Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije, 15. 09. 1928., str. 164

Dievoika mora da spozma sve to, Ona mora da traži puta, kako će da bude samostalnim čovicčkom, neovisnom od muškarca i njemu ravna; čovjekom koji sam bira a miie tek predmetom izbora. Jedino iz ovakove zajednice dvoie slobodnih liadi smiie da izlaze dieca. Inače ne. Sloboda i ravnopravnost stoji do nas samfh. Ma dobile mi kolikozod puta pravo vlasa — Što to znači? Što će nama to. dok nijesmo doista slobodne? Dok ne znamo iskoritisli pravo, što nam se daje?

Do nas, jedino do nas stoi, da dođemo do cilia i da dokažemo činom onc, o čemu tako mnogo i sa tolikim obiliem zanosa volimo da goOvor:imo. U doba, kada naša duša 'naiviše traži, kada ie sve u nama u stadiiu previrania i razvjianja, valia. da odaberemo zvanie. Budimo oprezne kod toga izbora, icr ie odlučan za say naš Život, a po nama i za život naraštaia, koli sliiedi za ovim našim.

Zagreb, u februaru 10926.

Alice Junker.

KNJIGE I ČASOPISI

ŽIDOVSKO ZNANJE U SVAGDAŠNJEM ŽIVOTU.

(Uz Il. svezak diela: Judisches Lexikon, ein enzyklopidisches Handbuch des iiidiscehen Wissens in 4 Banden, mit iiber 2000 Illustrationen, Beilagen, Karten und Tabellen, unter M.tarbeit von liber 230 iiidischen Gelehrten und Schriftstellern herausszeceben von Dr. Georg Herrlitz und Dr. Bruno Kirschner. Band IL A—C, Jidischer Verlag, Berlin 1927.). ·

Od obrazovana čovieka tražiš, da poznaie osnovne Ččinienice sVjeIske kulture i svoga narodnosSa života i Dpoviiesti.

Židovi su do pred ulazak u evropski svijet Živieli u svome zatvOrenom krugu, Svietska im ie kultura bila strana i daleka, ali im ie to bliže bilo bavlienie narodnom prošlošću i kulturom. Proučavanie svete nauke, koja ie obasizala sve grane života, samo što su bile povezane i dđonekle ujiednostavnjene vierskom predaiom, smatralo se Židovskom dužnošću i Životnim zadatkom.

Ušavši u dotad nepoziaati sviiet evropskih naroda, Židovi su sve više i više zanemarivali židovsku predaiu Ako su se ı ono vriieme niome bavili napredniaci, bilo je to samo zato, da bi ispod ruševina iskopali koji dragi kamen, da bi pokazali i sebi i nežidovskoi okolini, kako ie ŽidoOVstvo u dalekoi prošlosti dalo sviietu velikana i umotvorina. pa stoga be zaslužuie mržnie i prezira, neso poštovanja i građanske iednakosti,

Malo pomalo nastaie i u Židovskoi znanosti preokret. Nioi više nije svrhom dokazivanie, da ie židovska prošlost bogata kulturnim stvaraniem, Ona postaie opet nalk staromu bavlienin židovskom naukom. samo što su niene metode drugačiie, Miesto sliiepoza vierovania u svaku staru vilest, kao da ie starost dokaz istine; miesto nasilnoza i krivoza tumačenia vijesti i tekstova, samo da bi se uskladile i kako tako izmirile mnoge protivne iziave starih vrela. koie su po neznastvenom mišlieniu sve iedna drugoi suprotne gotovo iednako vierodostoine i istinite — ukratko. miesto vizrovoanija u stare autoritete i umietnoga usklađivania prrctivnin vuv, zavladala ie sad kritika, Ona ne vieruie svakoi viiesti. Proučava izvore, ispoređuie iziave. kontrolira ih iednu po druzol, da bi iznašla istinu ili barem vierovatnost.

Ova ie nova znanost prekanala čitavo golemo polie židovske Drošlosti okorislila se iskopinama nz istcku. zavukla se u sve kutiće velikih biblioteka, prodrla u taine starih spremišta u hramovima, našla obilič iščezlih rukopisa. isporedila tradiciie istoka i zapada, sievera i juga. U isti ie mah obišla čitav širi Židovski svijet, otkrila Židove u Abesiniji i Kini, a Jemenu i u Indiii. Ali niu niie privlačila samo prošlost i eksotična

164