Jugoslovenski Rotar

kamatnjak i strani kapital sasma progutaju. Hitnim uredjenjem toga pitanja biće pomoć dvostruka, jer će sprečiti daljnje zaduživanje uz nepovoljne uslove i jer će ohrabriti brodovlasnike i pomorce, da izdrže borbu do kraja,

Bilo bi vrlo poželjno, da u toj syeopštoj i teškoj borbi naše trgovačke mornarice, osim lokalnog razumevanja samih primoraca, pobudimo interes u svim krajevima naše države. Jadranska Straža učinila je mnogo za razvitak shvaćanja, da smo mi primorska država, kojoj je budućnost i spas na moru, ali još mnogo, mnogo rada treba, pa da ceo narod, a i pozvani i merodavni faktori napuste naš čisto kontinentalni stav u mnogim privrednim pitanjima. Jer samo ako svi pregnemo, da našu privredu uputimo na more, moći ćemo postići, da nas se u punom opsegu i u stranom svetu uvažava, kao pomorsku državu, a ne da u tom pogledu zaostajemo za drugim čisto kontinentalskim zemljama.

Dubrovnik. M. M. Sokolović, Sekretar R. C. Dubrovnik ж

Posto je izložio teške prilike u pomorstvu, svetskom i domaćem, rofar Jakovčić gleda na budućnost sa dosta oplimizma. On veli: „Sıtuacija nije ružičasta, no mi smo uvjereni da će sve, 510 je u suštini zdravo, krizu uspješno prebroditi i našu lijepu zastavu i dalje ponosno vijat зит тогта“. omorsku plovidbu dijelimo u glavnom u slobodnu i linijsku plovidbu.

Pod slobodnom plovidbom razumjeyamo onu granu Drodarstva, koja se bavi Drevozom iz jedne proizvoljne luke u drugu, u koju se svrhu brod najmljuje od slučaja do slučaja na slobcdnom tržištu. Već se times objašnjava da brodovi slobodne plovidbe mogu ploviti samo punim teretom, a buduć se radi većinom o velikim brodovima, 'to je očito da za prevoz dolazi u obzir samo glomazna roba, danas u glavnom Žitarice i ugljen. Ima dakako i druge robe kao: čilenski salpetar, soja plod, sol, lijes, mineral itd. ali ta, radi manjeg kvantuma, nije danas tako važna za svjetsku tonazu.

Ekonomska kriza, koja je danas sveopća, najteže je pogodila baš slobodnu plovidbu. Ako stvar malo pažljivije razmotrimo opazit ćemo, da su tomu uzroci mnogobrojni i vrlo komplicirani, te često zasjecaju u područja koja, bar na prvi pogled, nemaju sa pomorstvom ništa zajedničkog. Glavni uzroci jesu:

1) prekomjerna svjetska tonaža,

2) općenito osircmašenje ratom,

3) visoke carinske barijere,

4) kemičko-tehnički napredak i razvitak moderne tehnike,

5) valutne prilike i razna devizna ograničenja.

Prem slobodna plovidba, kao i svaka druga grana slobodne trgovine, podleži zakonu o potražbi i ponudi (za nju uz to ne ekzistiraju ni carinske ograde), opet vidimo poslednjih godina daleko veću svjetsku tonažu, no što bi to potražba mogla opravdati. Za razumet postanak prevelike svjetske tonaže, treba da se sjelimo dogadjaja svjetskog rata, gdje su Saveznici bili primorani, da prevažaju morskim putem silne količine ratnog materijala, živežnin namirnica i mnoštvo vojnika. Nijemci pak sa svoje strane gledali su to sa svim sredstvima osujetiti, pomoću svojih podmornica nemilosrdno uništavali trgovačke brodove i tako gledali onemogućiti prevoze saveznika. To im dceduSe nije uspjelo, ali su Saveznicima nanijeli silne štete i oni su se grozniéavo dali na izgradnju novih brodova, koja je uZurbana izgradnja nastavljena i nakon sklopljenog primirja. Glad za svakovrsnom robom, osobito u zemljama Centralnih vlasti (posljedica blokade), mogao je to donekle i opravdati i mi

s zz