Gledišta

lističkog durštva i interesa radnog čoveka kao proizvođača i samoupravljača, što je nešto više od prvog koraka, od nacionalnog i građanskog jedinstva kao tekovine etatk stičkog socijalističkog društva. Kvalitetno novi međusobni odnosi samoupravno organizovanih delova društvene strukture, iziskuju, na osnovu saznanja stvamosti, traženje novih sadržaja i oblika samoupravnog mehanizma i „integraciju” samoupravnih tela, odnosno napuštanje reprezentativnih formi organizovanja samoupravljanja u teritorijalno-prostomoj sferi. Zbog toga se danas ne može samoupravni mehanizam u društveno-političkim zajednicama ispoljavati mehanički i sagledati kao neka reprezentativna geometrijska slika društvenih delatnosti i oblasti. Kad se u društvu vrši integracija privrede i dmgih dmštvenih delatnosti, pri čemu se s pravom ističe da su i te delatnosti posredno deo privrede, a o tome postoje i praktični rezultati postignuti nedržavnim merama (primer: povezivanje istraživanja i nauke sa privredom), onda predstavljanja proizvođača i „proizvođača” u dmstvenim delatnostima u posebnim skupštinskim telima dmštveno-političkih zajednica je prevaziđeni oblik. Umetničko i naučno stvaranje, kultura, zdravstvena služba i mnoge dmge stmčne i društvene delatnosti sve više se samostalno spajaju sa privredom, sa proizvođačima materijalnih dobara i postaju integralni deo jedne celine u kojoj je sve opipljivija njihova međusobna zavisnost. U uslovima integnsanja samoupravnog socijalističkog dmštva, ranije utvrđeni oblici samoupravljanja u dmštveno-političkim i državnim zajednf cama preko više samoupravnih veća, kao jedna od faza u razvoju, više ne odgovaraju. Postojanje više samoupravnih veća ne može se braniti tezom da je ovde reč o specifičnom dvodomnom sistemu u kome se, pored saveznog, odnosno repubhčkog veća, u postupku donošenja akata i mera, uvek javlja jedno od četiri veća rađnih zajednica, jer su sve češći slučajevi da se u poslove „umeša” i neko dmgo samoupravno veće u čiji delokmg rada ti poslovi ne spadaju. Smatramo da sve skupštine, počev od opštinskih do savezne, treba da imaju po dva veća političko (opštinsko, pokrajinsko, republičko, savezno), s obzirom na postojanje samoupravIjanja na teritorijalnom principu u mesnim i dmštveno-političkim zajednicama, i veće radnih zajednica, koje bi bilo sastavljeno od članova-samoupravljača iz radnih organizacija (zajednica) po oblastima i gmpama delatnostr Ponekad se ističe da smo u svim skupštinama ranije u'. imali jedno veće radnih zajednica. Ova tvrdnja ne bi se mogla prihvatiti. Imali smo veće proizvođača, bez ucesca dmštvenih delatnosti van privrede, i to u uslovima kad je samoupravljanje bilo u začetku a proizvođač još mje bio uzeo „vlast”. Buduće veće radnih zajednica u saveznoj i repubilčkim skupštinama ni po formi, a još manje po sastavu i sadržini rada, danas ne bi bilo istovetno sa nekadašnjim većem proizvođača. Kod strakture Savezne skupštine bilo bi nužno jedno odstupanje od pravila, odnosno ovde je potrebna korekcija dvodomnog

778

BORISAV PETROVIC