Književne novine

SMRT FASŠIZMU — SLOBODA NARODU!

BROJ 21 GODINA I

NJIŽ

ORGAN SAVE

Adresa uredništva | administracije: Francuska 7 — Telefon: 28098

V

ZA KNJIŽEVNIK

BEOGRAD, UTORAK, 6 JUL 1948

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVE

PRIMERAK 3 DINARA

Izjava Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije povodom rezolucije Informacionog biroa komunističkih partija o SIanju U Komunističkoj partiji Jugoslavije.

Rtezolucija Informacionog biroa »O stanju u Komunističkoj partiji Jugoslavije« ima, kao što se iz nje vidi, svoju predistoriju. -

Njenu osnovu sačinjavaju pisma CK SKP(b) upućena CK-u KPJ.

Prvo pismo od 27 marta 0. g, u kome .

je CK SKP(b) izneo svoje optužbe protiv CK KPJ, Centralni komitet SKP(b) istovremeno je uputio svim parlijama-članicama Informbiroa, a da CK KPJ o tome nije bio obavešten, Iza toga je, preko CK SKP(b), došlo pismo CK KP Mađarske, u kome je u svemu poduprt stav CK SKP(b). Pismo mađarskog CK bilo je upućeno i drugim partijama. Iza toga je CK KPJ primio slična pisma i drugih partija — članica Informbiroa, izuzev italijanske i francuske. CK RPJ ističe da su pomenute partije prihyatile na osnovi stanovište CK SKP(b) prije nego su čule mišljenje ili saslušale ma kakav suprotan argument CK KPJ. Posle tog pisma CK SKP(b) i pomenntih pisama drugih centralnih komiteta, kao i posle odgovora CK KPJ Centralnom komitetu SKP(b) od 13 aprila o. g., CK KPJ je primio i druga pisma od CK SKP(b) (4 maja i 25 maja), koja su, manje-više, bila na liniji prvog pisma. Rezolucija Informbiroa »O stanju u KPJ« uglavnom je prepričavanje fih pisama CKR SKP(b).

U tim pismima CK SKP(b) ontužio je CK RPJ i tražio od njega da prizna pogreške, kao: prvo, da rukovodeći liudi KPJ na rečima uznose SSSR, a potajno klevećn i Sovjetski Savezi SKP(b), drugo, da ruikovodđeći ljudi Jugoslavije kleveću Sovjetsku armiju i da su sovjetske stručnjake okružili neprijateljstvom, a da sovjetske građane i druga Judđina prate organi državne bezbednosti; treće, da su parftiski kadrovi stavljeni pod prismotru ministra unutrašnjih poslova i da u partiji nema demokratije i kritike nego da vlada sistem vojnog rukovođenja; četvrio. da jugoslovenska vlada boće da preko šniinna obezbedi milost imperijalističkih država i da se siavi pod njihovn kontrolv; peto, đa se partija rasplinjava u Narodnom fron= tu, da se ne može smatrati marksističko-lenjinističkom „organizacijom i da se ualjuškava Bermštajnovim, - Buharinovim i Polmarovim teorijama o mirmom urasfnanjin kapitalističkih elemenata mn socijalizam: šesto, da se poslanik jeđne od velikih imperijalističkib država ponaša n Jugoslaviji kao domaćčin i da se prijatelji i rođaci dželata jugoslovenskih naroda Nedića lako i udobno smeštaju u državnom i parliskom aparatu Jugoslavije; sedmo, đa jugoslovenski rukovodioci identifikuju spoljnu politiku SSSR-a sa spoljnom polihikom imperijalističkih država; osmo. da su vodeći ljudi KP, skrennli s marksističko-lenjinističkos puta u pitanjn rvkovodeće uloge radničke klase: deveto. da su nemački padobranci razbili »partizanski« štab n Jugoslaviji, da jP posle toga mastala teška kriza u narodno-oslobodđilačkom „pokretu, a da je zafim Sovjetska armija đošla u pomoć, oslobodila Jugoslaviju i stvorila uslove da Kompmartija dođe na vlast: đeseto. da je Kompartiila Tugoslavije probila uši svojom hvalisavošću uspesima ww ratu. iako nema većih zasluga od Kompartija „Poljske, „Čehoslovačke, Rumunije, Mađarske. Albanije. Bugarske itd., itd. Tim optužbama treba dođati i one koje se navode i u Rezoluciji. a koje ovde nisu izričito nabrojane. i

