Filatelista

СКЕЗКЕ МА NAŠIM МАЕКАМА

U poslednje vreme, kod nas kao i u svetu, znatno se povećava broj ljubiielja »specijalnih zbirki« maraka, tj. broj sakupljača maraka. sa greškama. Međutim, mali je broj retkih grešaka koje dospevaju do saznanja šireg kruga filatelista, jer se ne mogu videti na stranicama našeg Kataloga, niti na stranicama stručnih časopisa i filatelističke štampe. Češće se naše marke sa greškama pojavljuju na stranicama stranih kataloga i strane filatelističke štampe. Između ostalog, to govori kako o nedostatku istraživačkog rada šireg kruga filatelista na ovom planu, tako i o nepostojanju obaveze, ili bar navike da se otkrića onih koji to čine, objavljuju. . ·

Ovaj prilog govori o dva slučaja grešaka na našim novijim markama.

Izvestan broj blokova, izdatog povodom 25-godišnjice oslobođenja Jugoslavije, 5. maja 1970. godine, pojavio se ma filatelističkom tržištu bez kontrolnog broja, mada su, po Katalogu Biroa ZJPTT, svi blokovi numerisani. Nenumerisani blok registrovan je u katalogu Michel odmah po emitovanju ovog prigodnog izdanja. Nije utvrđeno koliko Je izdato nenumerisanih blokova, ali se može tvrditi da ih je veoma malo i da već danas predstavljaju zanimljiv primerak »specijalne zbirke« jugoslovenskih maraka. ] i

Na marki od 0,50 dinara, iz prigodnog izdanja »Mozaik-reprodukcije«, izdatos 16. marta 1970. godine, pojavilo se nekoliko tabačića od po devet maraka, bez naznake novčane vrednosti marke i bez naziva naše zemlje »Jugoslavija«. Prema nezvaničnim izvorima, izdato je deset ovakvih tabačića, odnosno 90 maraka. Na ovim markama nedostaju i slova »PTT«, inače uobičajena za naše novije marke.

Ing Vladimir Vujošević

Kao što se na donjim slikama vidi ni američke marke nisu pošteđene od grešaka. Najčešće greške dešavaju se prilikom perforisanja. U oba prikazana slučaja pogrešna perforacija u potpunosti je izmenila prvobitni izgled marke. Marke sa greškama ponekad dostižu vrlo visoku cenu na filatelističkom tržištu, tako i marka izdata prošle godine povodom 100-godišnjice telefona od 13 c prodaje se po 10 Dolara.

___21206 Normal

BITI SLOBODAN U IZBORU

Sada se već može govoriti o tihoj revoluciji, koju su, htjeli mi priznati ili ne, unjeli početnici i mlađi filatelisti. 1 to, manje ili više u razmerama jugoslovenske filatelije. Ako se uključite u neko njihovo društvo ili pak samo priđete stolu za kojim sede omladinci na filatelističkim sastancima (a kod nas u Sarajevu je to restoran Doma Milicije, koji je manji nego prostorije koje koriste filatelisti Beograda u hotelu »Metropol«), pa malo razgledate njihove klasere i zbirke, naićićete na pregršt dokaza za ovu tvrdnju.

Evo o čemu se radi. Poštanske uprave svih zemalja od svoje prve marke, pa do Drugog svjetskog rata, izdavale su marke bez većih kreacija. Bili su to mahom likovi suverena, vladara, grbovi zemalja, marke su ličile jedna drugoj i po izgledu, štampi i kvalitetu. Osim toga, ta klasika se danas vrlo malo viđa u Pprodaji, a ako je i ima, za veći broj omladinaca je po ceni — nepristupačna.

Slušao sam te omladince, koji listajući Yvert pokazuju jedan drugome neki skupi primerak. Na licima se pojavi tračak znatiželje, žele da vide kako izgleda recimo, »crni peni«, a onda — ravnodušnost i indiferentnost. I čini mi se, da je to dobro. Vrednosti lepog izgleda ı kvalitetne štampe su ipak prioritetni. A kada odraste, kada postane zreo čovjek, kada bude sticao dohodak i zaželi da posjeduje nešto iz filatelističke klasike, on će to verovatno sebi priuštiti i tako zadovoljiti i onu drugu, koja i u filateliji ipak mora biti sekundarnog značaja, novčanu vrednost svoje znatiželje.