Danas

Freske - naše najbolje diplomate

Američko priznarije pivfesorki Aniki Skovrcm Beogmđanka: Ličnostgodine

Američki biografski institut, sa sedištem u Severnoj Karolini, član asocijacije nezavisnih izdavača (američkog juga), koji od 1967. godine obrađuje biografije naučnih radnika iz celog sveta, prestižno zvanje “Ličnost godine" dodelio je Aniki Skovran iz Beograda. U obrazloženju ovog priznanja Aniki Skovran, o čemu je ovih dana obaveštena pismom, stoji da joj se ono dodeIjuje za njen “ukupni rad i doprinos čovečanstvu". Poznati istoričar umetnosti, savetnik beogradskog Narodnog muzeja, Anika Skovran je skoro dve decenije redovni profesor po pozivu ICCROM-a, instituta za izučavanje i čuvanje kulturne baštine koji je

Unesko osnovao pri Univerzitetu u Rimu. Postdiplomd ovog instituta iz klase prof. Anike Skovran učestvovali su i sedamdesetih i osamdesetih godina u realizaciji projekta preseljenja manastira Pive u Crnoj Gori. Zbog izgradnje hidroelektrane Mratinje, srednjovekovni manastir Piva kompletno je preseljen nekoliko kilometara dalje, van domašaja akumuladonog jezera hidroelektrane. Kamen po kamen, manastir je bio razgrađen pa, na novom mestu ponovo “sastavljen”. Ova seoba iziskivala je prvo skidanje sa manastirskih zidova, pa onda vraćanje na njih, više od hiljadu kvadratnih metara fresaka. Bio je to i ostao najveći poduhvat te vrste kod nas, u kojem je učestvovaJo više naših i inostranih stručnjaka, a reaiizacijom tog projekta rukovodila je Anika Skovran, sa saradnicima. Manastir Piva još nije bio ponovo podignut na novom mestu kada je u beogradskom Narodnom muzeju 1980. godine bila priređena velika izložba “Blago Pive” {autor izložbe; Anika Skovran). Anika Skovran bila je i autor-komesar izložbe srpske sakralne umetnosti 1984. godine u Beču, jedne od naših najvedh izložbi te vrste, u organizdji PRO ORIENTE, i pod pokroviteljstvom tadašnjeg srpskog patrijarha Germana i kardinala Keniga koji je tada izjavio da su freske

i ikone iz srpskih srednjovekovnih manastira “naše najbolje diplomate". Prof. Anika Skovran rukovodiia je, sa saradnicima, i obnovom više manastirskih riznica u Dalmaciji, Crnoj Gori i Srbiji [pored ostalih i u manastim Kalenić, prošle godine). Spomenici naše kulture i istorije, ujedno i antičke i vizantijske civilizacije, od kojih su neki uvršteni u svetsku kulturnu baštinu, nisu raspoređeni ni po ranijoj niti “dejtonskoj” geografiji, i svi oni bi morali da imaju punu autonomiju i zaštitu, kaže Anika Skovran. Međutim, dodaje - “zabrinutija je neko'ikad za sudbinu tih spomenika. Napustili su nas svi koji bi, u ime čuvanja svetske kuiturne baštine, bili dužni da učestvuju u staranju o tim našim spomeniciraa. Kao da smo izbrisani iz kulturne baštine sveta! Ako se negde nešto i radi, kontakti sa svetom, koji bi u tome mnogo pomogli, prekinuti su”. U blistavom kulturno-istorijskom spomeničkom kompleksu u dolini Neretve podseća Anika Skovran - u nedavnim ratnim raetežima unišjeni su manastir Žitomislić, stari Hajrudinov most i Kujundžiluk u Mostaru. Uz sve čime zabrinjavaju, zbivanja na Kosovu su i pretnja tamošnjim spomenicima kulture i istorije. Manastir Dečani je, kako kaže Anika Skovran, “svetski značajna enciklopedija ikonografske tematike”. Mnogo toga je uništeno u nedavnom prekrajanju političko-geografskih granica jedinstvenog kuflurnog prostora. Ko je više izgubio? Svi zajedno -mnogo. Zbir za opomenu ili cenjkanje? Manastir Krupa, naprimer, u kršu dalmatinske Bukovice, spomenik “istočne” postvizantijske, pravoslavne duhovne kulture, jedan od najisturenijih na “naš” katolički zapad. Početak krajinsko srpsko-hrvatskih ratnili operacija dočekao je restauriran, sa obnovljenom bogatora riznicom, zahvaljujući materijalnom nadzoru regionalnog, zadarskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i stručnom radu prof. Anike Skovran. Na glas koji se proneo da je u ratnim sukobima manastir uništen, sa hrvalske strane (iz beogradskog ureda i sa lica mesta) to je demantovano; “Krupu smo sačuvali i čuvaćemo je; zašto bi smo je unišlavali kada je to naše!” I “suprotna”, srpska strana Krupu smatra svojom. Manastir Krupa, međutim, nije određen ni pređašnjim niti sadašnjim “dejtonskim granicama”, već svojim freskama, ikonama, vekovima u kamenim zidovima

