Dobojski list

Proslava Velike Oktobarske socijalističke revolucije

Dvadeset đevela godišnjica'i Velike oklobarske socijalistič- ; ke revolucije proslavljena је i na našem okrugu na najsve- ; čaniji način. Shvaćajući njen i značaj u životu naroda Sov- i jetskog Saveza, u životu i bor- 1 bi za slobodu naših naroda i kao i naroda čilavog svijeta, , mase radnika, seljaka, omla- ] dine i građana prisustvovale ] su bakljadama, mitinzima i a- . kademijama које su piiređene t u čast proslave. j

7 novembra u Doboju je pri ređen u 4 sata poslije podne miting kome je prisustvovao ' veliki broj radnika, namješte- ■ nika i građana. Na mitingu. ' priređenom od Mjesnog sindikalnog vijeća, govorio je, po- : red ostalih, drug Vojo Banjac, ' član izvršnog Okružnog odbora Narodnog Fronta za okrug Doboj. Drug Banjac je u svom ; iscrpnom govoru obrazložio i , podvukao ulogu Velikog oktobra u borbi radnog naroda čitavog svijeta protiv izrabljivača i gulikoža. Govornik je naglasio da jedino zahvaljujući tekovinama Velike oktobarske socijalističke revolucije, čovječanstvo je spašeno od 1 sređnjevjekovne tame i mraka : kgje mu je spremao hitleri- 1 zOm uz podršku svjetske reak- i ćije. Jugoslovenski narodi ni- ' kada neće i ne mogu zaboraviti ogromnu pomoć koju im I je pružio veliki bratski Sovjet- ■ ski Savez u loku Narodno-os- i lobodilačke borbe rekao je 1 drug Banjac. Pdslije mitinga davan je j ' bešpldthd iilm' «Cdpdjev» za ■ radhištvo,. a- u večer svečana akademija koja je bila odlič- ' По posjećenaa. ■

U Tesliću je proslava Velikog oktobra imala naročito svečan izgled. Grad je bio bogato iskićen. Uoči 7. novembra priređena je kroz grad bakljada uz prvi nastup glazbe Mjesnog sindikalnog vijeća. Na dan proslave, prije podne, održan je veliki narodni miting uz masovno učešće : mještana, vojske i seljaka iz 1 svih sela sreza teslićkog. Voj- 1 ska je uvečer u Radničkom 1 domu priredila vrlo uspjelu svečanu akademiju.

7. novembra u dva sataposlije podne održan je miting i povodom dvadesetdevetgodiš- i njice Velike Oktobarske soci- i jalističke revolucije u krugu I državne tekstilne tvornice «U- i krina». Pored radnika i namještenika «Ukrine» mitingu , je prisustvovala velika masa : radnika i namještenika svih : drugih ustanova i preduzeća ' u Dervenli, građani grada Der- | vente i gradska omladina, ta- I ko da je bilo preko hiljadu i : po građana i građanki. Ovaj miting otvorio je drug : Nikola Ninčavić, sekretar M. : sindikalnog vijeća i dao riječ 1 đrugu Namiku Ćehiču, članu : Okružnog odbora NF-a. Go- : voreći o značaju godišnjice I Velike Oktobarske revolucije 1 drug Namik čehić je naglasio da pobjedu Velikog Oktobra ] danas, pored bratskih sovjet- ! skih naroda, slave svi drugi ; slobodoljubivi narodi, jer po- ! bjeda koju je izvojevala rad- : nička klasa bratskog Sovjet- : 6kog Saveza je oslobodila na- :

I rode na jednoj šestini zemalj- j ske kugle od ugnjetavanjačo- ; : vjeka po čovjeku i time poka- { I zala svim ugnjetavanim naro- : 1 dima put za njihovo oslobo- j ; đenje. Ta pobjeda je dokaza| Ig najubjedljivije koliko su laž- 1 1 ne sve teorije vladajuće klase c ( o nemogućnos'i postojanja j ’ besklasnog društva. Ali ta po- [ < j bjeda ima još veći značaj za ( 1 1 naše narode, jer blagodareći 1 1 j toj pobjedi stvorena je nepo- [' bjediva Herojska Crvena Ar- ! mija, zaštitnica slobode ne sa-1J mo sovjetskih nego i svih | ‘ | drugih miroljubivih naroda, 1 s | koja je pomogla i našim na- j J , rodima u Oslobodilačkoj bor; bi. U đaljem svom izlaganju < govornik se osvrnuo na poli- 1J tičke događaje iz skore рго- j, I šlosti u našoj zemlji i doveo j ( u usku vezu uspjehe naše oslobodilačke borbe s pobjedom j i Velikog Oktobra. Velika ma-1 1 sa radnog naroda saslušala | i

je s puno pažnje izlaganja ; govornika, a svoje oduševlje- ; nje je pokazivala kličući na najjačim mjestima u govoru , Boljševičkoj Partiji, njenim ru- , kovodiocima i tekovinama na- , še NOB. H. N. ;

i Mjesni odbor Narođnog j Fronta za grad Zavidovići ог: ganizovao je miting u čast ! Velike Okiobarske socijalisliI čke revolucije. Narod je na ( mjesto gdje je miting priređen pristizao organizovano u povorkama sa zastavama i parolama. Govorili su drugovi [ Miloš Milaković i narodni po[ slanik za srez Zavidovići Ju| suf Skotup. U svom izlaganju govornici su istakli značaj Ve| like Oktobarske socijahisiiike revolucije, učešće Sovjetskog j Saveza u Oslobodi’ačkom ra-

jtu protiv fašizma i sada. u j izgradnji stalnog i čvrstog miI u svim drugim mjeslima našeg okruga proslava je sveј čano obavljena.

Važnost statistike

O statistici se kod nas, da. nas još uvjek, ne zna gotovo . ništa ili ako se po nešto i zna 1 onda je to znanje vrlo povri šno. To nije slučaj samo sa . širokim narodnim masama ne. go često susrećemo i školo. vane Ijude koji imaju vrlo kri. ve i pogrješne pojmove o stai tistici. To je, u glavnom, za. sluga stare Jugoslavije u ko. joj statistika nije njegovana, . stalističke škole i ustanove su bile malobrojne a prema to. me nije bilo ni stat. stručnja| ka. i Statistika je u stdroj Jugo. slaviji svjesno žanemarivana i zato su postojali razlozi : prvo. što statistika nije bila potrebna, jer tada nije bilo nikakvog planskog rada i dru• go, što su se ondašnji režimi ' bojali sfat. podataka koji bi i nemilosrdno otkrili narodu ■ stanje u kojem se nalazi, u-1 kazali bi rau na sliku bjede ■ i zaostalosti, političkog ugnje■ tavanja i ekonomskog iskorii šćavanja. Stat. podaci koji su kupljeni korišćeni su u glav. nom u protivnarodne svrhe : : oporezivanje naroda, iskorišćavanje radne snage, odvođenje u vojsku itd. Posljedica , takvog rada je bila što је narod shvatio da ako daje podatke, koji se od njega traže, imaće od toga samo štete a nikakve koristi i narod se svim silama trudio da što više podataka sakrije ili ih je već morao dati onda ih je davao netačno i nepotpuno. A netačni i nepotpuni podaci su male vrijednosti (više štete). Danas je statistička služba, u našoj novoj državi, organizovana na najmoderniji način. Stalistici se pridaje sve veća važnost, ona postaje sve popularnija. Stat. podataka, graiikona, crteža i tabela nailazimo već i u dnevnoj štampi, što znači da ona postaje prislupačna ne samo odabranom krugu Ijudi nego i širo, kira narodnim slojevima. Nova i narodna vlast nastoji svim . sredstvima i ulaže mnogo na, pora da omogući statislici ■ pravilan i uspješan rad. i A zašto nam je stat. toliko i potrebna ? Generalisimus StaIjin na XIII. Kongresu Partii je je rekao : «Nikakav stvara■ lački rad, nikakav planski rad ■ nije moguć bez tačnog predračuna, a predračun je bes■ mislen bez statistike. Predra-

