Filatelista

ПЕЊЕ Ета ан "дан дебели филателиста. — накнадиће св то кључна марка! Зашто наш Другар измишља те кључне марке, него да буде добро и

Io Draganič, Zagreb

Да ли ће о овоме бити речи код надлежних руководилаца у: Дирекцији пошта и у Савету за издавање марака»!

Озугн па зтетје гагуоји пазе јИатепје

U zadnje vrijeme, u razgovoru sa lilatelistima, čujemo često mišljenje da je kod nas filatelija u opadanju bilo u masovnosti, bilo u zanimanju za marke. Vidimo da u našim društvima nema onoliko omladinaca, koji bi bili smjena naše goneracije, a preko kojih bi se jilatelija ı dalje omasovljavala, a čujemo da su i pojedini sabirači prestali sabirati naše marko.

Pitanje stanja naše Шагебје 1 utvrđenje razloga njene stagnacije, osnovni je problem daljega razvitka naše lilatelije, te bih ovim putem hieo iznijeti neka svoja zapažanja i mišljenja. i.

Poslijeratni razvoj filatelije kod nas bio je veliki ne samo u brojčanom porastu članova društava, nego i u samoj aktivnosti, — po broju smotra maraka i izložbi. Međutim, priшјесијето да и zadnje vrijeme broj članova opada. Uzeti broj članova kao mjerilo danaŠnjeg stenja lilatelije, ne bi nam dalo pravu sliku, jer, uvođenjem ključnih maraka, u drušiva se upisao izvjeslan broj ljudi, koji sa lilatelijom nemaju mnogo zajedničkoga, te je sa njima broj članova u izvjesnoj mjeri porastao. Tokom prošle godine povećana jo članarina, a od mjeseca septembra nije bilo ključnih maraka, te se jedan deo članova ispisao iz drušlava, obrazlažući da je članarina previsoka, a nekima da se ne »isplati« biti članom.

Riko bi želeli prikazati kretanje članstva, a

to je jedan od pokazatelja naprefka ili nazadovanja, trebalo bi u izvjesnoj mjeri zanemariti kretanje članstva u eri ključnih maraka, te tek na osnovu tako dobivenih podataka porediti kretanje članstva.

Sistem ključnih maraka trebalo ie da podigne zanimanje za naše marke, a, smatram, da je postignuto obratno. Podizanjem zanimanja па tlaj način, smafralo se da će sc ! preko preduzeća »ЈигоафеНја« розне 1 neki materijalni uspjeh, jer до шагака па геdovan način nisu mogli doći neorganizovani filatelisti; a i oni koji sabiru u parovima, Čoivercima i sl. morali bi nabavljati marke opet preko >» Jugolilatelije«, i to po cijenama koje su administrativno određene, a ne koje bi bile odraz stvarne vrijednosti. Zakon ponude i potražnje pokazao je i u tome slučaju da je ponuda postojala, ali nije bilo potražnje, jer je tim načinom distribucije, u priličnoj mjeri, pao interes, a požnalo je da »lilatelistička vrijednost« maraka ne zavisi od veličine naklada, jer je poznato da se pojedina područja, koja se ne sabiru, (natoč malih naklada »nisko natliraju«, a opet neke zemlje koje su »u modi«, unatoč milionskih naklada, tražene

su i notiraju se više. Ključne marke, premia tome, nisu mogle povećali zanimanje za naše. marke u inozemstvu, a štetile su mnogo unutarnjem razvoju naše lilatelije.

Sistemom ključnih maraka bili su pogod< deni i sabirači koji nisu bili organizovani Нlatelisti, kao i oni organizovani, koji su 21 vjeli u mjestima u kojima nema podružnica.

Sabirači, a naročilo omladinci, koji nisu bili članovi podružnica, uzimali su marke preko »Jugolilatelijeć, a vjerujem da je bilo i organizovanih jilatelista, koji sabiru и раrovima ili četvercima, te su marke plaćali po visokim cijenama, koje nisu bile opravdane, te je kasnije i preduzeće snizilo le cijene, pa je sniženje išlo i do 60% kod nekih nizova.

To je bilo za mnoge ljude pitanje povjerenja ıi solidnost poslovanja lirme. Tu se ne bi moglo reći da su marke pojoeltinile: — ne,

one su dobile samo svoju realniju vrijednost,

le smatram da je to jedan dokaz da је ргмоbitno, administrativno odre(ivanje cijena bilo neispravno.

Od jeseni vidimo da nema ključnih maraka, što je, bez sumnje, korak napred ka ukidanju nekih nastranih mofoda za unapređenje naše filatelije. Obzirom па povišenje poštarine, prošle smo godine imali nove franko, avionske i porto marke, koje su za mnoge ртедstavljale veliki izdatak, te je pozdravljen emisioni plan za ovu godinu bez novih ranko i avionskih maraka.

'Na žalost, veselje nije dugo trajalo, jer, kao što СМато, ртотепјепе 51 nominale za neka izdanja. Marke za Muuto trke umjesto 45 dinara staju 165, a za »dječju nedelju« umjesto 15 dinara stajaće 200 dinara, — dakle poskupljenje oko 13 puta.

Emisioni plan samo za prvo polugodište stoji oko 560 dinara. Tome treba pribrojiti marke za VUJNU isto toliko, te moramo izdati oko 1100 dinara, a to, vjerujem, mnogi neće moći podnjeti. O tome šta nas čeka za drugo polugodište, bolje je i ne misliti. Marke visokih nominala kao one od 70 i 100 dinara praktički nisu tako potrebne, pa moje joe mišljenje da bi bile dovoljne marke od 15, 30 i, eventualno, 50 dinara.

'Marke bi trebalo da imaju malu nominalu, a velike naklade: tim bi se polučio daleko veći propagandni olekat. Možemo uzeti za primjer marke Francuske i Njemačke, kod kojih su milionske naklade malih nominala.

Za vrijeme stare Jugoslavije ·poslojao je pravilnik o izdavanje prigodnih poštanskih maraka, koji je predviđao broj izdanja u godini, nominalu i nakladu, te smatram da bi i Vrhovni savez filatelista Jugoslavije mogao

97