Ekonomist
199
banci osim vlastitih sredstava potrebni ı tuđi kapitali, a до tih se kod nas dolazi samo putem uložaka, pogotovo, ako se uvaži, da ircovina s efektima kod mas u opreci prema zapadnim zemljama nije nikako razvijena. Kad bi mi dakle sprečili primanje uložaka kod banaka, onemogućili bi im gotovo svako poslovanje. S druge pak strane, ako ćemo kod čistih depozitnih banaka 1 štedionica nagomilati uloške, moglo bi se desiti, da će iste uslijed ograničenja djelokruga imati i suviše novaca ı da će kamatnjak osjetljivo pasti, što će opet ulagaće odbiti od ulaganja u banke i tekar ih natjerati, da pod bilo kojim oblikom svoj novac ulože u nesolidnija poduzeća, koja će im obećati veći kamatnjak,
Radi se dakle o tome, da se nađe način, da se ulošci što bolje zaštite,a da se pri tom ipak svojoj svrsi privedu i što bolje upotrebe.
1 ako je to pitanje u novije doba durgdje iscrpivo pretresamo, pa ı ako su poimence u Čehoslovačkoj, Austriji ı Italiji doneseni propisi, koji nastoje to pitanje riješiti, to ne možemo naprosto kopirati tuđe zakone, već ireba da riješavajući pitanje zaštite ulaсаба uvažimo prilike, pod kojima mi ŽiVimo.
Mi već 8 godina živimo rastrgani u sedam raznih pravnih
područja i nemamo niti jedinstvenih materijalmih pravnih zakona, niti jedinstvenih parbenih i neparbenih postupnika. Prilike su takove, de se niti kratkoroćne mjenice ne mogu smatrati likvidnin tražbinama, jer i mjenbena parnica može u nekojim krajevima naše države potrajati nekoliko godina. A šta da velimo o tražbinama proti države, koje u drugim državama znače najsigurniji po8a0, a koje se kod nas često isplačuju ıli nakon odbitaka dobra inkasoprovidbe, koja putuje w džepove kojekakvih posrednika ili. tek nakon dugogodišnjec parničenja, a često miti onda ne. Kad se le prilike uvaže, onda je jasmo, da se kod nas pitanje sigurnosti uložnih OLI i pitanje likvidnosti banaka mora promatrati s drugog gledišta nego u drugim državama sa sređenim pravosuđem i manje korumpisanom upravom. Teško Je uopće govoriti o zaštiti ulagača tamo, odje treba misliti na zašti vjerovnika uopće. . Osim tih prilika, koje nose tek provizorni karakter, i ako taj provizorij traje već osam godina, moraju se uvažili ı naše opće ekonomske prilike, koje sam već ranije spomenuo, a to je činjenica, da imamo malo kapitala, i da ne znamo štediti, te činjenica, da smo agrarna zemlja, u kojoj seljak nastoji, da dođe do мјав ов zemljišta, a tamo gdje ga ima, da ga poveća i poboljša, pa da se prema tome novac više upotrebljava za kupnju zemljišta, nego za ulaganje u banku.