Jugoslovenski Rotar

karte, iznosila je Din 1.130. U raznim sirotištima ima 13 dece za koje društvo plaća, dosad Din 16.370. Nejakoj deci dalo je društvo dosad mleka. It. 456.50, po Din 2.40, u iznosu Din 1.175.60. Kroz zimska četiri meseca. društvo daje mleko, za račun Rotary kluba, po preporuci gradskog fizikata, ili Doma nar. zdravlja, za ishranu dece i podelilo je u prošlim zimskim mesecim ]t. 1943, po Din 2.40, u svemu za Din 4.663.20.

Iz ovog je prikaza vidna javna i velika pomoć ovoga društva sirotinji, usled čega se smanjio broj domaćih prosjaka, pa kad ne bi bilo stranih, u Sušaku se ne bi više moglo ni govoriti o prosjacima.

Smeštajem 13 dece u sirotišta otstranilo je društvo sa ulice sve one malodobne »prosjake« i spasilo ih od očite propasti, dok njihovim roditeljima daje pomoć u hrani i za stan, otstranivši i njih sa ulice, odnosno preprečivši piskaranje svakodnevnih molbi pojedincima i ustanovama.

Nu kako je društvu glavna zadaća podizanje jedne ubožnice, a u te svrhe raspolaže tek vrlo čednim sretstvima koja ni izdaleka nisu dovoljna, zato mu je potrebna veća pomoć i podrška od strane svega građanstva.

Uz navedene poteškoće društvo ih nalazi i u lukavstvu i prepredenosti pojedinih »prosjaka« koji se tim zanstom i nadalje bave, a društvene blokove za hranu preprodaju mladim skitnicama i lenštinama u pola cene. Jasno je, da se u takovim slučajevima, kad ih društvc nailazi, protiv takovih bednika postupa, dok se kupci njihovi ni ne pokazuju u društvenim prostorijama, jer bi dobili pomoć jedino za odlazak iz Sušaka, gde ih ne treba.

Eto »prosjaka« koji još dosađuju u Sušaku, ali će naskoro i njih nestati, u što društvo apsolutno veruje želeći svojim radom i nastoJanjem dokazati, od kolike je važnosti i koristi po javni socijalni poredak u Sušaku.

x Ing. Leskovar (R. C. Varazdin) :

ORM OAT КИМ О Јона VW JE el

PRIGODOM NEDAVNO ODRZANOG »SALONA SVIJETLA« U PARIZU i

Nedvojbeno je da rasvjeta utiče na čovjekovo raspoloženje, na njegovu živahnost i aktivnost. Kako moderni čovjek provodi kod umjetnog osvjetljenja bar jednu trećinu svog aktivnog života, života u budnom stanju, veštačko osvjetljenje je jedna od njegovih životnih potreba prvoga reda, o čijem što ispravnijem zadovoljenju ovise uvelike njegov uspjeh i sreća u životu. Takovo stanje stvari namiće električarima, koji su u zadnjim godinama postali veliki majstori svijetla, dužnost da uz rješavanje postavljenih im tehničkih zadataka uvjeravaju o potrebi dobre rsvjete, i podučavaju o njoj. Rasvjetom se svako služi, svako o njoj ovisi, a ko zna — pa i samo osnovne — principe tehnike osvjetljenja: Ko zna da je prosječna jakost sunčane rasvjete 80.000 luksa, da

18