Filatelista

(d) Zaključak pod t. 7. (str. 5). u smislu da se prihvaća Pravilnik o vitrinama s tekstom koji je predložio HFS. Primjedbe SFV ne smatramo da su redakcijskog karaktera, jer bitno zadiru u nadležnost IO UFSJ, odnosno skupšline UFSJ, kao i u tekst člana 2. i 3. Pravilnika. Na kraju, nigdje nije zabranjeno da jedan savez posudi ove vitrine, a po preporuci nekog drugog saveza, određenom društvu s područja toga saveza, tako da se (sadržajno) može provesti zahtjev SFV i bez unošenja formalne odredbe o tome. Samo, to niie obaveza! Šio se tiče pitanja odgovornosti za štete, ona je dovoljno jasno naznačena u člana 2/2 Pravilnika. E BE i. и

(e) Zaključak pod t. 9. (str. 6). Smatramo, da smo definitivni zaključak o tome donijeli u Brežicama na skupštini UFSJ, a da je 16. 12. 1978. data samo informacija o izvršenju već donesenog zaključka, koju prihvaćamo s time, da se ona poveže sa sredstvima UFSJ naznačenim u t. 10—, jer je to jedino realno. Smatramo, da predsjednik Lukač bude ovlašten da prihvati — u ime UFSJ ропидег! пасте plakete, jer je neprihvatljivo da to čini — u naše шпе — sam umjetnik, kome je ovo samo nepotrebno opterećenje.

(f) Zaključak po t. 10-a, 10-d i 10-c. = 10-a: Bez primjedbe.

= 10-8: Obrazloženje odluke da se svi sastanci ubuduće održavaju u Beogradu, jer to svima »najviše odgovara zbog ekonomićnijeg korištenja vremena i dobrih veza«, je pravilno. To je upravo maše obrazloženje kada smo se protivili u Brežicama premještanju sjedišta UFSJ iz Beograda u Ljubljanu! Drago nam je da su sada svi to prihvatili. No, ovdje jc direkino povrijeđen Štatut UFSI (čl. 13/4). Izlaz je samo u slijedećem: (I) vratiti sjedište u Beograd, (2) novi predsjednik može ostati i raditi na isti način kao ranije Lazar Mojsov. Tako bi sve bilo u najboljem redu.

= I1(0-e: Potpisivanje zapisnika na slijedećoj sjednici, ali samo zato što 16. 12. 1978. i nije bilo sjednice IO UFSJ, te što je nova sjednica sazvana odmah za 17. 7. 1979. ima svoj puni smisao. Međutim, kako bi to izgledalo da bi zapisnik sa sjednice IQ UFSJ od 28. 10. 1977. bio potpisan »na prvoj narednoj sednici« — 16. 12 1978?!! To znači, da nikakvih zaključaka u praksi ne bi ni bilo. Upravo zato smo i predvidjeli u Statutu (čl. 13/6) da se zaključci odmah kratko formuliraju i »potpisuju-odmah pri kraju sjednice«, što je sve opet u vezi s odredbom čl. 13/1) да 5е godišnje održi najmanje dvije sjednice. Samo tako je moguće korektno raditi. U svakom slučaju donesena odluka nije u skladu sa Statutom, no mi ju iz navedenih razloga iznimno bprihvaćamo.

= 10-f: Ovdje nemamo što prihvaćati, jer nismo taino ni bili prisutni; samo napominjemo da smo uputili pozdravni brzojav SFS u vozi sa njenom 30-obijetnicom postojanja i rada, s najboljim željama za dobro srpske i jugoslovenske filatelije..

3. Ne prihvaćamo zaključak pod t. 3. (str. 4) u vezi FIP-e, pošto nije ni za jedan naš argumenat iz pisma od 29. 9. 1978. iznesen bilo kakav protuargumenat. Zabrinjava nas što se čak ne želi dati ni jasna ocjena evidentnih negativnosti u FIP-i, već se sve rasplinjava u nekim »eventualnostima«! Potpuno je pogrešno naš stav nazivati »bojkotovanjem«, jer se radi o nečem sasvim drugom našoj nezrelosti i nedoraslosti za bilo kakvu borbu u FIP-i! Frije nego što se formulira politika u FIP-i, označe mogući kadrovi i osiguraju sigurna sredstva za članarinu i troškove, nećemo ulaziti ni u kakve razgovore o ovom pitanju, što smo već više puta naglasili. Potpuno je deplasirano izlaziti sa »argumentom« Biroa za poštanske marke, čija prazna obećanja nisu nikada do sada bila realizirana!

