Jugoslovenski Rotar

Franjo Raucber:

DUBROVNIK U SOCIJALNOM OlS TGAO TRAIN | WC

Turistički Dubrovnik je i važan privredni centar na jugu naše države, koji zaslužuje pažnju svih zainteresovanih i pozvanih u interesu cjeline.

Kratkim pregledom poslovnih odnošaja Dubrovnika i njegove okoline kako se to ispoljuje u uredu, koji provađa osiguranje radnika, pokazati će nam, da je Dubrovnik postao sjedištem Okružnog ureda za osiguranje radnika baš s razloga, Sto njemu gravitiraju svi okolišni krajevi sve tamo do Durmitora, Berana i albanske granice i što je Duilbrovnik u toj cijeloj okolici najjači privredni centar sa jakom trgovačkom lukom, kamo sve komunikacije vode.

Poznato je, da je zakon o osiguranju radnika prvi unificirani zakon u našoj državi. Isti je stupio na snagu u julu 1922 i njime je za cijelu državu jednako regulisano osiguranje za slučaj bolesti i nesreće. Do stupanja na snagu ovoga zakona provađalo se je u pojedinim dijelovima države socijalno osiguranje po raznim zakonima, a u jednom dijelu države ono uopće nije postojalo. Po tom zakonu stvoren je jedan nosioc osiguranja za cijelu državu i to Središnji ured z. o. r., koji provađa to osiguranje putem ureda za osiguranje radnika. Ovi uredi ustrojeni su u najjačim privrednim centrima države.

U vremenu prije 1922 postojale su na teritoriju današnjeg dubrovačkog ureda kotarske blagajne u Dubrovniku, Korčuli i Kotoru, sresko bolesnička blagajna u Mostaru, a u Crnoj Gori se socijalno osiguranje uopće nije provađalo. Stupanjem na snagu ZOR-a od 14 V 1922 stopile su se kotarske blagajne u Dubrovniku, Korčuli i Kotoru u okružni ured z. o. r. sa sjedištem u Dubrovniku, dok je Mostar isto postao sjedište okružnog ureda z. o. r. a u Crnoj Gori je osiguranje trebao provesti tada novo osnovani Okružni ured z. o. r. u Beogradu. Uslijed slabih privrednih veza između Crne Gore i Beograda, a još lošijih komunikacijonih provađanje toga osiguranja nije išlo napred i stvarno je isto bilo provedeno samo u Podgorici a na ostalom teritoriju djelomično ili nikako.

Iz tih razloga pripojena je Crna Gora 1925 dubrovačkom uredu, koji je u roku od dvije godine proveo osiguranje u cijeloj Crnoj Gori.

Nastupom ekonomske krize koja je sobom povlačila propadanje mnogih poduzeéa, a naročito smanjivanje broja uposlenih i nadnica, pokazalo se je, da treba manje urede ukinuti i pripojiti ih jačim centrima, da im se omogući život. Ova činjenica dovela je god. 1931 do razriješenja mostarskog ureda i pripojenja toga cijelog: područja osim sreza Konjic dubrovačkom uredu. U god. 1935 pripojeni su Dubrovniku još i srezovi Konjic i Prozor i time je vjerojatno proces teritorijalnog razvitka Dubrovačkog ureda završen. Е

Današnji teritorij dubrovačkog ureda obuhvaća cijelu južnu Dalmaciju uključivo otok Korčulu, Hercegovinu i Crnu Goru sa graničnim

15