Filatelista

Саве ва

1. Materijal za pisanje.

U logorima su ratni zarobljenici dobijali posebno štampane formulare za pisanje, s preklopom u vidu pisma. Dobijali su i dopisne karte s odgovorom u vidu štampanog formulara. Takođe, imali su na raspolaganju i druge štampane dokumente koje su mogli upotrebiti u raz– ne svrhe, npr. za slanje paketa, novca, robe itd. Uz pisma, štampana su i različita saopštenja u vidu uputstva kako treba pisati, koliko reči i druge napomene.

2. Uloga Crvenog krsta u poštanskom prometu.

Inicijativa za stvaranje prvih društava Crvenog krsta potekla je iz potreba da se ranjenim i obolelim vojnicima na bojištu pruži pomoć, a izbeglicama potreban smeštaj, nega i ishrana. Dakle, cilj društva je humanitarna aktivnost, a shodno tome postoje i različite službe (služba obaveštavanja, traženja itd.). Ženevska konvencija doneta je 22. VIII 1864. radi brige o vojnim ranjenicima. Njoj je pristupilo niz država, a od naših Crna Gora još 29. XI 1875.

U drugom svetskom ratu u toku okupacije zemlje 1941—1945, Crveni krst je delio sudbinu pojedinih zemalja Jugoslavije. Umesto centralnog društva, stvorena su društva koja su bila deo organizacije Crvenog krsta okupatora.

Prema broju ratnih zarobljenika i nestalih lica u ratu, možemo svrstati, u prvom redu, SSSR.

Od evropskih zemalja najviše Veliku Britaniju i Italiju, mada je ona već od 9. IX 1943. kapitulirala. 3. Logori ratnih zarobljenika.

Najveći broj logora za ratne zarobljenike nalazio se, svakako, na teritoriji Nemačke i SSSR. Daćemo kratak pregled na osnovu dosadašnjih istraživanja o broju logora za ratne zarobljenike zaraćenih strana. U popisu ćemo dati logore samo za glavne zaraćene Strane, i za antifašističke radne logore formirane za nemačke ratne zarobljenike na teritoriji oslobođene Jugoslavije. 1. Nemačka, prema nameni 17 stalaga i 14 oflaga, skupno sa slovnim oznakama, 156 logora. Takođe, u Nemačkoj i na našoj okupiranoj teritoriji nalazili su se posebni logori kao: Stal-Luft, Dulag-Luft, Luft (logori pod otvorenim nebom), zbirni logori, logori za repatrijaciju, prolazni logori itd. Takođe, postojao je veliki broj radnih komandi, gde su radili ratni zarobljenici. 2. Italija, prema nadležnim podacima 29 logora sa 1215 oficira i 4486 vojnika.

3. Velika Britanija, 76 na,teritoriji Britanije i 14 na kontinentu.

4. SSSR, prema prikupljenim podacima 56 logora, ali taj broj je sigurno daleko veći s obzirom na broj ratnih zarobljenika sila Osovine.

5. Francuska, 14 logora na teritoriji oslobođene Francuske.

6. Jugoslavija, 167 logora za nemačke ratne zarobljenike, koji su bili raspoređeni u antifašističke radne bataljone. Brojevi su označavani od 1 do 772, ali ne po redu već u razmacima.

4. Logorska pošta kao filatelistička dokumentacija.

Svaka pošiljka (pismo, dopisna karta, paket) podleže pregledu od nadležne vojne cenzure, a

često i specijalne cenzure, kao što je slučaj u nemačkim logorima za ratne zarobljenike, gde je služba „ABVERA”.

Kako je ova služba funkcionisala u logorima za ratne z

i arobljenike, navešćemo nekoliko primera rada cenzora u nemačkim logorima.

25