CK KPJ, kao što se vidi iz izjave koju je Politbiro CTL. KPJ uputio zasedanju Informacionog biroa, a koju dajemo u prilogu, niie mogao da diskuftuje na bazi takvih optužbi Centralnog komiteta SKP(b), zasnovanih na klevetama, izmjšliotinama i nepoznavanju stanjm u Jugoslaviji, sve dok se me bi utvrdilo činjenično stanje i odvojila neistina od stvarnih principijelnih zameraka bilo Centralnog komiteta SKP(b), ili kojeg bilo drugog

centralnor komiteta partija članica Informacionog biroa. Povodom objavljivanja pomaennute

Rezolucije Informbiroa, Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije izjavljuje sledeće:

1. Kritika uv Rezoluciji zasnovana Je na nelačnim i neosnovanim fvrdnjama i pretstavlja pokušaj rušenja Uugleda Komunističke partije Jugoslavije u inostranstvu i u zemlji, izazivanja zabune u masama u zemlji i u međunarodnom radmičkom pokrefu, slabljenja jedinstva KPJ i njene rukovodeće wloge. Utoliko je čudnije da je CK SKP(by) odbio đa na licn mesta proveri svoje tvrdnje, kako je to predložio CK KPJ u svome pismu od 13 aprila o. E.

2». U Rezoluc:ji se, bez navođenja ijednog dokaza, navodi tvrdnja da vođstvo KPJ vodi neprijateljsku politiku prema Sovjetskom Savezu, Tvrdnja da su u Jugoslaviji omalovažavani sovjetski vojni specijalisti, a

da su građanski specijalisti bili pod- .

vrgnuti praćenju od organa bezbednosti — apsoluino ne odgovara istiDi. Sve đo njibovog povlačenja, niko Od pretstavnika Sovjetskog Baveza

- uvreda svakom

nije, u tom pogledu, makađ skrenuo pažnju jugoslovenskim «„Spretfstavnjeima. Potpuno je lažna tvrdnja da je bilo ko od sovjetskih pretstavnika praćen u Jugoslaviji, a najmanje drug Judin. Ova tvrdnja, a naročito ona u vezi s drugom Judđinom, ima isključi~

" vo za cilj da diskredđituje KPJ | njeno

rukovodstvo pred drugim partijama.

Naprotiv, tačna je naša tvrdnja, koja je izneta u pismu Centralnom komitetu SKP(b) ođ 13 aprila a koja se zasniva mu nizu izjava članova KRP.J, đatlih svojim pariiskim organizacijama, kao i drugih građana naše zemlje, od oslobođenja do damas, a sastoji se u tome da su ih organi sovjetske obaveštajne službe bezobzirno vrbovali. CK KPJ je smatrao i smatra da je takav odnos prema zemlji, u kojoj su komunisti vladajuća partija i koja ide u socijalizam — nedopustiv ođnos i da vodi demoralisanju građama FNRJ i slabljenju i potkopavanju državnog i partiskog rukovodstva, CK KPJ je smatrao i smaira da odnos Jugoslavije prema SSSR-u mora biti aasnovan isključivo na bazi poverenja i iskrenosti i, držeći se toga principa, jugoslovenskim državnim · organima nije bilo ni na kraj pameti da prate ili bilo kako kontrolišu građame Sovjetskog Saveza, u Jugoslaviji.

