Jugoslavenski imenik bilja

VI

sudjivanja valja postupati vrlo oprezno, ako nećeš da zastraniš; jer u narodu živi zbdja pnno imenah, za koja bi čovjek na prvi mab pomislio, da su to pogreške. Tako n. p. narod zove zbilja Clematis: skrobut, skrebut, skrobutac, skrobutina, skromut, skromutina, skorbutina, skrbut, skrobut, škrobutina, ški’abut, škrabutina, skrebut, a Slovenci jošt i srebrot, srobotje, srobrot, srobrotina, srobrat, sorbotje, pa može biti jošt i drugčije, čega nisam doznao. Za red Filis žive u narodu ova slična imena: paprad, paprat, paprut, prapret, prapraca, prapratac, praprat, praprat, peprut, preprat, preprot, preprut, preprutec, prepmtica, preprutina, preput, paprac, paprata, papratac, papratina, papretka, papraca, papraca; Plantago zove se: trput, trputac, trpuc, treputac, triputac, troputac, trapotec, tariput, prpotec, poputnik, poputnica, poputnjača, trpotec, krepotec, krputec. Sambucus ima ova imena: baz, baza, bazag, bazdov, bazdovina, bazg, bazga, bazika, bazgovina, bazovina, bažovina, boza, bozovina, bozgoviua, buzika, bzova, bzovina, abzov, zova, zovina, zovika. Tomu dodaj jošt i slovenska: bezdjina, bezeg, bezga, bezgovc, bizovc, bezovc. Ovakvib primierab mogao bib množinu navesti.

Ja sam dakle sve vjemo i tačno prepisivao, kako sam gdje našao, baš i grieške, pa kad sam što izpravio, onda sam uz izpravak one rieči zagi’adio, za koje sam mislio da nisu pravo napisane (n. p. boboleibs). Opet će i moji nasljednici u tom pogledu dosta posla naći.

Sva ovdje navedena hrvatska imena nisu, istina, posve izvoma, već jit je dosta i prevedenih iz latinskoga, talijanskoga i njemackoga jezika (n. p. pasji jezik = cynoglossum, kozja noga = aegopodium, kozlova brada = tragopogon, vjetrnica = anemone, dani-noć = Tag und Xacht itd.); nego buduć da su mnogi ovakvi prievodi zbilja i u narodni jezik prešli, uvi-stio sam jih u ovu knjigu, jer mi je za tim stalo, da se znade, kako koju biljku narod zove. Ta nit u ostalili narodab nije drugčije, i oni su toga puno pretočili iz grčkoga i latinskoga, najpače Xiemci i Englezi. Da se tomu svatko lasno dosjeti, što je prevedeno, poredio sam prievod s izvorom. AI nevalja misliti, da je svako naško une prevedeno, kad se svojim znameuovanjem sudaras kojim tudjim imenom; jer i naš narod nadieva bilju imena prema njihovoj naravi i svojstvu. Zato je \dše putah težko osjeći, je b što prievod di izvor; n. p. bušinac - pulicaria, jasenak fraxinella, caklenjača = vetriola (Glaskraut), zvonce = campanula, kdavac ~ herniaria, kibavac sternutella, krušina, krUikovina, kršlika = frangula, petobst =