Filatelista

Turska i austrijska pošta u Bosni i Hercegovini 7

tih godina takodje normalno radila jer sva pisma imaju adresu u Bosanskom Brodu. Poštanska linija Sarajevo — Brod bez sumnje je funkcionisala. Može se pretpostaviti da je pošta iz Sarajeva otpremana i prema Travniku, Zenici, Banja Luci i Bihaću. Ta mesta još uvek nisu imala pravu državnu poštu. Bosanski Brod je nešto drugo Jer je već bio pošta pa je pitanje zašto nije dobio poštanski žig?

Osim tri sačuvana pisma sa predfilatelističkim žigom u nagativu "Prot" 12 1852. godine, sve do početka osamdesetih godina XIX veka, pošta u Bosanskom Brodu nije imala poštanski žig. Koliko nam je poznato, skoro da nema ni pisama bez maraka ı polaznog žiga upućenih putem državne turske pošte iz Bosanskog Broda u tom periodu. U tumačenju nepoznanica ne mogu nam mnogo biti od pomoći sačuvana pisma sa prvim izdanjem maraka, jer su upućena smerom Sarajevo — Brod i u dolasku nemaju nikakvih poštanskih oznaka. Zanimljivost čini 1 to da je adresa na svim tim pismima ispisana isključivo ćirilicom, što nije bilo u skladu sa tada važećim pravilima.

Kakva god da mogu biti razjašnjenja u vezi sa Bosanskim Brodom, kao državnom turskom poštom, a o tome ćemo Još govoriti, očigledno Je da se radilo o politici njegove marginalizacije kao saobraćajnog ı poštanskog punkta. Sve suprotno njegovom geografskom položaju ı strategijskom značaju. O marginalizaciji Bosanskog Broda govori ı činjenica da Je do njega ı telegraf relativno kasno sagradjen.

Nas naravno interesuje položaj Bosanskog Broda tih godina kao pošte Jer Je očigledno da Je postojalo neko rangiranje pojedinih pošta. U poznatom radu M.LJiljka "PTT u BiH" Tom Il, strana 88-89 se na osnovu zapisa V.Klaića ı M.Jakića, može zaključiti da su osim kompletnih pošta postojale ı tzv. "listovne" pošte, odnosno sabirališta pošiljaka u više mesta. Da li Je i Bosanski Brod tih godina imao karakter takve pošte? Reklo bi se d. Naravno, brojni su razlozi ı na strani Otomanske uprave ı na strani moćne Austrije koji su na sve to uticali.

U obradi ovog dela teme – državnih turskih pošta na tlu BiH u vreme prvog izdanja turskih maraka od 1863-1864. godine, da kažemo nešto 1 о tarifama kao i o eventualnim drugim zanimljivostima.

Prema podacima iznetim u priručniku "Handbuch Bosnien-Herzegovina" dr O.Lippitta, turske tarife u unutrašnjem poštanskom saobraćaju od kraja 1861. pa do početka 1865. godine bile su za pismo do 3 drama 40 para do 50 časova putovanja, 120 para (3 groša) do 100 časova ı za svakih daljih 100 časova putovanja po 80 para (2 groša). U svom istraživačkom radu "Pošte u BiH za vreme turske uprave" M.Rašić iznosi, da Je u vreme pojeve prvih maraka tarifa za obično pismo bila 40 para; prikazano je Jedno od dva poznata pisma sa parom Tughra maraka od 20 para upućeno ız Sarajeva u Brod. Nije mi medjutim poznat podatak koji u nastavku pomenutog članka iznosi M.Rašić, da Je već od 1864. godine za istu razdaljinu poštarina za obično pismo povećana na 60 para. Nepoznato mi je da postoji pismo