Jugoslovenski Rotar

Gradjevna znanost i umjetnost jest op¢éa zmanost sve yrsti gradjevina trajno, svrsishodno i prema pravilima |јероје sa obzirom na same troškove uspostaviti ili podignuti. Svrsishodna gradjevina sa drugim ljepim umjetnostima udružena doprinosi odgoju čovječanstva i naobražava duh time što u sebi nosi oznaku reda u skladnoj i strogoj pravilnosti u samom izgledu.

Niti pretjerana udobnost niti raskošnost ili zadovoljstvo nisu njene temeljne osnovice iz koje su potekle, već Je nužda ı potreba ista, kojoj se svrsi ona potrebito prilagoditi mora. Gradjevna se znanost općenito i medjusobno razlikuje i dijeli se prema gore označenom na sljedeće gradjevne znanosti i to: I. na gradjansku gradjevnu znanost. Il. na vojničku. III. na vodogradjevnu. IV. na cestovnu, V. na željezničku. VI. na brodogradilistnu, VII. na maSinsku i VIII. na rudarsko gradjevnu znanost.

I. Gradjanska gradjevna znanost obuhvaća sve ono što sluzi za sigur-

nost. udobnost i ljepotu za život i promet. — U istu znanost ulaze sve gradjevinske osnove za izgradnju i uspostavu svih stanbenih ı inih gradjevina. — Ista se gradjanska gradjevna znanost opet dijeli u dva

glavna dijela i to: na poljoprivrednu i na gradsku gradjevnu znanost. Poljoprivredna znanost koja se bavi sa izgradnjom poljoprivrednih gradjevina. a gradska gradjevna znanost u koju ulaze sve gradjanske zgrade. ivornice i ostale zgrade za obriničke svrhe kao i gradnja crkava, državnih gradjevina. kazališta. spomenici. a ı same vrtlarske gradjevine ukoliko se ne odnose na poljepšanje vrtova.

IL Vojnička gradjevna хпапоз!. Оуа se bavi uspostavom i izgradпјот raznih vojničkih gradjevina kao kasarne, lazareti. skladišta itd. te sa osnovom raznih utvrdjenja i svim radnjama koje služe u slučaju rata bilo kojoj zaštiti. — Ova vojnička znanost koja specijalno predvidja znanost vojničku, opredijeljena je zaio u posebnoj specijalnoj vojničkoj upravi takozvanom vojničkom gradjevnom odelenju.

IL Vodogradjevna znanost obuhvata vodogradnje io Jest sve one radnje koje se odnose na promet u ı izvan voda. — Ovamo spadaju u slavnom regulacije rijeka, potoka. prokopa i obala. nadalje uspostavom svih zemljanih, kamenolomnih. kockastih i šibnih masipa. oko raznih brana, ustava. mostova i drugih odnosećih se radnja oko natapanja i otapanja.

IV. Cestogradjevna znanost. Ovome su sve radnje ukljuéene koje su potrebne za olakšanje. pridonašanje i uzdrzavanje prometa, te se iste radnje dijele u dva dijela i to: na cestogradnju i na gradnju puteva. Cestogradnja koja zapravo iziskuje upotrebu taracujuéeg kamenja na primjer u gradovima izgradnja cestovnih nasipa ı gradjanskih staza. a gradnja puteva koja izlučuje izgradnje glavnih cesta na kojima dolazi u obzir samo veće i manje isprebijano kamenje i šljunak kao pokrovni sloj.

V. Zeljeznitéka gradjevna znanost, pretstavlja isto samo jedan prometni put, ali je na odnos njenog osobitog uredjaja kao i na odnos svake druge vrsti prometa jedna ofstupajuća upotreba koja označuje za sebe postojeću cijelinu. — Budući da se obično u željezničke radnje ubrajaju i druge zavisne gradjevine, ipak se u užjem smislu ubraja u iste samo gornja gradnja, to Jest mreža, pruga na kojima se

560