Gledišta

jentira na etičkim normama, nego ove nadomještam nacionalnim gmpnim moralom (ili takođe klasnim moralom: to uz temu klasa i nacija), koji meni nadomješta osobnu savjest i ušteđuje etičke konflikte: pitanje nije više, da li je čovjek dobar ili zao, nego samo ioš, da li je Amerikanac ili ne-Amerikanac, Nijemac ili ne-Nijemac. Nacionalna etiketa biva moralnim alibijem Opće trijumfira nad posebnim, apstraktno nad konkretnim, neodgovornost nad odgovoraošću. Tako bi se nacionalizam, koji je konačno historijski bitno posijedica dezintegracije srednjovjekovnog religiozno-političkog reda i do izvjesnog stupnja sekularizacija religiozne vjere, moglo u njegovoj militantnoj formi označiti kao modernu religiju maloljetnog čovjeka, koji državi pripisuie ono što bi se njemu moralo pripisivati kao odgovomost i krivnja. Funkcija ovog nacionalizma jest, na psihičkoj razini, održati čovjeka u stanju neuračunljivosti. Ili u stanju maloljetnosti. Tako gledano, nacionalizam je jedan od najdjelotvornijih protupokreta protiv prosvjetiteljstva, proširi li se ovaj pojam od političkog na ono individualno. Ili da to kažemo s aktualnim pojmovima: ovaj nacionalizam jest jedan od najzdvojnijih pokušaja čovjeka da patnju otuđenja izliječi sredstvom ideologije. Obrnuto; budući da se još ni izdaleka nije uspostavilo da li ono što danas razumijemo pod otuđenjem a mi smo nakon Marxa bitno proširili područje djelovanja otuđenja pripada biti čovjeka ili je prije samo pojava jednog povijesnog procesa razvitka, ostaje nacionalizam na dogledno vrijeme stalno dohvatljivi opijum pojedinca i naroda, koji nas neprestano navodi na to da bježimo u stanju opijenosti, koja za nas i za druge naposljetku uvijek mogu imati za posljedicu samo novo razaranje."

PREGLED br. 9/1968.

Povodom dramatičnih događaja u Cehoslovačkoj; VLADO JOKANOVIC: Elementi koji su kroz istoriju djelovali pozitivno ili negativno na stvaranje bošnjaštva kao nacionalnog pokreta; dr JOVAN ANDRIJASEVIC: Prilog ekonomici naučnih istraživanja; dr ALEKSANDAR PELES: Vijetnam i američka teorija međunarodnog prava; G. K. KALTENBRUNNER: Pretpostavke o Marcuseu; HERBERT jVIARCUSE: Etika i revolucija; KARL MARX: Kapital „mkopis šeste glave”; i dr.

PSIHOLOGIJA br. 2/1968.

N. ROT i N. HAVELKA; Po dudamost u ocjenjivanju oso bina ličnosti; A. FULGOSI: Sukcesivne procjene karakteristika entoptičke paslike i njihove interkorelacije; R. KVASCEV i L. STANKOV: Promena faktorske strukture testova stvaralačkog mišljenja pod uticajem vežbanja u orig'nalnom rešavanju problema; S. VASIĆ; Fonematski kapacitet jedne grupe gluve i nagluve školske dece; K. MOMIROVIC: Neke relacije između diskriminativne kano ničke analize i modificirane Q-metode faktorske analize; N. TODOROSKI i Z. STOJANOVSKI: Uticaj informacija o uspehu učenika na ocenjivanje pismenih zadataka; B. PERHARIč: Neke metrijske karakteristike procjene uspješnosti u eksperimentalne svrhe i procjene koja ima utjecaj na osobne dohotke radnika; T. TOMEKOVIC i I. STAJNBERGER: Uticaj nekih uslova rada na stav radnika prema skraćenoj radnoj nedelji; S. RADONJIC: Razvojni put i karakteristike savremenog bihejviorizma; i dr.

1782