4. Odlučno odbijamo zaključak pod t. 10-b (str. 7) kao pokušaj da se opravda dosadašnje kršenje Statuta UFSJ kao specifičnog dogovora naših saveza, te kao pokušaj da se za vlastiti nerad i slabosti subjektivnog faktora optuži — Statut UFSJ! Skrivanje ovih namjexa iza kićenih fraza o »usklađivanjuć — »sa svima promenama koje su nastale u društveno-političkom sistemu zemlje od usvajanja prvVobitnog statuta do danas«, o »Žželji« za »lakšu koordinaciju rada« saveza, o »efikasnijem radu udruženja«, čak i o »jedinstvenom nastupanju na međunarodnom plapu« (!) traži nešto širi odgovor (i konkretniji).

(1) Ovdje, prije svega, vidimo školski primjer kršenja Statuta UFSJ, delegatskog sustava 1 uvođenja rada bivših upravnih odbora! (a) O temeljnom dokumentu UFSJ raspravlja se iako nije ni bio na dnevnom redu, iako s tim prijedlogom nije prethodno obaviješten niti jedan savez, niti je dat bilo kakav prijedlog u skladu s propisom čl. 13. Statuta UFSJ. Takovo nezakonito poigravanje s našim temeljnim »zakonom« vršeno je i u Brežicama — na isti način! (b) Pošto baze nisu dobile nikakvu obavijest o tome, delegati su preuzeli sanmiovlasno ulogu baza i odlučili (!) da se odmah ide na-»pripremu radne osnove nacrta Statuta UFSJ«! Točno tako su radili bivši upravni odbori, koje smo tobože likvidirali!

(2) Bez presedana je činjenica da se ide na izmjenu nečega što do sada nije ničim označeno (konkretno) kao smetnja boljem radu; a bez konkretne kritike postojećeg, nema ni govora o bilo kakvom poboljšanju za buduće. Apsurdno je, na pr. kriviti Statu: što je u 13 mjeseci održana samo jedna sjednica TO UFSJ, kad on traži minimum od dvije sjednice godišnje!

(3) Ustav SFRJ stupio je na snagu 21. 2. 1974. godine, dok je Statut UFSJ odobren od nadležnog državnog organa 18. 3. 1976. ili više od dvije godine kasnije. Nakon toga ništa se u zemlji nije promijenilo što bi tražilo bilo kakvu promjenu našeg Statuia; naprotiv, sve (upućuje na to da se njegovi temeljni odnosi — dogovaranje i kolektivni rad, te njihova solidna primena i odgovorno izvršavanje dogovorenog — imaju najdosljednije primenjivati u našem radu! To nam postojeći (ne »prvobitni«) Statut UFSJ upravo naređuje; samo svi to jednako n poštujemo! |

(4) Izabrani autor ovog Staluta UFSI Jovan Reljin, bio je ı autor kontrastatuta sadašnjem Statutu UFSJ koji su dobili svi savezi aktom KO FSJ br. 637 od 2. ]2. 1975. (s potpisom Dušana Glavonjića). Taj prijedlog nitko nije podržao, a SFS u pismu od 10. 12. 1975. izjavio je »da novi nacrt (Reljinov) Statuta nije i ne može biti nacrt SFS, jer ga niko od njegovih clanova nije ni video, a kamo li u njemu sudelovao.« Ipak, u istom pismu pokušalo se istupiti s tezom — da (sadašnji) Statut »nije u skladu s dogovorenim normama« u SKSSRNJ !!

Bitnije je međutim, da je Reljin svuda gde je prepisivao naš prijedlog Statuta izbacivao riječ »dogovorno«! Primjera radi navodimo našu (sadašnju) formulaciju: UFSJ koordinira rad... »zajedničkim, dogovornim i jedinstvenim istupanjem (u inozemstvu, pred organima ZJPTT — član 3J, kod koje Reljin briše riječ »dogovornim«. A pošto nan jc u radu UFSI baš nedostajalo ovoga »dogovornop«, to s velikim nepovjerenjem gledamo na sadašnju njegovu zaduženost!

Jedan je pak savez otvoreno tražio nadglasavanje, dok je drugi tražio proceduru usklađivanja suprotnih stavova sasvim nesivarnu za naše preskromme uvjete i mogućnosti

Sve nas to zabrinjava da se ide opet na početak, što znači u nove nepotrebne sukobe.

(5) Valja dodati još i ovo: