Ekonomist

320 -

mobilisamo ukupno 69,882,463 ljudi u dvadeset i četiri zemlje.

Oko sedam od sto stanovnika na svaku zemlju. U evropskim za-. ratovanim državama odnos prema ukupnom stanovništvu bio je

19,49. za van- Evropske zemlje 1,6%. Prema muškom stanov-

mištvu u opšte odnos je 14,3%, za evropske zemlje 97,1%, za

van-Evropske zemlje 3,1"/. Za sve zemlje u oduosu prema ak-

tivnom stanovništvu, mobilizovani predstavljajn 27,59, 2а Еугори

88,9"/, 22 уап- Емгорзке zemlje 10,4%,. Prema muškom aktivnom

stanovništvu u zaratovanoj Evropi mobilizovani predstavljaju 51,9%/;

u srednje-istočnoj grupi 58,7%, u zapadnoj grupi 44,5". Iz po-

dataka za nkupno dvadeset zemalja, ustanovilo se da je u ratu

poginulo ili nestalo 9,001,832 ljudi. U odnosu prema mobilizovanim, izginuli i nestali u srednje-istočnoj grupi Evrope predstavljaju 14,8%/5, u zapadnoj отир! 14,99, пи мап-Еугорзкој ргир: 3,17. Isto tako, broj ratnih invalida nije neznatan. Od mobilisovanih, na njih odpada n srednje-istočnoj Evropi 8,5"/, u zapadnoj Evropi 17,1"/,, u Evropi ukupno 11,9%/5, u van-Evropskim zemljama 5,5,"/,.

"Осемгапо да su ova lakta igrala vrlo osetnn ulogu na smanjivanje

proisvodnje. Ona su još posredno ulicala slabljenju stručne spo-

sobnosti u ratu angažovanop stanovništva, prinudnom promenom

poziva po svršelku rata i odsustvom stručne obuke koju je rat onemogućio.

Naporedno s krizom nezaposlenosti u isvesnim: zemljama se osetila kriza radne snage, poglavito nedostatak kvalifikovanih radnika ı slabljenje u kvalitetu radnikovog prinosa. Krizu radne snage najživlje 5ц озеШше Егапсизка i Belgija, znatuo manje Engleska i Nustrija, a najmanje Poljska i Halija. Kao glavni razlog za opadanje kvaliteta radnikova prinosa navodi se kriza ishrane koja je neposredno ratu sledovala. Iz poredjenja podataka s pogledom ma proizvodnju pšenice, izilazi da je za sve godine rata proizvodnja u Evropi znatno bila spala ispod proizvodnje predratnih godina. U van-Evropskim zemljama, izuzev dve godine, količina pšenice za vreme rata nadmašuje predralne godine. Stanbena kriza, koju su znale sve zemlje, postaje takodje elemenat u opadanju proizvodnje. Nedostatak stanova, visoke kirije, stanovanje po barakama, vagonima, štalama, fabrikama, podrumima itd., Sve Io doprinelo je u velikoj meri da zdravlje radničke klase klone, da radna snaga oslabi, što je pak nepovoljno dejstvovalo na proizvodnju u opšte. Ma da opšta, stanbena kriza se naročito manilestovala u zarato-