzine, Toše Borkovića...

Petak, 3. jul 1998,

19