Gledišta
Delegacije republika u Vijedu naroda morale bi biti tako konstituirane i u takvom redovitom i intenzivnom odnosu sa svojim republikama da uvijek mogu vjemo izraziti interese i stav republike. Ovako organizirano Vijede naroda i ovakva njegova uloga doveli bi do eliminiranja potrebe, ili uzurpacije, da SIV ili njegovi organi budu oni koji redovito saobradaju i posreduju između federacije i republika. Cini nam se da bi ovo moglo biti vrlo efikasno rješenje u saobraćaju između cjeline i dijela. Mislimo da bi bilo bolje da pokrajine imaju svoju posebnu delegaciju u Vijedu naroda. Status pokrajina, koji i inače treba da se mijenja i pozitivno razvija, time bi, svakako, dobio. Na taj bi način otpali i prigovori da je Ustav od 1963. god. umanjio prava autonomnih pokrajina. No ono što je najvažnije, jeste to da bi to pospješilo dalji razvoj autonomije pokrajina. Ove tri strukture mislimo da je ono što predstavlja objektivnu realnost danas u nas, i koje, prema tome, treba da nađu svoj izraz u strukturi Savezne skupštine. Daikle, građanii uopće preko Saveznog vijeda, radni ljudi preko Vijeda radnih zajednica, i narodi i narodnosti, odnosno repub like preko Vijeda naroda. Sva vijeća bi bila ravnopravna. Možda bi u pitanjima vanjskih poslova i narodne odbrane mogla biti naglašenija uloga Saveznog vijeda i Vijeda naroda. To znadi da bi, prema ovoj koncepciji, imali trodomni sistem. Trodomni bi sistem bio naša posebnost. Ali ako je uvjetovan objektivnim i stvarnim potrebama, onda ne bi trebalo od toga zazirati, jednako kao što nismo zazirali ni inade u projektovanju i modeliranju naše društveno-političke zgrade. Kad bi se trodomni sistem aplicirao na republidke i općinske skupštine, on bi se po svojoj logici preobrazio u dvodomni sistem. Republička skupština bi imala republidko vijede i vijede radnih zajednica, a općinska skupština, opdinsko vijede i vijede radnih zajednica. Ovaj sistem bi jednako mogao biti kompatibilan i sa sistemom delegacije, bez obzira na kom se nivou formirala, i sa sistem om neposrednih i posrednih izbora. IV. NEDOVOLJNA ZASTUPLJENOST NEKIH KATEGORIJA STANOVNISTVA U PREDSTAVNIČKIM TIJELIMA Trebalo bi uložiti napore u iznalaženju rješenia koja bi osigurala bolje predstavljanje manjina. Naime, primijedeno je da, kako u opdinama, tako i u drugim društveno-političkim zajednicama i njihovim organima, manjine nisu adekvatno zastupljene. To je, pone-
379
ORGANIZACIONA STRUKTURA I IZBOR PREDSTAVNICKIH TIJELA