Gledišta

je općina još prilično daleko od stupnja koji će označiti početak preovladavanja samoupravIjanja nad državnošću. U takvoj situaciji dati općinskoj skupštini ovlaštenja da kreira skupštine viših društveno-političkih zajednica, nismo sigurni da bi bio najbolji put suzbijanja i prevladavanja etatizma i birokratizma, kako u općini, tako i u republic! i federaciji, I s jedne strane, ali s druge strane, to bi na današejnem stupnju razvoja samoupravljanja vodilo sužavanju i ograničavanju odlučivanja radnih Ijudi u poslovima najužeg kruga i poslovima manjeg značaja. U razmatranju ovog pitanja treba imati na umu da tako dugo dok općina stvarno ne postane integracija građana i institucija svog područja, uticaji građana i radnih organizacija na stvaranje i oživotvorenje politike u općini nisu i ne mogu biti odlučni. Dakle, veze i odnosi općine i građana i radnih organizacija tu nisu takvi da su odluke i politika općine rezultat samoupravnog dogovora građana, radnih organizacija i općinske skupštine. Ne samo da još nismo uspjeli osigurati da körn una bude vjeran izraz i emanacija samoupravljanja, već nismo stigli još ni do stupnja da rad općinske skupštine bude odlučno pod uticajem i kontrolom biraca. Svjesni smo da u ovakvom pristupu odvajamo općinu od građana i radnih organizacija. Ali to je u praksi danas još tako, i ništa nećemo izmjeniti u stvarnosti života ako u teoriji spojimo ono što u životu još nije postalo jedno. Komuna kao oblik integracije građana i institucija svog područja cilj je kome težimo i koji postepeno, kako sazrijevaju uvjeti, ostvarujemo, ali to još nije puna životna realnost. Zato smatramo da bi predloženi način izbora bio u skladu sa jačanjem pozicije radnog čovjeka, a to znači i suzbijanja etatizma i birokratizma. U sadašnjim uvjetima, ako bi išli na posredni izbor republičkih skupština i Savezne skupštine, uloga birača bi se svela u izbornom procesu samo na kandidacionu fazu. Pri tom moramo polaziti od öinjenice da se kandidiranje vrši na zborovima birača i radnih Ijudi, a da sudjelovanje građana u radu tih skupova ne dostiže ni 10%. Sudjelovanje građanstva je tako malo da se nikako ne bi mogli s njim zadovoljiti i reel da je to dovoljno i da na taj način radni čovjek znatnije opredjeljuje ishod izbornog rezultata. Tim vise je to nedovoljno sudjelovanje jer građanin nema garancije da će kandidati koji su dobili njegovu podršku biti i izabrani. Predloženi način biranja ne dovodi u pitanje sistem delegacy e. Naravno, ovo bi bila delegacy a izabrana neposredno od građana birača i njima bi odgovarala, pri je svega, za svoj rad. To ne bi isključivalo formi-

381

ORGANIZACIONA STRUKTURA I IZBOR PREDSTAVNICKIH TIJELA