Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

je investiran u kolonizatornom radu iz nacionalnih i Tilantropskih fondova, druga je polovica privatni kapital.

Treći primjer: 70 — 80% od nacionalnih fondova investiranog: kapitala, izdano je za kolonizatorno, sanitarno ı kulturno djelovanje židovskos radnika. Privatni se kapital najviše investira u industriji, trgovini ı nasadiuua naranče. Njegov se udio u poljoprivredi gotovo ı ne opaža; zemljišna Je površina, prikladna za nasade, ograničena, a u rukama se Židova nalazi sans malen dio zemljišta, prikladnog za poljoprivredu koje još čeka na oslobođenje i obrađivanje. I u građevnim poduzećima, u Javnim radnjama, u kooperacijama i u konzumu nema židovska buržoazija u zemlji monopol, jer sve te ekonomske djelatnosti iziskuju kolonizatorne napore koji ne mogu da budu bez radničkog pokreta. Zadaće židovske buržoazije kvantitativno se sve više uvećavaju — ali kvalitativna i regulativna uloga u mjerodavnoj sleri pilvrede, prodiranje u programe proizvodnje ostaće u rukama nacionalnog: kapitala i radništva tako dugo, dok ne postignemo ekonomsku i političku samostalnost. Ova podioba zadaća potrajaće za vrijeme čitave pionirske periode u izgradnji zemlje.

Ako židovska buržoazija nije sposobna da u ekonomskom smislu uzice monopol u svoje ruke — to manje može ona da čini u političkom smislu pionirski rad. Mnijenje lijevog Poale ciona- da je privredna uloga židovskog radnika pri kraju i da započinje gospodarenje jedine buržoazije u Gionističkoj organizaciji — pokazuje se posvema bez osnove. Neuspjesi radnika ı pojačanje buržujskih tendencija bile su samo pojave prolazne konjunkture. Židovska buržoazija ne može da provede sama kolonizaciju upravo zato, jer traži zaslužbe. Služila se arapskim radom ı snizila do takovog stepena životne uslove židovskog radnika, da bi umnažanje pučanstva ı uscoba radničkih masa bila nemoguća.

Drugo je pitanje: koja se buržoazija naseljuje u zemlji ı ima uspjeha i odakle dolazi. Za četvrte se alije pokušalo useobom srednjestaleških masa iz Poljske. Je li ta useoba imala uspjeha? Ne. — Zašto? Zato, jer je većina elemenata ovog emigracionog vala imala premalo sredstva da se održi u zemlji na kapitalističkoj bazi, previše opet, a da bi se zadovoljila životoin radnika. Samo malenim je skupinama uspjelo da se udomaće u poljoprivredi, a taj su oni pokušaj — i ne samo oni — skupo platili. Nije pretjerana tvrdnja da investicije narodnih ı filantropskih fondova u Nahlat Jaakovu (hasidskom naselju) mnogostruko premašuju one u kvucama ı mošavima, iako )č svaki od tih Židova donio sa sobom u zemlju nekoliko funti šterlinga. Nasuprot je tome procentni udio posjednikA4 nasada naranča vrlo malen. Poljski Židov koji posjeduje 2000 funti neće lako da se iseli u Palestinu. Samo neki industrijalci iz Lodza pobjegoše pred užasnim poreznim pritiskom. Njima je uspjelo da se poslije dugih muka ı velikih poteškoća ustale. — U čijim se rukama nalaze najvažnija kapitalistička poduzeća u poljoprivredi ı u industriji — ali u prvom redu u poljoprivredi? Većinom su to ljudi koje su naselili pred godinama uz pomoć baruna, ı koji danas neprestano proširuju

16853