Jugoslovenski Rotar

takmičenje, svi bi htjeli da budu prvi a takmičenje donosi uvijek sobom kao posledicu boljitak i napredak. Da ne bi zaostali pred drugim klubovima svi bi klubovi napeli sve svoje snage da nešto doprinesu ostvarenju zajedničkog cilja, dakle bio bi to i indirektni poticaj na produktivan rad. Kad bi se usvojilo ovo moje gledište, trebalo bi medju smjernice za način rada pri služenju zajednici, svakako unijeti još jednu tačku, koja bi stavila u dužnost svim klubovima da još prije distriktne konferencije izrade detaljan popis svih potreba zajednice na svom području, dakle neku vrst amerikanskih „Community Survey.” Trebalo bi nadalje osnovati jedan odbor, koji bi mogao biti sastavljen od pretsedatelja odbora za služenje zajednici svih klubova u distriktu, koji bi na temelju ovih popisa imao da razluči potrebe lokalnog karaktera od onih zajedničkih svim klubovima: prve bi se prepustile bez daljega pojedinim klubovima na rad, dok bi druge one zajedničke predložio distriktnoj konferenciji. O tome pak, koje će se od tih zajedničkih potreba najprije uzeti, imala bi odlučiti distriktna kon{erencija. Prihvatile se ili neprihvatile ove moje ideje, ja mislim da smo svi mi ovdje okupljeni mišljenja da se nešto mora ipak poduzeti da se služenje zajednici uzdigne na najviši stepen izmedju svih rotarskih služenja, osobito u današnje doba, kad danomice iskrsavaju na tom polju sve to veći i zamršeniji problemi. Ovo služenje to i zaslužuje jer je to najplemenitiji dio, rotarske ideologije, najuzvišenije služenje, prva i najsvetija dužnost svakog ispravnog gradjanina. Nabacio sam par ideja, kako vidite, i to kratko možda i prekratko tako da se bojim da li kratkoća nije štetovala jasnoći, ali svrha je ovog mog referata bila jedino ta, da izazovem diskusiju vas, iskusnijih i starijih rotara i, ako sam u tome uspeo, biti ću vrlo sretan.”

Rasprave u odborima trajale su do 14 sati, a zatim je Slijedio zajednickt rucak u Hotelu Esplanade, na kojem je utestvovalo preko 200 osoba. Iza rutka vrazgledalz su utesnici konferencije Mextrovitevu i Strossmayerovu galeriju, vodjeni po zagrebatkim voiavima. Jos za vrijeme zasjedanja Ronferencije posli su brzim vozom u Koprivnicu u susret pretsjednikn Nelsonu, njegovoj gospodji i inostranim ucesnicimal honferencije od domacinskog kluba rotari Oton Heinrich, dr. Stjepan Miinavié i Kretimir Brovet. Utesnici su od srca pozdravljent, a gospodji Nelson wurucen je ljep buket cvijeca.

Oko 4 sata poslije podne toga dana počeli ји se sakupljati votari sa 500] датата па glavnom kolodvoru, da dotekaju pretsjednika Rotary International i ostale oste. Vise od 100 rotara sa svojim gospodjama dosli su na kolodvoy 1 priredili pritjelim buran 1 sydatan dotek. Viak je sligao na vrijeme, a izd dobrodoslice otpracen

[

г J je pretsjediik John Nelson sa gospodjom kao 1 ostali votarski wzvanici, BOJI JM sa пита doputovali u Hotel Esplanade, gdje su za njth bili rexervirani Apartmant. Precodom dolaska predala je gospodja Stojadinovic gdji Nelson prekrasni buket cvijeca. Gosti su se malo odmorili 1 odmah su posli sa zato vet ranije odredjenim rotarima 1 damama da razledaju grad, i da vide na brzu ruku, sto se im pokazati moglo.

SVEČANA VEČERA

Istoga dana u 20 sati bila je u Cast pretsjednika John Nelsona privedjena svetana vetera sa plesom u Hotelu Esplanade, kod koje je sudjelovalo oko 320 osoba. Osim votara — utesnika i njihovih gospodja, dosli su od domacih uzvanika načelnik grada Zagreba g. dr. Ivo Krbek, podban g. dr. Stevan Hadi. sa gospodjom, komandant miesta g. djeneral Mihailo Bodi, nekoji strani konzuli sa gospodjama, pretstavnici Stampe, i po clanovima Rotary kluba Zagreb uvedeni gosti, Da bi se moglo smyje-

MS 55

Nastavak na sledeéoj strani