3. U Rezoluciji se kritikuje politika KPJ u pogledu vođenja klasne borbe, a naročito politika KPJ na selu. Pri tome se navode poznafi stavovi iz Lenjina. CK KPJ ističe da se u svojoj politici ograničavanja „Rkaypitalističkih elemenata na selu rukovođi naved=nim i sličnim stavovima Lenjina. šio su autori Rezolucije — da su se poftrudili — mogli pročitati u objavljenim partiskim dokumentima i ćčiupcima i ubediti se o praktičnom sprovođenju te politike. Zato optužbe Rezolucije i CK SKP(b) ustvari samo udaraju ma otvorena vrafa, a objektivno neizbežno vode ohrabrenju ji podršci reakciomarnih i kapitalističkih elemenata m građu i na selu, izazivanja zabune kod stanovništva kao da je za objektivne teškoće, naročito u pogledu snabdevanja, u periodu prelaska od kapilalizma k socijalizmu, kriv CR KPJ i njegova politika. CK KPJ smatra da je, hao metod, nedopustivo procenjivanje njegove delatnosti na bazi pojedinačnih citata istrgnutih iz najrazličitijih perioda borbe ili na bazi pojedinih, izolovano tizetih — i to još iskrivljenih — činjenica, CR KPJ smatra da se pri procenjivanju politike KPJ, kao i drugih partija, mora uzimati u prvom redu praksa Partije — da li Partija postiže ili ne postiže uspehe u borbi za socijalistički preobražaj zemlje, da li u celini slabe ili jačaju kapitalistički elementi, da li slabi ili jača, socijalistički sektor narodne privrede. 4. CK KPJ ne može a da s dubokim negodovanjem ne odbije tvrdnje kako vodeći faktori KPJ skreću na put kulačke partije, na put likvidacije KPJ, kako u Partiji nema demokratije, kako se u Partiji gaje metodi vojničkog rukovodstva, kako se u Partiji »gaze najosnovnija prava članova Partije i da se i na najblažu kritiku neispravnosti u Partiji odgovara oštrim represalijama« itd. Zar bi mogli članovi Partije koji su neustrašivo gledali kroz hiljade bojeva u oči smrfii trpeti u Partiji stanje nedostojno i ljudi | komunista? Tvrdnje kako n Partiji ne sme da se kritikuje i slično, strašna su članu naše Partije, sramoćenje herojske i slavne prošlosti Partije i njene današnje herojske borbe za obnovu i izgradnju zemlje. CK KPJ podvlači da se zbog činjenice što u nekim partiskim organizacijama nisu još sprovedeni izbori ne može tivrditi da u Partiji nema đemokratije. To su ostaci ratnog vremena j burnog posleratnog razvifka kroz koji je prošla KPJ, a postojali su u svoje vreme i u drugim partijama, pa i u SKP(b),

Što se pak tiče tvrdnje da se Partija rasplinjava u Frontu, da vodeći faktori skreću na put kulačke partije, ona objektivno vodi ka razbijanju saveza radnih masa, ostvarenog pod rukovodstvom radničke klase u jedinstvenoj organizaciji Narodnom frontu, ka izolovanju Partije od radnih masa. Roren toj tvrdnji, sem rečenog, nalazi se u nerazumevanju odnosa između Partije i Fronta u Jugoslaviji, u nerazumevanju suštine Fronta u Jugoslaviji i načina ostvarivanja rukovodeće uloge radničke klase u njemu. I u tom pitanju sc ne polazi od činjenica, nego od is-

konstruisanih tvrdnji, s kojima se, za-.·

lim, polemiše poznatim stavovima lenjinizma, koje niko odgovoran n RPJ nikada nije osporavao. A činjenjce, kao i mnogobrojne izjave kroz čitav rat i posle rata — ne stmo komunista, nego i nekomunista mw Prontu — govore: prvo, da je wu Frontu vođeća snaga Kompartija; drugo, đa se Kompartija ne rasplinjava u Fronfu, nego da, naprotiv, Partija idejno i politički podi-

že osnovne mase frontovaca, vaspita- '

vajući ih u duhu svoje politike i marksizma»lenjinizma; treće, da se Narodni front „Jugoslavije na praksi bori za socijalizam, što svakako ne bi moglo biti ako bi u njemu igrale ikakvu ozbiljnu ulogu »šarolike političke grupe« — buržoaske partije, kulaci, tr-

govci, mali fabrikanti i sl,, kao što se ·

kaže u Rezoluciji, ili ako bi on bio koalicija između Kompartije i drugih partija ili forma sporazuma proletarijata s buržoazijom; četvrio, đa ne preuzima Partija program od Pronta, nego, maprotliv, Front dobija osnovni pravac i program od Kompartije, što je i prirodno obzirom na njenu vodeću ulogu u njemu.

CK KPJ pritom podvlači đa je dalje .

iđejno i političko zbijanje frontovskih masa, povezivanje političke aktivnosti Partije s aktivnošću + Fronta i svestrana aktivnost Fronta — jedan od najvažnijih zadataka Partije.

