Filatelista

ostavljati u sandučiće prig lavnoj pošti, pa će se odmah sutra dan izJutra odpraviti. Pošta sa pismima preko Zemuna odlazi do dalje naredbe u 10 i/2 sati pre podne i u 2 1/4 po podne, a preko Pančeva u 71/2 pre podne i u 12 sati u podne, svaki dan.

Pisma za mesta u Turskoj, Sofija Felibe, Jedrene, Serez, Solun i Carigrad pošta u Beogradu prima svakog utornika do 23/4 po podne. Amanete i pakete upućene izvan Srbije, a osim Turske, pošta beogradska prima svaki dan od 8 do 12 sati pre podne, i od 2 do 6 posle podne. Pošta amanetna iz Beograda odpravlja se zasad do dalje паredbe, svaki dan и 12 sati u podne za ova mesta: Zemun, Karlovci, Kostajnica, Petrovaradin, Brod, Bela Crkva i za mesta u regimenfama: karanšebeškoj, pančevačkoj, belocrkvenoj, varadinskoj, brodskoj, gradišКој, П-Бапзкој, 1 и Шеј Ккот bataljonu, — za sva mesta u Županijama požeškoj, sremskoj, temišvarskoj, toronftalskoj, vi-rovitičkoj, i u distriktu male Kumanije i Jazigije, i za mesta: Abonj, Cigled, Gornji Dabao, Kečkemet, Mali i Veliki Kereš, Stajnbruk, Veladekt i Vereš u peštanskoj Županiji i za celu Rumuniju (Vlašku i Moldaviju).

Za sva ovde nespomenuta, kako u Austro-Ugarskoj monarhiji, tako 1 izvan ove naodeća se mesta, amanetna pošta zaključivaće se u 6 sati posle podne, a odpravljaće se sutra dan u 71/2 sati pre podne.

U gore imenovana mesta u Turskoj upućene amanete pošta u Beogradu prima svakog utornika do 12 sati u podne.

(Srpske novine broj 115 od 16 septembra 1869 — nezvaničan deo; Drž. arhiva u Beogradu).

Ukidanjem austriske pošte u Srbiji stvoreni su uslovi za пероsredni međunarodni poštanski saobraćaj sa Austrougarskom, a preko nje i sa ostalim državama Evrope. — No sem toga, ovo je jedan važan politički akt onoga vremena, jer se time oduzelo pravo Austriji da i dalje održava svoje pošte na državnoj teritoriji Srbije.”

Kao što vidimo, poštanska konvencija između Austrije i Srbije određuje da direktna poštanska veza između Srbije i ostalog sveta stupa na snagu 19. septembra 1869. god. po starom kalendaru (1. oktobra po novom), službene novine Srbije navode isti taj datum kao datum stupanja na snagu tog ugovora, i fu, naravno, prestaje svaka diskusija kojeg Je dana stupila konvencija na snagu. Zanimljivo je da „Filatelist” god. IT br. 2 od februara 1950. god. prenosi iz srpskog narodnog kalendara „LJETO” za 1871. god. jedan članak o srpskim poštama, u kojem se takođe kaže da je od 19. septembra (1. oktobra) 1869. stupila na snagu poštanska konvencija sa Austrijom. Sve to čak i najbolji poznavaoci srpske filatelije dugo ne uzimaju do znanja.

Eugen Deroko u svojoj knjizi „Istorija poštanskih maraka Srbije” (str. 25) piše da je konvencija stupila na snagu 19. juna 1869. god. Kako se Deroku mogla potkrasti tako temeljna greška teško je razumeti; možda je on mislio da je dana kada su prve četiri marke Kneza Milana, t.j. 19. juna, puštene u promet, stupila u važnost konvencija, i da su tim povodom izdate te četiri dopunske vrednosti, koje su bile potrebne za frankiranje pisama za Austro-Ugarsku. I od onda su se svi filatelisti slepo držali tog datuma, pa čak i oni, koji su kao dobri poznavaoci srpske filatelije pisali članke o tom području. Zanimljivo je da Deroko u svojoj knjizi piše, da je austrijska konzularna pošta u Beogradu »prestala funkcionisati krajem septembra 1869 godine«. A čovek se mora pitati, kakvog je posla imala ta konzularna pošta u Beogradu od 19. juna do 19 septembra, ako je Srbija već 19. juna dobila poštansku suverenost? Dakle jedna protivrečnost, i po međunarodnom pravu jedna nemogućnost.

16