. čun bez statistike neće moći з ni koraka dalje». Dakle, staз tistika je potrebna ondje gdje . se radi planski. A radili sc з danas u našoj državi po planu? Radi. I mi ako hoćemc sve pianove koji stoje pred nama sprovesti u djelo, moramo znati šta iraamo, čime raspolažemo, jer samo takc čemo moći stvoriti jedan op šti, realan plan za obnovu i izgradnju naše zemlje. Usluge koje nam pruža sta- , tistika možemo podijeliti u dvije velike grupe : 1. usluge j u praktičnom iivotu i, 2. usluge u naučnom istraiivanju. Mi ćemo se ovdje zadržati na j prakličnim uslugama kojenam pruža statistika. Usluge u prakfičnom životu koje nam pruža stat. mo žemo podjeliti u dvije pod grupe: a) usluge koje sta! : pruža narodnoj vlasfi i b) us- j luge koje stat. pruža privrednim preduzećima. Usluge koje stat. pruža narodnim vlastima toliko su značajne, da jedva možemo zamisliti rad narodne vlasti ko- ! ji se nebi temeljio na stat, j podacima. Pravilno vodjenje ekonomske i socijalne polili- j ke nemoguće je bez dobrih slat. podataka. Ako narodna 1 vlast želi uspješno i pravilno j riješiti pitanje ishrane mora ] imati podatke o onim stanov- I nicima koje freba opskrbiti 1 namirnicama. Ako želi pravil- 1 1 no i pravedno odrediti plate 1 i nadnice mora imati na ras- ! položenju podatke o cijenaraa. ' Da bi se uspješno provela ob- 1 , nova zemlje mora se raditi po planu a taj plan se ne može t , slvoriti bez statistike. Radi to- j : gasejošprije oslobođenja pri [ stupaloupojedinim našim po- j krajinama prikupljanju poda- j ■ taka o ekonomskom stanju u ; , zemlji. Osim toga stat. je po- j trebna narodnim vlastima i za c kontrolu rezultata svih mjera ' koje narodna vlast poduzima. : Tako je napr.tormiranje i od- 5 , redjivanje cijena pod kontro- J lom narodne vlasli. Statistika pruža isto lako 1 velike koristi našim privred, nim preduzećima. Danas je te- č ško zamisliti ekonomično vo- j, đenje većeg preduzeća bez do bro uređene stat. službe. Danas već mnoga preduzećavo- ® de svoju poslovnu statistiku * proizvodnje. prodaje, iinansij- š skog poslovanja i radnih od-

з nosa. Stalisiikg je postala tei- melj dobrog preduzeća. 3 Do danas je kod nas pro-11 vedeno mnogo statističkih ak’ cija. Međulim, mi ne možemo još uvjek, sa sigurnošću reći da su li podaci, koji su dosaI da sakupljeni tačni i pouzdani. U praksi ima ovakovih pri-. mjera : P.Fikcm popisa stoke L neki mjesni Narodni odborisu dali podatke da iraa mnogo manje stoke nego što je stvarз no bilo, bojeći se da će im se n stoka oduzeti ako kažu pravc stanje. Uskoro je Sreskomna:- rodnom odboru stigla izvjesnc i količina lijekova i seruma pro "• !iv stočnih bolesti s tim dase ■ razdijele prema ’brojnora sta u nju stoke u pojedinim M. N. - odborima. Tada su mnogi M. e N. odbori izjavili da im do-3 dijeljeni lijekovi ne mogu ni - u pola podmiriti potrebe. Sli- ] n čan se slučaj dogodio nekim i ■ MNO-ima kod raspodjele še- j čera, јег nisu dostavili tačan ј j broj djece. Takvi slučajevi se događaju iz siijedećih razloga : • 1). Sto mi kod sakupljanjc podataka ne objasnimo narodnim masama dpvoljno važnost i svrhu sakupljanja po j jedinihpodataaki,ra<umije se da narod gleda sa nepovje> renjem na to, štojeposljedica ( kako smo već spomenuli, po ! iitike koju su vodiii stari jugo , slovenski režimi. Mi đanas kod ! sakupljanja podataka moramo tražiti i imati pomoć širokih ■ narodnih masa. Ođ naroda se može la podrška i pomoć očekivati, jer naši narodidanas jledaju drugačije na narodnu /last. Oni sa povjerenjem gledaju u svaku rajeru kčjuvlaslj poduzima uvjereni da to na-1 rodna vlgst ne čjiii uzaluđ, c I joS manje u neke prPHv-na'-l rodne svrhe. Dakle.mi tu po : dršku možemo očekivati samo j tada ako narodu razjasnimo j značaj sakupljanja podataka j t. j. ako u narodu razbudimo j stalističku svijest. Statističkc | svijest jest svijest o tome da je statistika potrebna narodu 2) Slo mnogi drugovi, koji su direktno zaduženi za sakupIjanje slatistićkih ..podataka i ’.a taj posao su odgovorni pred narodom, ne obavljbju svoj posao onako kako treba. To je često posljedica nedovoljnog iskustva ali iraa. u ' lome i dobar dio površnosli i I nemarnosti. Radi toga se vrlo . često dešava i skoro bi se ' moglo reći da je to redovito I pojava kod većine naših sta lisličkih referenata, da podaci ' dolaze sa velikim zakašnje- I njem, nepotpuni, netačni i ne- i sredjeni. Od kolike je važnost. ' tačnost u dostavljanju podataka nije potrebno isticati. 3) Sto mnogi naši rukovodi- I oci u narodnim vlastima. neznajući i ne shvaćajući važnos. slalistike, ne ukazuju dovoljnu podršku stat. referentima u od- | borima, tako da su ovi prepu- . šteni sami sebi, nilko ih ne i kontroliše u radu i radi toga ' se moglo dogoditi đaa dobar i dio naših Sreskih odborado i skora nije imao uopće oform- ; Ijene ove referate nego je sta- f tistiku vodio «usput» neki služ- ( benik. f Eto. to bi bili naajvažniji ne- | dostatci koji su se do sada po- ) kazali u statističkom radu imi c moramo uložiti sve sile da ih ( štoprijeotklonimo kako bi sta- | tistika bila u stanju dationo ; što se od nje očekuje. t I