Najzad, CKR KPJ ističe da većina njegovih članova nisu kooptirani, nego izabrani. U svom računanju CMK SR-P(b) nije uračunao članove Politbiron, koji su posebno birani pa Petoj zemaljskoj

konferenciji. Zato broju od 29% člana .

plenuma CK KPJ koji pominje CK SKP(b) u jednom svom pismu, ireba dodati još sedam članova Polifhiro. Čudovišno je, prebacivati jednom Cenfralnom „komiteiu Komunističke partije, koji je u ratu izgubio deset svojih članova, što je na njihova me= sta kooplirao sedam „drugova, uglavnom iz ređova kandiđata CR KPJ.

CK KPJ odbija kao smešnu i neistinitu tvrdnju o nelernlmosti R-PJI i smatra da je oma, Bem ostalog, takođe poptvrda nerazumevanja formi rada RPJ u određenim ·„wslovima i ođređenim momentima, Porme rada KPJ izrasje su iz konkretnih uslova dumogodišnie revolucionarne prakse naše Partije. one su se u toj praksi pokazale kao pravilne i one su bile važan faktor da je Partija osvojila poverenje masa.

5. CR BWPJ odbija kao mnedostojnu

optužbu da u Kompartiji vlada turski režim i da su jugoslovenski rukovodioci vatajili Partiji »kritiku meispravne politike CM, zatajili Partiji i narodu stvarne uzroke obračuna vanja s drugovima Mebrangom i Žujovićem«. CK KPJ nije mogao objaviti pisma CK SKP(b) sve dotle dok to ne učini sam CK SKP(b). Međutim, čitavom širem aklivu KPJ poznat je sadržaj pisama CK SKP(b), a čitavom partiskom članstvu slučaj Hebranga ı Žujovića,

CK KPJ mora da izjavi svoje čuđenje kako su pretstavnici partija članica Informbiroa mogli da uzmu u 74– štitu Hebranga i Žujovića, a da ne traže od CK KPJ nikakve podatke. CH KPJ se čudi zašto se brane ljudi kao na pr. Žujović, koji je 1937 godine, po odluci Kominterne zajedno sa Gorkićem isključen iz CK KPJ, ili kao Hebrang, koji je pred ustaškom policijom imao izdajničko držanje, O čemn je obmanuo Partiju, koji su frakcionašili u KPJ i radili na njenom razbijanju i na Štetočinskom sabotiranju tempa izgradnje i industrijalizacije Jugoslavije. Zar to nije podrška „frakcionaštvu, „izdajnicima i razbijačkoj delatnosti protiv KPJ? CK KPJ u vezi s tim objavljuje kao dodatak svoje materijale o Hebrangu i Žuiavićwm.

6. CK KPJ odbija kao apsurdnu tvrdnju da su u poslednje vreme jugoslovenski rukovodioci s velikom žurbom i iz demagoških razloga doneli mere o nacjonalizaciji sitne industrije i sitne trgovine, Te mere su, ustvari, bile pripremljene još šest meseci pre pomenutih optužbi CK SKP(b) protiv

Te:egram partiske jedinice pri Savezu kniiževnika Jugoslavije Centralnom komitetu KPJ ~

CENTRALNOM KROMITETU ROMUNISTIČKON PARTIJE JUGOSLAVIJE

qw Beograd Ma svom vanrednom saslanku,. Dartiska jedinica pri Savezu književnika Jugoslavije proučila, je izjavu Centralnog komiteta Romunističke partije Jugoslavije povodom rezolucije Informacionog biroa, kao i samu rezoluciju. Posle diskusije vođene u duhu partiske demokratije, naša jedinica — 8 ljubavlju prema Centralnom komitetu i 8 ponosom na sve ono što smo pod rukovodstvom JlMPartije izvojevali izjavljuje da se oma u svemu jednmo' dušno solidariše sa stavom Ceniralnog komitefta, da pozdravlja njegovu izjavu kao pravilnu i dostojanstvenu, da odbija sve neisline izrečene u rezoluciji Informbiroa protiv naše Partije i naših naroda i da svome Centralnom „komitetu izražava duboku privrženost i puno poverenje. Nasuprot čudovišnim optužbama i grubim klevetama protiv Komunističke partije Jugoslavije, predvodnice naroda, nasuprot uvredama mnanesenim najsvetijim vrednosiima naših naroda, naš Centralni komitet zauzeo je pravilan stav: koji će se — Čvrsto smo ubeđeni — pokazati na delu kao ispra– van. Dostojanstvenost u odbrani istine, koja prožima sve članove maše Partije, znak je mnepokolebljive vere u njenu snagu, uzdanja u ispravnost proverene linije Partije, kojom rukovodi upravo ovaj Centralni komitet. protiv koga nas, bez ikakva prava i opravdanja. pokušavaiu da usmere potpisnici Rezolucije, Nanesene uvrede i bol ne pomućuju naš odnos prema braftskim partijama, a, naročito prema Boljševičkoj partiji, od koje smo se učili, a prema kojoj mas je upravo naša Partija učila i damas nas uči ljubavi.

