Ekonomist

751

se zadrugarstvo širi dimenzionalno (u većem broju raznovrsnih oblika). Treba ustanoviti u koliko je slovenačko zadrugarstvo do sada poodmaklo u ovoj fazi. To se može načelno prosuditi na osnovu slijedećih kriterija.

a) u koliko se je zadrugarstvo proširilo na socijalne klase u Sloveniji, (od dubljeca značenja bila bi konstatacija: koje sve kategorije ekonomskih procesa je slovenačko zadrugarstvo do sada sa uspjehom ођићуа о: аб za ovo je potrebna naročita studija); - Š

b) пч koliko su u zadrugarstvu zastupljene apsolutno ı u odnosu prema ostalim vrstama zadruga one vrste koje važe kao specijalno teže ostvarivi oblici, te koji pretpostavljaju s Jedne strane jaku zadružnu tradiciju u dotičnoj zemlji, a s druge strane traže od zadružnih uprava komplikovaniju tehničku, opće-ekonomsku, komercijalnu ı zadružnu spremu ;

e) u koliko su među teže ostvarljivim oblicima zastupljeni oni oblici, koji zahtjevaju od zadrugara elikasniju solidarnost, jače ustupke od egoizma : u kratko : razvijenu ,,zadružnu svijest” kao što to zahtjevaju, na pr., prave produktivne zadruge:

d) u koliko zadruge čije Je težište ızneseno pod 0) ı c ) predstavljaju prema svome poslovanju primitivniju odnosno savršeniju varijantu oblika u koji se ubrajaju.

Na kriterij pod a) ne može se žalibože odgovoriti, Jer slovenački Savezi ne sakupljaju podatke o tome koliko je koja socijalna klasa zastupljena u članstvu njihovih zadruga — članica. Ali ako i nema ovakovih podataka, može se mirne duše slovenačko zadrugarstvo ocjeniti povoljno u pogledu ovoga kriterija. Dominantan je položaj zemljoradničkog zadrugarstva. Nadalje, zanatlijske zadruge dolaze prema svome broju na treće mjesto, te konačno radnička klasa ima svoje dobro napredujuće zadruge koje su okupljene u naročitom Savezu u „Zvezi gospodarskih zadruo” w Ljubljani. — Sve to daje dovoljno Jaku podlogu za povoljnu ocjenu glede ovoga kriterija.

U pogledu kriterija pod b), e)i d) mora ocjena ispasti slabija.

Specijalnih oblika — mljekarnih zadruga, stočarskih zadruga, mašinskih zadruga, magacinskih zadruga ı t. d. — ima Još dosta malen broj, a pored toga pokazuje većina ovih zadruga primitivnije varijante. Stočarske zadruge n. pr. nisu prave selekcijske zadruge: mljekarske nisu u svojem poslovanju zasegle u miljekarsku industriju i t. d.