Filatelista

Turska i austrijska pošta u Bosni i Hercegovini 11

Imao sam priliku da se upoznam sa osam pisama otpremljenih iz državne turske pošte Banja Luka, a verujem da ih inače nema (ukupno sačuvanih) više od 15-tak. Najstarija, poznata su iz 1870. godine, a najkasnija iz 1876. godine. Na pismima su marke izdanja od 1869. do 1875. godine.

Kao važnu napomenu koja je podjednako prisutna kod svih 11 pravih državnih pošta otvorenih u BiH do austro-ugarske okupacije treba, uz već rečeno о veoma retkoj upotrebi poštanskih celina Turske (poznato samo nekoliko primera), naglasiti da nije uopšte poznata upotreba sledećeg, po redu izdanja poštanskih maraka Turske tzv. EMPIRE izdanja iz 1876. godine. U bosanskom vilajetu nastavljena je upotreba poštanskih maraka tipa DULOZ. Dakle, poštanska uprava carevine uopšte nije upućivala u BiH novo izdanje maraka.

Sledeća po redu pošta po vremenu otvaranja Je verovatno BIHAĆ. Kao pošta ovo mesto po mnogo čemu je slično Banja Luci. Verovatno da je i prema Bihaću već neko vreme postojala poštanska linija, ali ne duže vreme i verovatno neredovna.

Kao veće mesto i kao trgovački grad najistureniji prema Zapadu, Bihać je bio dosta značajan. Medjutim blizina Austrije sve do početka 80-tih godina nije sama po sebi uticala na njegov razvoj jer su odnosi izmedju dve carevine bili uglavnom veoma hladni.

Prema obradi žigova izvršenih od citiranih autora, poštanski žig Bihaća, koji je inače istog tipa kao i Banja Luke – ovalnog oblika sa tri kružnice ı nazivom mesta u sredini, upotrebljavan je u periodu 1867—1871. godine tj. na pošti Bihać upotrebljavane su marke izdanja iz tog vremenskog perioda. Sa ovim podacima se ne možemo nikako složiti.

Imao sam priliku da vidim do sada pet-šest pisama upućenih iz Bihaća na adrese u okviru carevine kao i desetak pisama mešovite frankature iz Austrije prema Bosni i obratno. Početak upotrebe poštanskog žiga Bihać ne bi trebalo da Je pre 1870. godine. Isto tako postoje pisma iz 1876. ı 1877. godine, pa i podatak o krajnjem datumu upotrebe žiga nije precizan. Dakle, po svemu bi se reklo da je period rada turske pošte Bihać uz upotrebu sopstvenog poštanskog žiga bio od 1870-1878. godine.

Zanimljivost pošte Bihać predstavljaju pisma mešovie frankature, što Je za strastvene kolekcionare posebna poslastica.

Sve do 1871. godine granica prema Austriji je u tom delu carevine bila zvanično zatvorena i formalno nije postojao poštanski saobraćaj izmedju dve države. Trgovačke veze održavane su privatnim kuririma do susednog pograničnog mesta u Austriji, a to je Zavalje, jedan od vojnih punktova tadašnje Vojne Krajine koja je "razvojačena" 1873. godine. Pisma ı novac bihaćkih trgovaca upućivani su na taj način jednom nedeljno. Prema sačuvanom zapisu u "Sarajevskom cvJetniku" br. 3/1871. na koji se poziva M.Ljiljak u svom već citiranom istoriografskom radu,