Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

svoj posjed. Oni nisu u zemlju došli kao kapitalisti — om su to tek u zemlji postali: i to, ne u malenoj mjeri, uz pomoć filantropskih, štaviše dijelom ı nacionalnih kapitala. Druga vrst posjednika nasada naranča potječe iz zapadnih zemalja; njima pripadaju velike-latifundije ı dionička društva za nasade naranča. Treću vrst tvore visoki činovnici, trgovci, odvjetnici koji su u zemlji uštedjeli novac ili se čak obogatili.

Iseoba iz zemalja, u kojima ima iseljenika — a rješenje bi se našlo cionizmom, zasad je vrlo malena. Za nju vrijedi ono isto što smo prije kazati za židovskog radnika. Vrijeme za židovsku buržoaziju iz Poljske, Rumunjske ı drugih istočnih zemalja još nije nadošlo. Ona će doći u zemlju, kada joj bude moguće da se probije većom lakoćom ı manjim kapitalom; postaće uppredo s ekonomskim razvitkom sve Jača, kad ne bude trebala više toliko kolonizatornog: napora i mvesticije kapitala da se uzmogne održati u zemlji i kada bude svojstvo prilagođivanja potpuno dovoljno. La to je ono svojstvo koje označuje emigraciju Židova u pomorske zemlje. — U posljednje vrijeme pokazuju se prvi znakovi djelovanja velekapitala koje poduzimaju mi ješana židovska i nežidovska društva iz Engleske. Ovamo pripadaju Mond itd. Na njihovo ćemo se djelovanje u zemlji osvrnuti. Veleburžoazija — ı autohtona, i ona iz zapadnih zemalja — nije većim dijelom cionistička. Njeno je djelovanje upravljeno u prvom redu na ekonomske probitke. Ona naginje jeltmom radu ı tuđem jeziku. Samo pritisak sa strane Židovskog radnika i nacionalnog kolonizatornog djela kao ı klasne borbe, sili ı ove cicmente da se barem dijelom posluže židovskim radom. Postavljanjemnaoeddeyanlimiw ROS ()(em | zyIDiai U (oyG}yav(o) iZ eh) |:e(0) 1} M (ee) SJAJ ĆU 1) UVIDI () 7 (S za množanje pučanstva i za radnu imigraciju, o mog ućićesesamo pomoćunacionalnog kapitala ı pionirskog djelovanja radničkog pokreta.

3) Malograđanstvo koje se nalazi u procesu OjSi TO mašenja. To je pretežita većina židovskog naroda. U biti je ekonomske strukture Židovskih koncentracionih zemalja u istočnoj Evropi da ta klasa sve više raste, ı to na račun produktivnih klasa s jedne strane — radnika i seljaka —, a s druge strane na račun klase koja vlada u privredi — Ve!cburžoazije. Veleburžoazija u tim zemljama tvori prilično tanak sloj u nalaženju putova za prilagođivanje uz privredu zemlje ı kulturnu asimilaciju, iako — kako sam već spomenuo — putovi k asimilaciji nisu nipošto lagodni. Umnažanje malograđanstva koje se nalazi u procesu osiromašenja najjasniji je dokaz za ekonomsku anomaliju. Upravo u zemljama stabilizacije kapitalističke privrede i njena procvata postaje ta klasa trajno sve manja. Jedan dio te klase koji osiromaši te se priključuje redovima radnika, proživljui* proces proletarizacije, a drugi, manji dio, prelazi u slobodna zvanja, ili nalazi zaposlenja u namješteničkoj ili činovničkoj struci unutar kapitalističke privrede. Ako je Židovima u zapadnim zemljama uspjelo, da zauzmu važno mjesto u privredi, te se mogu ubrajati u velikoj većini u veleburžoaziju, 0 je u oslobođenim zemljama istočne Evrope obrnut slučaj: ovdje izgurava

164