Naša Partija vaspitavala nas je u dubu mauke KLenjima i Slfaljina; naša Partija uči nas principima lenjinizma da se teorija proverava u praksi, a pravilnost linije Partije u onome što ona postiže na putu ka socijalizmu. Naše poverenje prema Centralnom komitetu raslo je s proveravanjem linije Partije u revolucionarnoj praksi naše borbe za slobodu i za socijalizam. Herojska poslignuća naše Partije i naših naroda ne mogu se ničim izbrisati ni negirati, ona postoje, na koristi socijalističkog fronta u svetu. Kao i svi članovi naše Partije, koja je išla iz pobede u pobedu i vodi danas naše narode u socijalizam» koja je uvek osluškivala glas i srece naroda» učeći se od njega — mi smo čvrsto uvereni da će praksa naše Partije još jače dokazati koliko su Iažme i neshva{Uive onftužbe izrečene u Rezoluciji i koliko je pravilna linija naše Partije, kolika je njena snaga i njen značaj za socijalistički front u sve{u.

Mi, književnici-komunisti, vaspitavajući narodne mase u duhu socijalizma. u duhu Partije, đokazivaćemo na delu, kao i dosad, bezgraničnu i iskrenu ljubav prema Sovjetskom Savezu i Boliševičkoj partiji, prema drupu, Sftaljinu, od koca smo se učili i oti koga ćemo se učiti. Svom strašću i prisebnošću zastupaćemo isfinu i pravednost maše istoriske i slavne borbe!

Okupljeni oko našeg Ceniralnog Komiteta i oko voljenog druga 'Tifa, mi ćemo svim svojim snagama izvršivati sve zadatke koje pred nas poslavlja Partija i još upornije nastaviti rad na jzgradnji naše socijalisličke domovine,

Partiska jedinica pri Savezu književnika : Jugoslavije Beograd, 2 jul 1948

S

Svakodnevno, na hiljade i hiljade mesta,

Iqdni narod Upisuja ZOjqm

CK KPJ i rezultat su jačanja i razvijanja socijalističkog sektora.

Istrgnuti citat iz govora druga Kardelja ima samo opšti značaj, dok čilav njegov govor, ustvari, iznosi liniju Partije ka postupnom potiskivanjn kapitalističkih elemenata u sađašnioj fazi. :

U vezi sa svim tim, postaje razumljivo zašto organ Informbiroa, kao i sovjetska štampa i štampa nekih drugih partija nisu objavili u poslednje vreme nijednu vest o uspesima ekonomske izgradnje Jugoslavije kao što su na primer: mere za dalje slabljenje kapitalističkih elemenata, uspesi u ostvarivanju Plana, masovno pretkongresno takmičenje radničke klase i radnih ljudi okupljenih u Narodnom frontu itd, Ali činjenice ostaju činjenice, Njihovim prećutkivanjem ne može se zataškati proizvolina i potpuno neosnovana kritika ekonomske politike vlade FNRJ i linije CK KPJ u privrednim pitanjima.

1. CK KPJ tvrđi da niko od rukovodilaca ne smatra da Jugoslaviji nije u borbi za izgradnju „socijalizma i očuvanje nezavisnosti potrebna „pomoć zemilja narodne demokratije i SSBRR-a. Samo ljuđi koji su izgubili svaku vezu s realnošću mogli bi da ivrdđde tako nešto. CK KPJ mora pri tom da naglasi da davanje te pomoi i saradnja ne zavisi samo od njega, nego i od zemalia narodne demokratije 1 SSSR-a, CK IP.J/smatra da se ta pomoć mora povezivati s unutrašnjom i spoljnom politikom Jugoslavije,a ni u kom slučaju s činjenicom Blo on nije mogao da primi neosnova-– ne i na neistinama zasnovane optužhe.

