Jugoslovenski Rotar

prodavaoca u pogledu čistoće. te daljnjom garancijom da io sJeme potjece iz bivSih madjarskih krajeva.

Godine 1950 prodana je za Njemačku prvi puta lucerna providjena našom plombom. ali se ova nije nikako mogla uvesti. niti stvoriti Jugoslavenska marka na inostranim tržištima djetelinskog sjemenja, sve dok nije 1954 godine uveden kod nas Zakon 0 bojadisanju eozinom inostranog djetelinskog sjemenja pri uvozu. te podjedno odredjeno obyezatno plombiranje djetelinskog sjemenja pri izvozu u pogledu jugoslavenskog porijekla uz istodobnu zabranu izvoza eventualno iz imostranstva uvozenog djetelinskog sjemenja. Tek od toga vremena prodire pod naSom plombom naa djetelina kao posebna jugoslavenska marka ne samo u Njemačkoj nego naročito lucerna i u ostale sJeverne zemlje gdjegod Je potrebno sjeme otporno profi zimi.

Prodiranje na inostrana tržišta i osvajanje tih iržišta za naše djetelinsko sjemenje ide ipak vrlo sporo i samo uz najveći napor te uz Žrtve samih producenata. Jer se naši izvoznici kraj ukočene devizne politike naše Narodne Banke imaju uz mnogo nepovoljnije prilike boriti proti konkurenciji izvoznika nama susjednih zemalja, kao što su n. pr. Madjarska. Rumunija. Češka i t. d.. čiji notni instituti vode u svrhe potpore izvoza daleko elastičniju deviznu politiku. pa tako izvoznici iz tih zemalja za slobodne devize dobivaju tečaj iznad burzovnoga, dok se kod nas dio zdravih slobodnih deviza izvozniku oduzima ispod burzovnog tečaja uz obavezu. da mora podjedno preostali dio prodati uz burzovni tečaj.

Uslijed toga je naSe djetelinsko sjemenje bilo u glavnom izvažano u Njemačku. koja je pogotovo sada nakon prisajedinjenja Austrije postala isključivi inostrani konzument za našu crvenu djetelinu (kravaricu). Medjutim našoj inostranoj konkurenciji je uspjelo mjerodayne laktore u Njemačkoj. koji podjeljivanjem uvoznih dozvola odredjuju koliko koje robe i iz koje zemlje se smije uvesti u Njematku uvjeriti. da naSa djetelina radi primjese nekih kod nas aklimatiziranih taliJanskih korova imade južnjačke osebine pa tako od vremena otkada Je u Njemačkoj kontroliran uvoz čine ova Konirolna uvozna mjesta sve veće poteškoće uvozu naše crvene djeteline u Njemačku i uskraćivanjem uvoznih dozvola kao i odredjivanjem niže cijene za našu provenijencu.

Ovo Je došlo tako daleko. da je Reichsstelle, koja podijeljuje uvozne dozvole za Njemačku od žetve 1957 nije više uopće dozvolila uyoz maše crvene djeteljine, nego samo nekoliko vagona od mene уеzano uz lucernu. a drugim firmama uopće ništa.

NiJemci su u glavnom prigovarali, što se u našem djetelinskom sjemenju nalazio po gdjekada jedan korov nazvan Helmintia Echioides, koja se inaée zove i Picris echioides, te Je u stručnim krugovima općenito poznata pod imenom Helmintia, a uvezena Je ne samo k nama nego ı u Rumunjsku i u Mađarsku talijanskim sjemenjem od djeteline koje se Je prije uvažalo za usJey. te se Je aklimatizirala u nekim nizinskim predjelima oko rijeka u glavnom u nizini rijeke Tise, pa Je zapravo nama dolazila tom dolinom iz Mađarske a ne iz Italije.

Da bi ovu stvar konačno izveli na čistac pozvao Je naš Zavod za spoljnu trgovinu uslijed nastojanja naše Trgovinsko-Industrijske Ko-

247