Danas

Danas

| DBAVEŠTENJE ČITADCIMA Stop nasilju

Direktori i glavni urednici najvećih privatnih i nezavisnih medija u Srbiji prihvatili su predlog Nezavisnog udruženja novinara Srbije da do daljeg ti mediji ne izveŠtavaju sa konferencija za novinare SRS, ne prenose saopštenja te stranke, kao ni izjave njenih funkcionera. Ova odluka izraz je našeg protesta zbog pretnji lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja hapšenjem i likvidacijom novinara. Zahtevamo da država, primenjujući zakon, spreči izazivanje nasilja, širenje mržnje i svake vrste netrpeljivosti. Pozivamo i druge medije da nam se pridruže.

Nezavisno udruženje novinara Srbije, Blic, Beta, B2-92, Danas, FoNet, Glas javnosti, TV Mreža, NIN, TV produkcija VIN, Vreme, Republika.

Protestu su se priključili i:

Radio Aleksinac, Radio Bajina Bašta, Radio BOOM 93, Požarevac, JP „Cačanski glas“ (radio, TV i lokalni list), Radio Dević, Smederevska Palanka, Radio Globus, Kraljevo, Radio Jasenica, Smederevska Palanka, Radio Kontakt, Priština, Radio Kragujevac, Radio Kraljevo, Radio M+ Mladenovac, Radio Pančevo, Radio Patak, Valjevo, Radio Pirot, Radio Požega, Radio Sombor, Radio Trstenik, Radio Subotica, Radio Užice, Gradska TV _ Niš, TV Bajina Bašta, TV Kragujevac, TV Kraljevo, TV

Glas Obilićeva, Novi Kneževac, TV Lav, Vršac, STV Negotin, TV Grk, Prokuplje, TV Požega, TV Pirot, TV Pan_ čeuo, TV Trstenik, TV Dević-Smederevska Palanka, TV Soko, Sokobanja, TV BB Kanal 4 Bajina Bašta, Nezavisna svetlost, Mlavska zora, Borske novine, Vranjske novine, Magazin Has, Pečat, Žig, Tibiskus, Kolubara, Porodični krug, Bajinobaštanske novine, Moj Kovin, Sedmica, Vesti, Novosadski nedeljnik, Gradanin, Nezavisni, Bečejski mozaik, Kikindske novine, Timočke novine, Tbarske novosti, Pančevac, Bulevar, Somborske novine, 0. Vojvodina, Srpska Teč, Sloboda iPobjeda. 1

TRAŽIĆEMOU DTETI

(Sa nezovisni i OI Sf U CO OSE CDI TI Dj | ODEITIC JO kažnjenih uf ||hI n neustavnom |J i) javnom OOU AJ ara O74V {ai uu} Onaj ko posegne za ovim represivnim zakonom [DE UDARNA z0pilu 0 ličnoj odgovornosti kad sutra u demokratskoj Srbiji RCN JAT} 310 _ i kad bude odgovarao za poslupke učinjene po Pit? režima. |

'Ukupne dosadašnje kozne doslinle s su 29,354. LJ DIO a 80 1 nam se a)[4(i} Vrofi OCIJU ODOLI - ]

Goran (Vladimir) Radivojević, mlađi vodnik policiJe. Rođen 1. januara 1968. u selu Gradašnica, opština Leskovac. Bio policajac u Policijskoj stanici Orahovac, SUP Peć. Poginuo 248. aprila 1999. u selu Dobrodeljane, opština Suva Reka. Porodica: kćeri Dragana i Milica.

· Branislav (Radomir) Mijatović, pripadnik rezerVnog sastava policije. Rođen 14. januara 1972. u selu Dobri Do, opština Peć. Poginuo

u borbi s albanskim teroristima 14 maja 1999. u selu Dobri Do, opština Peć.

Zvonko (Radovan) Milikić , mlađi vodnik prve klase policije. Rođen 19. januara 1971. u Sjenici. Poginuo u borbi s albanskim teTOristima 29. maja 1999. u selu Vaganica, opština Kosovska Mitrovica. Porodica: sin Stevan. Odlikovan Ordenom za zasluge u oblastima odbrane i bezbednosti prvog stepena.

Napomena: Podaci preuzeti iz knjige „Junaci otadžbine“

DOGODILO SE NADANAŠNJI · , 29. JUN 1990. ·

Naš zemljak iz Titovog Užica koji živi i radi više od dve SpgsPije u Frankfurtu na Majni, upisao je i odmah uplatio 100.000 maraka zajma za ekonomski preporod srpske privrede. On je prilikom upisa zajma i predstavništvu "Jugobanke" u Frankfurtu rekao da će se sredstva racionalno i namenski koristiti, odnosno da će se sa njima graditi objekti koJi će ODODOAR proizvodnju Za svetsko tržište | Visoku dobit. Takođe je U ·da bi ovaj vid prikupljanja

deviznih sredstava trebalo uvesti i omogućiti svim našim građanima da ulažu imetak sve dok Srbija ne postane ekonomski jaka, da može da se nesmetano uključi u evrpska i tržišna privredivanja. Onda će se smanjiti nezaposlenost i povećati društveni standard stanovništva.

