Filatelista

1 ĐORĐE RADIČEVIĆ

= = U U O JU UK et A AVA AAA: tridesetak mesta u čitavom carstvu. Žig je crne boje ili zeleno-crne boje, a redje plave.

Prema poznatom radu M.Rašića "Pošte u BiH u vreme turske uprave", pošta u Sarajevu je počela funkcionisati tek 1851. godine. Ovaj podatak već danas, tridesetak godina posle objavljivanja tog članka, moramo malo korigovati. Naime, zasigurno se može tvrditi da je pošta započela sa radom bar 1850. godine. O tome postoje sačuvana pisma, kako ona tipa "tatarska", tako i redovna pisma turske pošte sa adresama primaoca u današnjoj Bugarskoj ili Turskoj koja su iz 1850. godine. Ovim žigom su žigosana sva pisma predata na otpremu pošti u Sarajevu u periodu do pred kraj 1862. godine. Sačuvan Je relativno veliki broj trgovačkih pisama iz ovog perioda. Postoji medjutim i jedan broj pisama upućenih iz nekih mesta bosanskog vilajeta (Banja Luka, Livno) koja u dolasku nose žig BOSNA. Ta činjenica upućuje na dodatna razmišljanja o načinu odvijanja poštanskog saobraćaja u to vreme iz onih mesta za koja nema pouzdanih podataka da su imala poštanske biroe, do pošte u Sarajevu. Ili su pak takva mesta imala nekakve prijemne punktove ı kurirsku vezu do pošte u Sarajevu. Koliko mi je poznato o tome nisu ostali pismeni zapisi iz godina o kojima sada govorimo. Ovo pitanje dakle do daljnjega ostaje nedovoljno razjašnjeno.

Jedno sačuvano pismo upućeno za Sarajevo, koje je pre sedam godina bilo na nemačkoj aukciji (iz nekadašnje zbirke K.Vajde) verovatno je pogrešno predstavljeno u aukcijskom katalogu, pa dovodi u zabunu konstatacije o početku rada pošte u Sarajevu. Spominje se naime raniji datum koji praktično nije moguć, pa zbog toga ovo saznanje uzimamo u obzir.

Zaključujući o početku rada prve državne turske pošte na teritoriji BiH konstatujemo da Je to bio poštanski biro u Sarajevu sa predfilatelističkim žigom u negativu koji nosi 1849. godinu i naziv mesta BOSNA, sve arapskom ortografijom. Sačuvan je relativno veliki broj pisama od kojih su najranija iz 1950. godine.

Način komuniciranja odnosno prihvata dolazeće pošte iz nekih mesta bosanskog vilajeta koja tada još nisu imala poštanske biroe nije dovoljno razjašnjena. Pisma ız tih mesta koja u dolasku imaju žig Bosna, ukazuju na nekakvu organizaciju u poštanskim vezama. To svakako zahteva posebno istraživanje. Da podsetimo, da Rajkovićeva pešačka pošta austrijskog konzulata u Sarajevu koji je upravo preseljen iz Travnika (Sarajevo od 1850. godine) ponovo postaje sedište vilajeta. Medjutim, neposredno dovodjenje u vezu konzularne pošte Austrije sa državnom turskom poštom u unutrašnjem poštanskom saobraćaju osnosno, eventualno uzajamno ispomaganje u pružanju usluga, teško je objašnjivo u tom momentu. To ne znači da mnogi važni detalji iz poštanske istorije BiH (o kojima će u nastavku biti više reči) ne ukazuju na česta zbližavanja ı zahladjivanja u odnosima dve carevine. Dakle, nije isključena mogućnost da je u kraćim vremenskim