Ekonomist

810

10. oktobra 1924 br. 2309, koji se zove zakon o štednjim knjižicama, o akcionarskim bankama ı o reviziji bankovnih zavoda. Daklem i zakonodavstvo Čehoslovačke republike nam pokazuje, da je najzgodnije i najcehshodnije, da se sasma odvoje tri glavna problema: 1). problem zaštite ulagača, 2). problem zaštite akcionara i 3). problem saniranja novčanih zavoda. Pitanje revizije bankovnih zavoda riješen je na jedan način, koji isključuje svaki neposredni uticaj državnih organa i to pomoću osnivanja posebnih zadruga, koje vrše nadzorno poverljivačku službu (Revisions und Treuhamdgeenossenschalten).

Da svršimo : Tko god se udubi u zamašaj, prirodu i značaj ovih pitanja, koja stoje u dalnjoj ili bližjoj vezi sa zašiitom ulaсаба, доја до uverenja, da je a priori pogriješan svaki роуа“, kojim se želi regulisati neke — ı ako značajne, ipak samo specijalne pojave današnjeg privrednog živola, koji su u mmogim роојефта samo prolaznog karaktera, putem meke automatične centrale. Postoji velika opasnost, da će se uzdrmati pravni kontmuitet i uopće pravna sigurnost na jednome polju, na kojem se ne smije eksperimentirali, a da se ne dovedu u pitanje mnogo leško stečena dobra moralne ı materijalne naraor. Ulaziii daklem ı najteža 1 najsubtilnija pitanja — u doba gdje maše закоподаспо tjelo naprosto nije u stanju, da obavi najkrupnije redovite poslove (kao što su nm. p. budgvet ı slično) pofrebnom pomnjom — 1 Тако iznijeti na lapet probleme, koji su ı u najnaprednijim državama zahtjevale više godina intenzivnom rada državnih laktora (uz najrevniju suradnju najpozvanijih predstavnika javnosti) — OVO nam se čini upravo smijelim pokušajem, koji ne vodi računa o upravo nesavladivim poteškoćama u kojima se malazimo u zakonodavstvome polju. Dr. Krajač uzeo Je (kako je e. Aca Pavlović adyokt u Beogradu jednom prilikom zgodno rekao: „na sebe vlast patriarha, koji smatra, da on lično treba da ispravi sve greške. koje su činili 90 godina razni dobri ı hrdavi ministri. Dr. Krajač prvi je bio, koji je u pogledu primjene srbijanskog zakona o aki onarskim društvima rnaugurtsao režim pregleda a. d. ı time citirane slokobne ustanove srbskog zakona proveo u djelo. Kako syi znakovi pokazuju on je na putu, da inauguriše movr smjer državne тт9еrencije na poslovnu politiku bankarskih ı seih drugih savoda, hoji se bave kreditnim poslovima i prunanjem Štedovnih uložaka. Qw se, čini se, ne ograničuje na najhimnije mjere za zaškitu ulagača, Već nekim osobitim elanom hoće da postavi sinlezu problematičnih