Bosanac koji Živi i radi u Sigenu, na ime zajma upisao Je 50.000 maraka. Njegova je želja da se sredstva 0 ulažu u razvoj poljoprivrede, turizma i 00 mrežu.

|-iC

četvrtak, 29. |un 2000.

5

UNICEF upozorava na porast SIUIDOSII | pad nataliteta u STbiJI

l| Stanoj Pazovi i lKPaljevii lino

umnlih za 9(-u{

Beograd - Povećana stopa smrtnosti i značajan pad nataliteta alarmantne su odlike zdravstvenog stanja stanovništva najugroženijih opština Srbije jučili su istražiVački davi UNICEF-a. Po rezultatima istraživanja ekipa UNIECEF, u Staroj Pazovi i Kraljevu broj umrlih je za 30-50 odsto veći nego u istom periodu prošle godine, dok je mali broj novorođenih zabeležen od početka 2000. godine, što se objašnjava strahom roditelja od posledica NATO bombardovanja i pratećih zagađenja na tok trudnoće i zdravlje budućeg deteta.

Veliki broj "starih" izbeglica iz Hrvatske ı BiH ı masovni priliv raseljenih lica sa Kosova i Metohije, doveli su do povećanih zahteva za zdravstvenom zaštitom. Paradoksalno, to se dešava u isto vreme sa smanjenjem broja aktivnog: medicinskog osoblja, posle ograničenja broja zaposlenih u zdravstvu uvedenog 1993, kao ı "prirodnog" odlaska ljudi (penZionisanja, umiranje...).

Do zdravstvene pomoći se, istaknuto Je u izveštaju UNICEF, teško dolazi i zbog nestašice goriva, lošeg prevoza i uništene komunikacione infrastrukture. Reaktiviraju se radnički ı školski dispan-

zeri, a radi se i na pružanju pomoći stanovnicima udaljenih sela. Međutim, sa povećanjem broja poseta zdravstvenim ustanovama kvalitet pruženih usluga opada Zbog manjka osnovne opreme 1 reagenasa, te permanentnog nedostatka svih lekova ı određenih vakcina, uz duge liste čekanja na usluge lekara. Zbog toga mnogi odlaze u privatni sektor. Društvo pokriva oko 40 odsto troškova javne zdravstvene zaštite, a najugroženiji pacijenti su deca, žene i starije osobe. U nekim BI nema dovoljno sredstava Za (7 ek} higijenu, humanitarna Domoć Je više nego nedovoljna (često neispravna 1 nepravilno upakovana), a edukacija medicinara svedena je na ličnu inicijativu ii manje kurseve, te međunarodne zdravstvene programe.

UNICEF upozorava da Je kod dece u Srbiji uočena veća zastupljenost mnogih bolesti: plućne tegobe, astma, anemija. Bolesti su praćene lošom higijenom usta i zuba i poremećajima u ponašanju (strah, mokrenje u krevet). Novorođenčad imaju manju težinu, česte su srčane anomalije i mongoloidnost, a povećan je broj riskantnih trudnoća ı spontanih pobačaja.

Nebojša Pavković, načelnik Generalštaba VJ Naši oficiri naudmašili MATI stanešine

Beograd - Načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije general-pukovnik Nebojša Pavković izjavio je da je "komandni kadar jedna od najznačajnih vrednosti vojne OTganizacije, što Je ubedljivo potvrđeno. tokom odbrane od agresije NATO, kada su starešine VJ nadmašile komandnu strukturu Severoatlantske alijanse”. Pavković Je, sa saradnicima, juče pri mio generale ı admirale koji su, povodom Dana VJ, unapređeni u više činove, kao i a kojima prestaje pro-

sionalna vojna služba. On je izrazio uverenje da će noPO generali i admirali, kao i ostale unapređene starešine VJ, i dalje ulagati sva stručna znanja i spo-

sobnosti u izgradnju borbene gotovosti VJ i sistema odDrane SR Jugoslavije, saopštila je Informativna služba CohoPEiiba VJ. (Fonet)

Saško Kostovski, preduzeće "Borovica"

Rutonut ilo Beške tipo jeseni

Novi Sad -Nova traka autoputa između Novog Sada i Beograda, na deonici do mosta u Beškoj koju gradi preduzeće DO |Z Sremske Mitrovice, trebalo bi da bude završena do jeseni, kada će na nju biti izmešten saobraćaj sa DOstojeće, koja će zatim biti O

Ovo je prekjuče izjavio predstavnik preduzeća " Borovica! Saško Kostovski, rekavši da će nova traka biti široka 11,5 metara i da će ispod asfalta na obe trake biti postavljena betonska podloga, što će trajnost ovog puta sa 30 godina povećati na ceo vek. Kostovski je nagovestio

da će obe strane autoputa na deonici koju gradi ovo preduzeće biti završene pre roka od dve godine, rekavši da će na gradilištu raditi između 200 ı 300 radnika uz upotrebu velikog broja mehanizacije. - Građenje još jednog mosta preko Dunava bi bilo previše skupo, pa će auto put sa obe strane postojećeg mosta u Beškoj biti sužen u dužini od 500 do 1.000 metara - rekao je Kostovski.Predstavnik "Borovice" je rekao da deonicu od BeoO do Beške gradi beogradsko preduzeće "Ivan Milutinovic".

