Filatelista

POŠTANSKE MARKE SRBIJE U ISTORIJSKOM PREGLEDU:

Pod ovim naslovom najznačaniji i najuspešniji istraživač srpskih maraka E. DEROKO izdao je 1935. godine jednu malu knjigu u kojoj je sakupio sve svoje članke koje je objavio 1932. i 1933. godine u begradskom dnevnom listu »VREME«;

Smatramo, da će ovi članovi posle 35 godina dobro doći novim generacijama filatelista, te da će ih naši članovi sa zadovolistvom primiti i upoznati se sa istorijskim pregledom izdanja maraka Srbije dok je bila zasebna država.

U nastavcima daćemo sve članke onako kako ih je E. Deroko objavljivao. PREDGOVOR E. DEROKA OVOJ KNJIZI:

U filatelističkoj rubrici lista »VREME« KOJU SAM RUBRIKU UREĐIVAO od jula 1932. do decembra 1933. bio sam objavio jedan niz zasebnih članaka o poštanskim markama izdatim u Srbiji. U tim člancima opisane su ukratko srpske marke po pojedinim izdanjima, postanak tih izdanja, vreme njihove upotrebe i.t.d. Članci su napisani popularno i bili su namenjeni širem čitalačkom krugu.

U ovoj knjizi je sada sadržina tih članaka povezana u jednu

celinu, u kojoj su, u istorijskom pregledu, prikazane sve poštanske marke koje Je izdala Srbija, dok Je bila zasebna država.

Tekst članaka, pregledan i mestimično prerađen, dopunjen je podatcima koji mogu interesovati sve naše skupljače tih maraka, ne ulazeći, međutim, u pojedinosti, koje zanimaju samo velike skupljače koji se srpskim markama bave specijalno.

IZDANJE OD 1866. GODINE

Prve poštanske marke zavedene su u Srbiji 1866. godine. Sve do preustrojstva poštanske službe zakonom od 25 januara 1866. naplaćivanje su poštanske takse u gotovom novcu. »Nastavljenjem« Za vršenje poštanske službe, izdatim 13 marta te godine, na osnovi toga zakona propisuje se, da se poštarina za pisma i ostale pismonosne pošiljke ima od 1 maja plaćati markama. Ovo naređenje posle je sankcionisano »Zakonom o markama poštanskim za pisma i novine« od 31 oktobra 1866.

»Praviteljstvena Knjigopečatnja« u Beogradu, koja je trebala da izradi te marke, nije u to doba još imala potrebna uređenja ni stručno osoblje za taj posao. S toga je poslat u Beč tadašnji faktor štamparije Stevan Rajčević, da po odobrenju austrijske vlade tamo da izraditi u carskoj državnoj štampariji marke za prvu potrebu pošte: 12,000 od 10 para u žutoj boji, 200.000 od 20 para u crvenoj i 20.000 od 40 para u plavetnoj boji. Ujedno da se dobro upozna sa načinom izrađivanja poštanskih maraka i da nabavi potrebne sprave i materijal, kako bi se one mogle izrađivati u Beogradu. U uputstvu, koje je za to izdao Bajčeviću Ministar finansija 8 aprila 1866. naređuje mu da nastane da štamparija u Beču najhitnije izradi jednu partiju tih maraka, kako bi mogle biti razdeljene poštama do 25. aprila, a ostatak, čim bude gotov da donese sobom u Beograd, zajedno sa pečatima (klišeima) i ostalim štamparskim priborom potrebnim za izradu maraka. Po sebi se razume da za tako kratko vreme od 2 nedelje nisu marke mogle biti izrađene i poslate poštama da bi se mogle upotrebljavati od 1 maja kako je bilo određeno. S toga u »Srpskim

13