Filatelista

c. Turske pošte

Turske vlasti nerado su gledale na Rajkovićevu organizaciju, pa su mu 1849. zabranile daljnji rad, obećavši da će odmah nakon što on obustavi svoju djelatnost uvesti državnu poštu. U tu svrhu priređen je turski pretfilatelistički žig u kojem nalazimo tursku godinu 1265. (1849). Pošta je međutim počela funkcionirati tek 1851. Iste je godine i Austrija putem svog konzultata organizirala neku vrstu Ootpreme pisama, nadomještavajući valjda Rajkovićevu poštu u periodu (od 2 godine) dok Turci nisu počeli sa svojom poštom.

Na sl. 30. pokazali smo jedno nedatirano pismo iz Sarajeva u Brod, s crnim ovalnim žigom i godinom „265”. Žigovi su koji put (ređe) bili i plavi ili zeleno-crni. Tadašnja turska tarifa iznosila je jednu paru za svaki sat putovanja tatara, ako je težina pisma bila 3 drama (1 dram je 3,2 grama), a za svaki daljnji dram naplaćiva'o se po 50% od početne tarife. Za preporuku je tarifa bila dvostruka. Daljina između Sarajeva i Broda bila je normirana sa 40 sati, pa je tako poštarina iznosila 40 para ili jedan pjaster (kuruš). Ista se tarifa

28. ТУ 1863. Turski predfilalistički žig Sarajeva за роlumesecom 51. 30

парјасјуаја ! до Кагатшепе Rača na srpskoj granici (kako se to vidi na pismu koje pokazuje sl. 3), a posjedujem i pismo iz Skoplja u Sara-

|S iz tog razdoblja, koje dokazuje da je i za tu relaciju poštarina ila ista.

I Mostar je imao pretfilatelistički žig s godinom „265”, ali je taj žig bio manji od sarajevskog i stalno dolazi samo u plavoj boji. Rjeđi je od Sarajevskog, a prikazujemo ga na slici, 31, koja predstavlja pismo adresirano 2. jula 1861. u Šarajevo.

Treći pretfilatelistički žig je žig Bosanskog Broda, koji je otkriven tek prije nekoliko godina. Taj je žig vrlo sličan sarajevskom, iste je veličine i nosi istu „265” godinu, pa je to i bio razlog što se tek nedavno tačno pročitao turski tekst. Do sada su pronađena samo dva pisma, oba iz 1852. godine i oba adresirana na „Sinovi Hadži Rista” u Sarajevu. Boja žiga je crno-zelena.

Konačno imamo za Sarajevo i za Mostar još i žigove s polumjesecom. Smatram, međutim, da to nisu preifilatelistički žigovi u užem smislu, jer je svrha tih žigova bila druge naravi.

Kako je poznato Turska je 1. januara 1863. uvela prve marke. Vlasti u Carigradu su znale da će se isporuka maraka izvršiti tek u posljednji čas i da se neće moći na vrijeme snabdjevati markama