G. Br.

Odrasli boluju najviše od hroničnih tegoba, depresija i poremećaja ponašanja, a ima i slučajeva tuberkuloze ı vaši (u kolektivnim centrima za izbegle sa Kosova).

Bolnički kapaciteti su stari u proseku 20-30 godina, grejanje ı snabdevanje vodom i strujom zdravstvenih ustanova je neredovno, a dečji objekti su među najugroŽenijim. Nedostaje gotovo sva potrebna oprema, a ishrana bolesnika je loša zbog manjka hrane ı loših kuhinjskih uslova. Nedostaju 1 sve vrste bolničke ı lekarske odeće, dok mnoge zdravstvene slu-

KO O E ET

žbe nemaju neophodna vozila. Bezbednost svih, pa ı zdravstvenih radnika ı paciJenata u graničnim oblastima ka Kosovu je niska.

U izveštajima UNICEF-ovih timova ističe se potreba povećanja i intenziviranja pomoći zdravstvenom sektoru, kao i njena direktna distribucija na terenu da bi se izbegle greške i malverzacije. Pripremu za predstojeću zimu treba početi na vreme, intenzivirati zdravstvene edukativne programe, kao i poboljšati informativni sistem u lokalnim zdravstvenim ustanovama.

D. Jelisavčić

ALEKSANDAR DIMITRIJEVIĆ

Beograd - Prijavljivanje za upis na fakultete i više škole za školsku 2000/01. godinu završeno je juče. Prijemne ispite đaci će polagati od 3. do 5.jula, dok će rezultati biti istaknuti najkasnije 10. jula. Upis će biti obavljen od 10. do 14. jula, a za preostala slobodna

favnšeno nPijavljiVanlje 1a US na fakultete

mesta na univerzitetima u Srbiji oni koji se sada ne upišu moći će da konkurišu od 1. do 15. septembra. Najkasnije danas biće objavljene i rang liste primljenih u srednje škole, koji su u ponedeljak i utorak polagali prijemne ispite.

D. M. J

Institut za tržišna istraživanja

Nelikvitiinost kap omča

Beograd - Hronična nelikvidnost, koja opterećuje jugoslovensku DOL M je svojevrsni bum tokom maja, pa su tako dospele neizmirene obaveze preduzeća krajem prošlog meseca iznosile 51,1 milijardu dinara, 1 bile veće u odnosu na

_ Radnici nisu Talnienas0vali Očekuje se i smanjenje broja industrijskih radnika na prinudnim odmorima sa prošlogodišnjih 258 hiljada, 'na 123 hiljade. Na prinudne odmore najviše idu administrativni radnici, Zaposleni metalne i tekstilne industrije. Zanimljivo je da se pozivu da se vrati na posao u predu-

zeće u proseku odazvalo svega dva odsto radnika.

april za 39 odsto, istaknuto Je juče u Institutu za tržišna istraživanja. Cinjenicu da je pritom nelikvidan bio isti broj preduzeća kao u aprilu, uz blago povećanje broja zaposlenih u njima (od 7,1 odsto), saradnik Instituta Slobodan Milosavljević ocenio

je kao dokaz da nelikvidnost dolazi do izražaja kod većih poslovnih sistema i banaka,

Istovremeno obaveze preduzeća prema bankama, iznose 65 milijardi dinara, od čega Je za naplatu dospelo 19 milijardi dinara.

Petomesečni rast cena od 14,7 odsto, ukoliko se zadrži postojeći trend, doveo bi do godišnje inflacije od 40 odsto do kraja ove godine. Prema mišljenju saradnika Instituta, realnije očekivanje o nivou inflacije za ovu godinu, daje podatak o rastu cena od maja 1999. godine, koji iZnosi 61 odsto, koliko bi se možda moglo očekivati ı ove godine. Prema anketiranim privrednicima, buduće poslovanje određuje svojevrsni optimizam, utemeljen pre svega na dosadašnjim rezultatima. Međutim, kako je prošlogodišnja osnova u odnosu na koju se oni mere VIlo niska, optimzmu nema mesta. Iskorišćenost kapaciteta Jugo industrije u prošloj godini iznosila je svega 40 odsto, te iako se za ovu predviđa rast iskorišćenosti do 50 odsto, to je još uvek znatno manje od optimalnih 77 odsto. R. Repija