V. Stefanović

Manastir Kalenić

Kristalni globus kanadskom filmu SRCE NA DLANU

Zaojršm 33. Međ'amrodni filmski festival u Karbvim Varima

Specijalno za Danas Veliku nagradu - tradicionalni “Kristalni globus” 33. Međunarodnog filmskog festivala u Karlovim Varima dpbio je kanadski film režisera Šarla Binamea “Srce na dlanu”. Ova snažna priča o Ijudskoj usamljenosti dobila je novčanu nagradu od 20 hiljada dolara, a reditelj Biname i nagradu za najbolju režiju. Na sinoćnoj završnoj večeri u dvorani u hotelu “Termal” uručene su i ostale nagrade ovog festivala koji ima najvišu, takozvanu A kategoriju. Specijalnu nagradu žirija dobio je ruski režiser Karen Šahnazarov za kaleidoskopsku filmsku priču pod nazivom “Dan punog meseca”. Nagrada za izvanredni doprinos svetskoj kinemotografiji uručena je američkom nezavisnom producentu Solu Zencu čiji filmovi “Let iznad kukavičjeg gnezda”, “Amadeus”, “Engleski pacijent”... su dobili ukupno 22 Oskara. Slična priznanja dobili su, takođe, režiser František Vitlačil i glumci Rod Stajger, Lorin Bekol i Majkl Daglas. Nagradu za žensku ulogu dobila je Džulija Stajls u filmu “Beštije” američkog režisera Majkla Štajnberga, a za mušku poljski glumac Olaf Lubašenko u češkom filmu “Treba übiti Sekala” Vladimira Mihaleka. Specijalnu nagradu za debi dobila je britanska režiserka Sandra Goldbaher za istorijski film “Guvernanta” kome je pripala i nagrada publike. U takmičarskom delu festivala prikazano je 17 igranih filmova. U konkurenciji 12 dokumentarnih filmova prve nagrade osvojili su filmovi “Slatka

stoleća” Helene Treštikove (Češka) i “Trenutak pada” (SAD) Džuliie Loktev. Na festivalu u ovoj najlepšoj i najpoznatijoj srednjevropskoj banji ju-kinemotografiju predstavljao je “Stršljen” Gor-

čina Stojanovića kome je to bila svetska premijera. Prikazan je izvan konkurencije u okviru selekcije “Speciialni događaj” ali nije izazvao veći interes festivalske publike i kritike.

Kriviena istraga protiv Menecela Protiv slavnog českog režisera, Jiržija Menda policija je povela krivičnu istragu zbog toga što je u četvrtak uveče fizički napao i išibao prutom producenta Jiržija Siroteka. Mencl je Siroteka napao tokom projekrije u dvorani Međunarodnog fiimskog festivala u Kariovim Varima, na očigled zgranutih gledalaca, od kojih je večina, naročito stranci, mislila da je u pitanju "nekonvencionalni deo programa”. Mnogi ođ onih koji su shvatOi o čemu se radi aplaudirali su posle šibanja režiseru, inače elanu međunarodnog žirija festivala. Režiser kultnog fihna 60-ih “Strogo kontrolisani vozovi” nije krio da je prethodno pripremio prut i planirao “akciju” kojom je Siroteka hteo da ponizi i javno kazni zbog toga što je ovaj preprodao prava za snimanje filma po romanu Bohumila Hrabala “Služio sam engleskog kralja” i tako mu onemogučio da režira film. Siroteka je posle incidenta pregledao lekar koji je konstatovao potres mozga i otvorio mu bolovanje. Mencd nije bio sinoć na završnoj svečanosti festivala ali, kako reče voditelj Marek Eben, nije uhapšen več ima jednu premijeru (na jugu Češke) pozorišnog koraada koga je režirao. Voditelj je, uz veselo odobravanje pubtike, ovaj događaj označio kao “čudesan” i “veliki trenutak Festivala”, “u kome se mešaju život i umetnosL..”

Milan Lazarević

ARTićoke

BIOSKOP REX: Rodrigo S. de Carvalho, mladi plesač iz Brazila, biće gost bioskopa Rex do 5. avgusta. On će od 13-17. jula održati radionicu pod nazivom “Body and Space” (Telo i prostor] - svakodnevno od 10 do 14 sati. Takođe će intezivno raditi kao supervizor pokreta u predstavi “Kvartet”, autora i izvođača Dejana Garboša i Dragane Afirevića (mtizika; Vedran Vučić), čija se premijera očekuje 31. jula. MUZIKA RANE RENESANSE za lautu (Andrej Jovanić i Aleksandar Dotlić) večeras u 19 sati u Rimskoj dvorani Biblioteke grada Beograda. 16

Ponedeljak, 13. jul 1998