Tvrdnje krko se jugosjiovenski rukovodioci spremaju na ustupke imperijalistima i na pogađanje s njima o nezavisnosti Jugoslavije — potpinno su izmišljene i spadaju u red najtieših kleveta protiv nove Jugoslavije.

CH KPJ mora, međutim, podvući da je wu nekim zemlinma narodne demokratije od partiskih i državnih organa učinjen čitav niz ničim wcizazvanih postupaka kojima se vrcđaju narodi Jugoslavije, njihova država | državni pretstavnici i koji vode ka slabljenju · pomenute saradnje, ka Kvarenju odnosa s Jugoslavijom, CK KPJ ne smatra se obaveznim da ubuduće ćuti o sličnim postupcima.

8. CK KPJ ne smatra da je time što je ođbio da diskutuje o greškama za koje nije kriv ma u čemu povredio jedinstvo Kkomunističkog fromta. Jedinstvo tog fronta se ne zasniva na priznavanju izmišljenih iiskonstruisa-

nih grešaka i kleveta, nego na činjenlici đa li je politika jedne partije stvarno internacionalistička ili nije. Međutim, ne može se preći ćutke pre= ko činjenice da je Informbiro prekinuo principe na kojima je osnovan, Ra koji su predviđali dobrovoljnost svake pariije u odnosu na prihvata= nje zaključaka. Informbiro, međutim, ne samo da prisiljava rukovodioce KPJ da priznaju greške koje nisu učinili, nego poziva članove KPJ na pobunu u Partiji, na razbijanje jedinstva partije. CR KPJ nikaaa ne može pristati da se diskutuje o njeWuovoj politici na bazi izmišljotina, nedrugarskog odnosa, bez uzajamnoš poverenja. Takva osnova nije principijelna i u tom i samo u tom smislu CK KPJ je smatrao da nije ravnopravan u diskusiji i đa ne može primiti diskusijn na toj bazi. I dalje, u vezi s gornjim, CK KPJ odlučno odbija optužbu da je Komunistička partija Jugoslavije prešla na pozicije nacionalizma. Celokupnom svojom unutrašnjom. i spoljnom politikom, a naročito svojom borbom u toku Narodnooslobodđilačkog ra{a i pravilnim rešenjem nacionalnog pitanja u Jugoslaviji KPJ je dokazala sasvim suprotno. Pomenufim neopravdanim optužba=ms nanefa je našoj Partiji, našoj rad ničkoj klasi i radnim masama, narodima Jugoslavije uopšte i njihovoj „nesebičnoj i herojskoj borbi — najveća istoriska nepravda.

Centralnom komitetu KPJ je Jasno da će optužbe CK SKP (b) protiv CK KPJ iskoristiti neprijateljska propaganda u cilju klevetanja Sovjetskog Saveza, Jugoslavije i ostalih demokratskih zemalja. Međutim, CK KPJ izjavljuje da ne snosi nikakvu odgovornost za sve.te pojave, jer ih nikakvim svojim „postupkom \nije izazvao.

Centralni komitet „Komunističke partije Jugoslavije poziva partisko članstvo đa zbije svoje redove u borbi za ostvarenje partiske linije i još veće učvršćenje jedinstva Partije, 4 radničku klasu i ostale rađne mase, okupljene n Narodnom frontu, đa još upornije nastave rad na izgradnji naše socijalističke đomovine. To Je iedini put i način da praksom dokaže» mo svu neopravdanost pomenuti optužbi.

Plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije 29 juna 1948 godine U Beogradu

· Izjava CK KP| od 20 {una 1948 godine upućena zasedanju Informacionog biroa

Informbirou

Primivši poziv da uputi svoje pretstavnike na sastanak: Informbiroa, koji se već okupio radi »diskusije o stanju u KPJ«, CK KPJ moli da se sastanku Informbiroa „saopšti sledeće: |

CK KPJ spreman je uvek da učestvuje u radu Informbiroa. Ali on ne može poslati svoje pretstavnike na ovaj sastanak Biroa zbog toga „ito ne usvaja dnevni red sastanka, smatrajući da je rešenje pitanja nesuglasice između CK SKP (b) i CK KPJ, koje čini sadržinu nama saopštenog dnevnog reda, od početka pa do OVO sastanka Biroa, bilo postavljeno nepravilno, i to iz sledećih razloga:

1. Već prvo pismo CK SKP (b) našem CK nije bilo sastavljeno u duhu drugarske kritike, na koju bi CK KPJ mogao odgovoritj u istom tonu, nego u formi grube i nepravedne op» tužbe Rkojmn smo mi, s obzirom na njenu nejistinitost, mogli đa prihvatimo samo na štetu naše partije i drža– ve, ili da je ne prihvatimo.

