Ekonomist

сл Гоу со

Етобкоуа екзрјоађастје таогаја јо5 боћко одђастуан да se podmiruju kamati ı amortizacija dugova koji su bili sklopljeni u svrhu gradnje dotičnih pruga. Kod pruga koje su građene lih u interesu i radi privrede to se redovito ı dogadja, dočim kod takozvanih -strategijskih željeznica, opći državni · prihodi moraju se Wpolri_jebiti za pokriće delicita takovih pruga.

Uredba o gradnji novih Žželjeznica predviđa izgradnju od 1.779 kilometara novih pruga i to pretežno normalnog koloseka. Prema izjavama ministra saobraćaja izgradnja tih pruga koštala bi oko 5 milijardi 950 milijona dinara. Uzmemo li pak u obzir da bi se pretežni deo tih pruga gradio u brdovitim krajevima, [0 је 'sigurno da bi izgradnja pojedinog kilometra tih novih pruga došla na prosječno 5 milijona dinara pa bi izvršenje čitavog plana koji je predviđen u Uredbi o građenju novih željeznica koštalo oko 8 milijardi dinara ı to u razmaku od 5 godina.

Jasno je da tih 8 milijardi dinara mi možemo dobiti Jedino pomoću zajma i to, obzirom na naše Hinancijalne prilike hh zajmom u inozemstvu. Obzirom da mi za naše zajmove, uzevši u obzir ı emisijoni kurs, moramo plaćati kamatnjak od preko 89% to bi izgradnja predviđenih željeznica teretila naš redoviti budžet sa preko 600 milijona diara i to samo uime kamata, a kad bi uzeli i amorlizaciju zakljućenih zajmova sigurno i 800 milhjona dinara godišnje. :

Uslijed izgradnje movih željezničkih pruga morala bi naša privreda da godišnje doprinese jedan veći izdatak od 800 milijona dinara. U prvom redu ma porezima trebalo bi ubrati 800 milijona dinara više a drugo na našem deviznom tržištu irebali bi godišnje 800 milijona više stranih deviza, da platimo kamate 1 amortizaciju tih dugova koji bi se zaključili u inozemstvu.

Obzirom na stanje naše privrede, smognuti godišnje 800 milijona dinara više poreza i više deviza nije tako Jednostavna stvar. Mi već danas možemo sa sigurnošću ustvrditi da će željezničke pruge koje predvida ova Uredba, uzete kao cjelina, za nekoliko decenija biti pasivne ı to u tolikoj mjeri, da sa svojim prihodima neće moći pokrivati ni iroškove eksploatacije. To ne čine danas ni većina naših željezničkih pruga, dapaće sigurno је да је naša cjelokupna željeznička mreža, kad bi se samo postavila tačna kalkulacija, prije pasivna nego aktivna. :

Koristi koje će od tih pruga imati krajevi kroz koje one budu prolazile neće biti takove da će ti krajevi ili naša čitava privreda biti n skanju da bez zavođenja novih poteza smogne godišnje