Jugoslovenski Rotar

ISTORIJA I RAZVOJ NAŠEG POMORSTVA I POMORSKE TRGOVINE Drago Paljaga (R. K. Maribor)

Istočna obala našeg Jadrana broji se radi svoje razvedenosti i po. broju luka, zatona, otoka, oločića i raznih lijepih fjordova u jednu od najrazvedenijih obala Sredozemnog Mora.

Prava dužina naše morske obale iznosi oko 570 klm., a to je ofprilike 3/4 €itave istoéne obale Jadranskog Mora. Sa uvalama i poluotocima proteze se u dužini od 1571 kim; dužina svih obala naših ofoka iznosi nekih 3607 kim, tako da ukupna dužina naše kopnene i ofočne obale obuhvaća 5178 kim.

Čilava obala urešena je sa nekih 60 velikih i 540 manjih otoka, oko 386 luka i pristaništa, fe nekih 380 grebena.

Radi te svoje razvedenosti i naciékanosti raznim sigurnim lukama bila je naša istočna obala od vajkada dobro poznata pomorskim narodima, pa je veé u prastero doba privukla na sebe interes Fenicana, u lo doba najjačeg pomorskog naroda.

Feničani su svojom bogatom frgovačkom mornaricom krslarili pulevima Sredzemnog Mora šireći istočnu bogatu kulfuru, pomorsku trgovinu i brodograditeljstvo. Historija spominje da su Fenicani za vrjeme svoga pomorskog gospodarenja posjećivali i našu obalu, te su osobito dobro poznavali južno pomorsko trziste istočnog Jadrana. Osobilo su Feničani dobro poznavali ofok Korčulu,u ono vrijeme najšumovitiji otok Jadrana, pa su ga u svojem jeziku nazivali ,„Tzur-zalal” što. znaéi ,,sjenoviti otek’. Upravo radi spomenute Sumovitosti razvijeno je bilo tamo brodograditeljstvo, a s fime i uslovi za razvitak pomorske trgovine.

Padom pomorstva i pomorske frgovine Fenicana procvalo je pomorstvo u starih Grka, koji su u fo vrijeme osnovali na današnjim nasim obalama mnoge svoje frgovačke kolonije, od kojih još i danas nalazimo tragove u raznim imenima i starinama.

U ilirsko doba grade se u brodogradilistima isto¢nog Jadrana brze lađice imenom „liburne”, koje sa uspjehom priječe Jupiterovom orlu da se ugnijezdi na vrletima i lificama istočne obale Jadranskog Mora.

Plovidba je u fo doba na istočnoj obali cvala i sve se više razvijala, ali uvijek u znaku borbe i nesigurnosti zbog napadaja ilirskih gusara. Primorski gusari borili su se uspješno proliv rimske nadmoćnosti i pocizali bune i ustanke vrlo Cesto; to je nateralo Oktavijana Augusta da sam predvodi vojnu protiv buntovnika, koje on uspjesno skrsi u velikoj bitci izmedu otoka Когеше, Мета ! |азјома.

Nakon pomenufe pobjede skrsena je bila moé i samovlast Шта. Rimljani uvode sigurnu plovidbu uzduz istoéne obale Jadrana, a pomorska troovina i plovidba cvate i razvija se do vrhunca. Slom moćnoć rimskog carstva donosi naglo opadanje pomorsiva i pomorske irgovine. i

Nakon propasti istočnog rimskog carstva nastade seoba naroda i la činjenica učini opet osjefljiv poremećaj u pomorstvu, koje postaje. opet nesigurno ı opasno.

13