2. CR KPJ smatra duboko nepravilnim bazirati optužbe protiv jedne bratske kompartije na jednostranim informacijama o tome šta je ko rekao ili na izolirano uzetim citatima, a ne na bazi analize čitave delatnosti naše partije, koja je prošla kroz tako krupne probe pre rata, u toku rata i posle rata,

3. Neke od majvažnijih optužbi CK SKP (b) očigledno se temelje na informacijama antiparfiskih elemenata protiv kojih je naša partija vodila borbu i pre i za Vreme i posle

rata. CK KPJ smatra nedopustivim

da ovakvi poznati ostaci nekadašnjeg frakcionaštva wu KPJ dobijaju podršku CK SRP (b).

4. Rukovo(dstva parhia članica Informbirna mnekveitički prihvatajući optužbu CK SKP (b) protiv naše partije, i ne tražeći od mas nikakva obaveštenja, osudila su našu partiju u pismenim izjavama | odbila da uzmu u obzir argumente našeg odgovora na prvo pismo CK SKP (b).

Neka. od njih učinila su u širem krugu svojih portija. pa i javno, postupke na Šletn nnmše žemlie,

prihvatio ni

5, CR SKP (b) nije

„u samoj Jugoslaviji

jeđan od argumenata iz našeg odgovora na njegovo prvo pismo, nego je u odgovoru na io pismo i kasnije iznosio sve teže i poipuno neutemeljene optužbe protiv RPJ. Očigledno je da takav stav nama onemogućuje diskusiju na ravnopravnoj osnovi.

Sve te činjenice su razlog zbog čega se CK KPJ nije saglasio sa iznošenjem „nesuglasica. na Informbiro, smafrajući da bi to dđonclo samo produbljenje a ne rešenje nesuglasica. CK KPJ poiseća da je on predlagao CK-u SKP (b) da pošalje svoje pretstavnike u Jugoslaviju radi zajedničkog ispitivanja spornih pitanja na licu mesta, CH SKP (b) nije pr!hvatio takav, po našem mišljenju jedino pravilan postupak, nego je, još pre no što je primio naš odgovor, već izneo nesuglasice pred ostale partije iz Informbiroa, tj. on im je dostavio u isto vreme kad i nama „tekst nama upućenog pisma, na šta su rukovodstva svih partija, osim francuske i italijanske, nama pismeno saopštile svoj sud o našoj partiji.

Ovakav postupak nije u đuhu sporazuma |} principa dobrovoljnosti na kojima bazira Informbiro.

CK KPJ ostaje i dalje pri svom uverenju đa je samo zajedničko pretresanje spornih pitanja u direktnom dodiru CR SKP (b) i CKk RPJ

jedini pravilni put da se reše poslojeće nesuglasice. CK KPJ izražava svoje duboko žaljenje što su nesuglasice strane CK SKP (b) takve forme ponovo apelira, kako na CK. SRP (b) tako i na Informbiro, da se slože 5 našim mišljenjem o potrebi direktnog dodira između CK SKP (b) i CR KPI rađi rešenja nesuglasica i da zbog toga skinu s dnevnog reda diskusiju o stanju u našoj parfij, uvlđajući nepravilnost takve diskusije bez našeg pristanka.

CK KPJ pozdravlja bratske kompartije i izjavljuje da nikakve nesuglasice neće omesti KPJ da i dalje ostane verna svojoj politici solidarnosti i najtešnje saradnie sa SKP (b) '{ ostalim kompariijama.

20 juna 1948

POLITBIRO CK KPJ

uzele sa

VINE

A 10GOSLAVIJE

LIST IZLAZI JEDANPUT NEDELJNO

| }ižvavljn 1 3 Ra iu “a a MAA VĆO4 |C ALL UBNAHKOM A lj e