Ekonomist

760

U principu složio bih se sg. prof. Škerljom, da se o našem pitanju ne bi imao donijeti specijalni zakon, već da bi se načela o odgovornosti organa dioničarskih društava imala donijeti u Jednom Jedinstvenom irgovačkom zakonu. No budući da naš provizorij traje već 8 godina a ima izgleda, da će možda još daljnih 8 godina potrajati, to držim, da je bolje, da se donese makar i privremeni specijalni zakon, nego da se ćeka još ne mam kako dugo na novi trgovački zakon. Samim tim što se donese novi trgovački zakon nije to pitanje još riješeno. Prije unilikacije i modifikacije materijalnih prava i prije donošenja novoga зђесајпост zakona ı zakona o prinudnoj nagodbi, kojima bi se zakonima imao statuirali do kojega iznosa i kako bi ulagači za slučaj stečaja ili prinudne nagodbe uživali prioritet pred drugim vjerovnicima, ne može se misliti na valjanu zaštitu ulagača. Osim toga moraju se mnoge reforme majprije u praksi isprobati, da li odgovaraju, a jedan specijalni zakon može se laglje bez trzavica izmijeniti ili dokinuti, neso opsežanm trgovački zakon.

Da uzmognemo riješiti pitanje sigurnosti uložaka, moramo najprije riješiti pitanje, tko je vlastan primati uloške.

Kako sam već gore rekao ne možemo kod nas provesti diobu banaka prema vrstama poslovanja ı dozvoliti primanje uložalka samo specijalnim bankama.

Moj bi predlog bio, da se primanje uložaka osim štedionicama i kreditnim zavodima, dozvoli samo onim bankama, koje su svojina dioničarskih društava, dočim da se privatnim bankama zabrani primanje uložaka. Dioničarska su društva već po današnjim propisima podvrgnuta bar nekakvoj kontroli javnosti, dok je io kod privatnih banaka nemoguće.

Visina kapitala nije odlučna, no mogao bi se odrediti neki minimum dioničkog kapitala, koji je potreban. Ovaj bi minimum dioničkop kapitala morao biti veći u novčanim centrima, a manji u provinctJalnim mjestima.

Posvema Je suvišno odveć veliki kapital tražiti. Zavodi s manjim kapitalom imadu često veći broj uložaka, nego oni s večim. Pače, što je veće povjerenje ulagača u koji novčani zavod bit će i nerazmjer između vlastitog kapitala ı uložaka veći, Jer uslijed obilja tuđega novca otpada potreba povišenja vlastitih sredstava,

Razmotrimo primjera radi razmjer između uložaka 1 ујаstitih sredstava kod nekih zavoda ı Zagrebu u eodinama 19941926. prema izveštaju Saveza novčanih zavoda u Zagrebu.