JUS standardizacija

BROJ 2 SEPTEMBAR 1950

c) ambalaža za specijalne svrhe.

Prva grupa se može tipizirati i u daljem izlaganju će se vidjeti prednosti. Ova grupa bi se proizvodila ma autematima i bila bi po cijeni najniža. Druga se grupa ne može tipizirati, ali se radi uvijek u manjim serijama ı za nju ostaje mogućnost iskorištenja poluautomatske i ručne proizvodnje. U treću grupu bi došli artikli sa specijalnim zahtjevima tehničke prirode — najčešće za medicinsku proizvodnju.

Šta treba da nam obezbede standardi kvaliteta šupljeg stakla

Na ovo pitanje se može odgovoriti, da oni treba da obezbede slijedeće:

a) najpovoljniji kvalitet u odnosu na namjenu;

b) najracionalniji tehnološki proces proizvoda; c) mogućnost kontrole kvaliteta proizvoda.

Kakao smo. se na uslov. pod b) već dovoljno osvrmuli, io ćemo fežišle uglavnom baciti na ostala dva uslova.

Staklo je maferijal sa relativno malenim mehaničkim svojstvima. Prema lome je i mnogo napora do sada posvećeno usavršavamju OVih svojslava. Uglavnom je rađeno na poboljšanju lizičkih svojstava izmjenom hemijskog sastava i usavršavanjem procesa obrade, kako termičke, tako i mehaničke, a drugi se način sastojao 1! usavršavanju oblika, već prema svrsi upotrebe. Oba zahtjeva imaju naravno gramice do kojih se može ići. Kod usavršavanja hemijskog sasta činjenica je da se značajni rezultati postižu tek unošenjem većeg broja novih komponenata, osim „baznih — pijesak, alkalije, krečnjak. Naravno da sve te komponente znatno utiču na Cijenu. Mehanički najbolje, borosilikatno staklo, ne dolazi u obzir kod masovne proizvodnje, obzirom na visoku cijenu boraksa. S druge strane, česlo i ostali uslovi proizvodnje sprečavaju trošenje nekih drugih jeftinijih komponenata. Tako na pr. povišenje sadržaja ma aluminijskom oksidtu povlači za sobom teže topijenje. A u krajnjoj liniji, sve te mjere mogu relativno malo. proijeniti silu kidanja kod stakla, koja praktički malo varira oko veličine 8 ko/mm”*, Mnogo veće mogućnosti postoje usavršavanjem oblika proizvoda, prilagođavajući ih što više zahtjevima njegove upotrebe. |

Za ambalažno staklo, koje praktički treba da izdrži unuirašnji pritisak tekućine, mehanički idealan oblik bi bila kugla, koja bi proporcionalno raspodijelila prilisak na jednake količine stakla na jedinici površine. Iz statičkih. razloga ovo je neizvVodivo, le se uslijed toga pribjegava cilindričnom obliku, upotrebljavajući pritom što Više oble površine, sa šte manjom zakrivljenošćit, sje god se tom mora pribjeći (prelaz kod dna i kod grlića). Osim toga, kako je dopuslivi prifisak u cilindru upravo proporcionalan debljini stijena, a obrnuto promjeru, lo su i ove dvije Meličine važne, Isto takoe, iz razloga stabiliteta veoma je važan odmos promjera prema visini. Sve le laktore ireba uzimati u obzir prigodom

određivanja oblika boce, da bi se postigla oplima!na mehanička svojstva. Međutim, zahtjevi kod procesa proizvodnje

_ šupljeg stakla duvanjem, upravo se poklapaju sa

ovim osnovnim principima o kojima ovisi i kvalitet boce. Naime, i proizvodnja stakla duvanjem je posljedica unutrašnjeg pritiska zračnog muedijuma na žitku masu, tako da prirodni razmještaj stakla kod procesa duvanjem pretstavlja praklički idealan oblik gotovog proizvoda. Naj-

· bolje će nam ulicaj oblika artikla na kvalitet

boce prikazati slijedeće.

Mjerenja koja je proveo autor članka pokazala su da pojedini artikli iz naše današnje proizvodnje ambalažnog stakla, kod momenta!nog

“opterećenja izdržavaju slijedeći pritisak:

Artikal Prosječni pritisak, kod

"kojeg nastaje: prskanje

Pivska boca . 22-25 atm. Buteljka za vino 18-20 „ Koniak-boca 15-17 5 Bordo-boca 18-14 «„ Mineralka 10-12 Hobe-boca (četvrtast O NO Gilka-boca (šestougaon L=52

izdužen pre»jek)

Iz ovoga. možemo odmah zaključiti, da Šširoke boce bez blagih prelaza izdržavaju manji pritisak kod momentalnog “opterećemja, nego uske. Četvrtaste i uglaste boce, daleko zaostaju u izdržljivosti od okruglih boca. Cilre u tabeli ipak ne daju apsolutan međusobni odnos, jer bi trebalo izvršiti korekciju rezultata obzirom ma težinu artikla i na sadržaj, tj. na debljinu stijena. 'No ipak nam fabela daje orijentacione kvalitativne podatke.

U svakom slučaju ćemo primijefliti, da je pivska boca upravo idealan oblik kod proizvodnje li istovremeno i najjači oblik kod wpotrebe. Naime, oblik pivske boce je proizvod rezultante sila rastezanja kod duvanja boce i sile gravitacije tj. oblik kalupa (naravno izuzev dna) poklapa se skoro potpuno sa oblikom mjehura, koji se dobija prigodom duvanja.

S druge strane, promatranjem izrađenih boca kroz polariziranu svjetlost, zapaža se da četvrtaste boce, bez obzira na dužinu procesa. othlađi-

vanja, pokazmju uvijek jako skretanje polarizi-

ranog svjetla — dokaz da nisu aiklonjene umnuirašnje napetosti — čime se i objašnjava tako 'velika razlika u izdržljivosti u odnosu na okrugle DOGC: i VN

Rezimiramo li, dakle, sve ovo, šio smo izniJeli o uslovima za olpornost ambalaže, dolazimo do zaključka, da svaka promjena jednog od laktora dovodi do promjene otpornosti. Prema tome nemioglće je odrediti opšte uslove kvaliteta stakla ukoliko se ne odrede tačno svi elementi, koji mogu na njega uficati (težina, promjer, presjek, visina, Oblik).

Mogućnost kontrole kvaliteta izraženog u jednoznačnim brojevima moguće je praklički Vršiti samo u odnosu na jedan odreden model,