Jugoslovenski Rotar

POCETAK RADA

јој и nedelju, 27 avgusta, sastao se Komitet Konferencije, koji je imao за га datak da primi sve prestavnike Rotary-International. Istoga dana, u hotelu ,,LausannePalace’, prisutnima је bio privedjen narotiti prijem od strane xvanitnih prestavnika Lozanske Opitine. Tom prilikom, kao 1 obitno, izmenjano je nekoliko pozdravnih govora od strane pretsednika lozanskog RotaryKluba, kao i kmeta grada Lozane, rotara: E. Gaillard-a. |

U ponedeljak, 28 avgusta, na jedan vrlo svecan natin otvorena je skupstina Rotary-International u velikoj dvorani gradskog kazalista, pred dupke punom salom najоттетијер греја.

Tom prilikom jedan poveci broj uglednih litnosti uzeo je rec da pozdravi ovaj medjunarodni sastanak Rotary-International-a.

Tako se g. Pau! Baillod, iz Neuchdtel-a i Guverner 54-0g distrikta, u ime Svajcarskih rotara, najtoplije zahvalio na lepom odzivu i mnogobrojnom prisustuu Clanova iz sviju delova sveta. Uzgred je g. Baillod uputio zahvalnost Vladi Federalnog Sateza па pažnji, prema radu Rotary-International, na tijoj je konferenciji Federalna Vlaaa izvolela, u znak njene pažnje, da uputi g. Pilet-Golaz, potpretsednika Federalnog Saveta, da svojim prisustvom uvelita otvaranje ove svetane sednice Rotary-International.

Tako isto, g. Baillod je uputio svoje pozdrave i zvanitnim pretstavnicima DruStva Naroda i Medjunarodnog Biroa Rada, koji su, takodje, bili prir}, kao i pretstavniku Viseg Federalnog Suda u Lozani i zvanitnim prestavnicima Kantonalni 7 gradskih vlasti.

а. Baillod u svom daljem govoru veli: da je osobito sretan, Sto ima čaj? da: otvori ovu konferenciju medjunarodnog karaktera nadajuci se, da ce njen privatni kavakter doprineti vise, i bolje posluziti interesima celine, nego li dosadanje mnogobrojne konferencije organizovane od strane xvanitnih prestavnika, ciji egoistitni interest nisu nikada mogli biti saobrazeni sa interesima opite narodnim.

Posle pozdravnog govora g. Baillod-a uzeo je ret: g. Pilet-Golaz, potpretsednik Federalne Vlade.

U svom, koliko duhovitom, tako i vilo inteligentnom govoru, g. Pilet-Golaz je, izmedju ostaloga, izjavio: da

„Pakost vremena nije uvek tako mučna, tako bolna. Ona se ne ogradjuje samo da: širi i to obilato, na ovu našu grešnu planetu sumnju, neizvesnost, nepoverenje, poremećaje misli i razuma, nacionalne osećaje, izuzetni šovinizam i krizu, reč koja rezimira, avaj! sve to zajedno, u moralnom kao i u ekonomskom smislu reči, ona — pakost, je takodje... i zajedljiva. Nije li to ona, nastavlja g. Pilet-Golaz, koja je htela, da Federalni Savet delegira, kao svog pretstavnika prilikom otvaranja vaše konferencije baš onoga, medju svojim članovima, koji, prema zvaničnim medjunarodnim manifestacijama, i ja podvlačim re€ — zvaniinim —, ima osobito strogo drzanje!... Treba le da vas uveravam da su me ta medjunarodna prepričavanja duboko razočarala; i da ja od njih nikada nisam očekivao kakvo bilo dobro... I, pre nego li što sam postao jedan skroman ministar Saobraćaja jedne, takodje, vrlo skromne zemlje, ja sam saradjivao na — advokaturi. Otuda, i ja ne mogu da se oduč m ni do danas od svoje гаnije profesije, Ja slušam, vrlo često, reči sa izvesnim podozrenjem. Primeri, gde sam ja, samo prisustvovao, a ne učestvovao, su me u tome još većma uverili. Ja sam konstatovao — srećom samo izdalje — da većina lica zamišlja, da vrši izvestan koristan rad, ako održi kakav govor; da vlade, na medjunarodnim sastancima utvrdjuju protivno, ako ne onome što govore, onda onome što rade i, u mesto da strpeljivim narodima dadu ma i osrednje, ali stvarne koristi pa i samim tim, daklem, i humanitarne,

а ве