Filatelista

štanski uredi u udaljenim regionima. Zbog toga su ti uredi u decembru 1862. dobili žigove s polumjesecom, s godinom „278” (1862.), imenom mjesta i riječima »Posta hane« (poštanski ured). Poštanski su uredi trebali dok ne prime marke tim žigovima potvrđivati, da je poštarina plaćena pa ih se mora smatrati u neku ruku supstitutima za marke, kao što su, recimo, u Austriji pokatkada biljezi bili dozvoljeni nadomjestak za marke koje su nedostajale, ili kao što je bila dozvoljena upotreba polovljenih maraka, ako pošta nije raspolagala potrebnim vrednotama.

Kad su turske pošte primile te žigove odmah su ih počele i upotrebljavati, pa zato otiske tih žigova možemo naći i na pismima iz decembra 1862. kako se to vidi na sl.6, gdje se pokazuje pismo iz Mostara sa žigom polumjeseca.

2. VII 1861. Pismo iz Mo stara u Sarajevo sa malim predfilatelističkim žigom Mo stara u plavoi boji.

51. 31

| 1862., decembar. Pismo iz · Mostara za Sarajevo sa predfilatelističkim žigom Mostara _ sa polumesecom i godinom.

Na slici 30 prikazujemo konačno jedno pismo iz Sarajeva koje je datirano sa 28. aprila 1863. adresirano u Brod. Ovo je pismo dokaz Ја sarajevska pošta još ni tog dana nije raspolagala poštanskim miar

ama.

Ovi su turski žigovi s polumjesecom vrlo velike rijetkosti, jer izgleda da neko drugo pismo sa žigom Mostara nije pronađeno, dok od Sarajeva ima još samo jedno.

Žigove s polumjesecom imale su na jugoslovenskom teritoriju još чај pošte Niš, Monastir (Bitolj) i Uskub (Skoplje) a svi su vrlo rijetki.

21