КРОЗ

DОВОЈ

5 i Osvanuo (e 2 novembar, muз tan i bišovit. (esensbi dan, а . doboiskim ulicama brefala se , balona, prvi naši rearuti - Titova J gardaI ranije је Doboi ispraćao re. erute, i ranije su islim ovim ulicama brelali mladiči, ali tužni, a ne raspoloženi zbog svog odlač ' sRa, uvjereni da će jgi rodilelji’ ostati nezbrinuti i da če oni lično otslušili svoj rob pad pogrdama i šamarima baplara, I podnaredniba i sličnih. - No ovahog ispračaja Doboj nije vidio. , j Željezničba stanica sva u seleI nilu. Na trgu ispred stanice sle'jglo se mnoštvo naroda - žena j i omladine. Kolona regrufa ide vesela a \г grudi se izvija рје• sma. Nisu to više oni mladiči pognute glave, več novi narašta) sa čijih lica čitamo radost i sreču što su dorasli da mogu bili borci Titove Armije. Na licima se ne vide suze. Sa lih mladih Иса čita se sreča i нвdovoljstvo. Da bi dostojno isprafile Tilove borce, šene Doboja soremile su svoje darove. Mlesni odbor APZ-a prihupio je preho organizacife 52,- bg. holača i spremio obo 60 lifaračaja. Žene Doboja i ovoga puta pohaнаlе su svoju Ijubav i odanost prema našoj Armiji. U sati duga kompozicija breče iz stanice, odvozeči mlade Titove borce, a narod ih isprača pohlicima.želeči imsreću j i šaljući prebo njih pozdrave .ј Titu. Armiji -i. narodima )u-igoslavije. r (- . г---- Sl B.

Nedelja narodnog prosvječij vanja u Doboju Je dobro organizovana- 0 ohviru te nedelje ,M|. hullurno prosvjetni odbor : priredio је 4. XI. o. g. hnjiševj no veče. Dobojsba publiha rado posječuje ovabve večeri pa је saia Fisbulturnog doma bila ispunjena do posjednjeg mjesta. Veče je bilo počvečeno savremenim b. h. bnfiševnicima, Publici se naročito dopala pripo* vjctha „Duša” od Hasana Kibiča i „Pismo iz 1920” od Ive Andriča. Kratab raferat o piscima čija su djela čitana dala Je drugarica Vanda Ivaniševič. Ovabve večeri trebalo bi što češče priređivali, samo bi trebalo malo više pažnje posvetili ivboru programa tabo da ove večeri ne bi suviše dugo trajale.

Једна од најактибниЈих задружних устаноба у obpyry добојском Је без сумње Радничко службеничка задруга у Добоју. Oba задруга има три задружне продабаонице шпецерајску, текстилну и пил>арницу,., затим ципеларску радионицу и пекару. Obe јесени организуЈе задруга задружни побртњак на земљишту од obo 50 дунума nobpaj piilebe bocne код Усоре. Beh (е obe јесени земљишге преорано. посијан Је зимски лук, спанаћ и салата, а сада се припрема!у топле леје за раио npbphe. Идујте године ће задруга са obor побртњака моћи подмирити потребе побрћем сбојих чланоба и циЈе-

Strana 2.

PROSLAVA U DOBOJU

U TESLIĆU

U DERVENTI

DOBOJSKI LIST

U ZAVIDOVIĆU

zene Doboja ispratile sg prve regrute

Književno veče

Активиоот Раднинко-мужбвничке задруге

Вгој S.