Narodna milicija
Josip Broz: »Da, jer je taj zakon donijela kapitalistička klasa protiv radničke klase.«
Predsjednik: »Ne klasa, narod je donio taj ЗАО рго- |
tiv vas komunista, koji narod trujete i koji se želi obraniti od vaše razorne akcije.«
_ Josip Broz: »Ja znam samo to, da aj zakon nije donio narod i ja se tog zakona ne bojim. Ta kako bi bilo kad bi se Komunistička partija bojala jednog privremenog zakona?«
Zatim se razvila diskusija izmedju državnog odvjetnika i Josipa Broza. Državni odvjetnik traži neka objašnjenja o njegovim nekim bilješkama, (a one su bile takve da ih osim njega nitko ne bi razumio), koje su iznenadnim hapšenjem nadjene kod njega.
Josip Broz: »Gospodine državni odvjetniče, ne biste li vi željeli da vas još detaljno upućujem u neke naše stvari. Vi sebi tumačite moje bilješke kako vi znadete.«
»No, vi ste bili u Rusiji i vidjeli ste ona ubijanja i paleže.«
»Da vidio sam kako je Kolčak vešao radnike željezničke radionice o telegrafske stupove.«
Na završetku procesa, poslije govora branitelja,-predsjednik pita optužene imaju li što da reknu. Kad je Broz počeo. govoriti o tome, zašto je postao komunist, predsjednik mu odmah oduzima riječ.
Branitelj hoće da uloži ništovnu žalbu, ali mu predsjednik ne da. Tada ustaje Broz i dovikuje predsjedniku:
»To je najbolji dokaz da i ovdje vlada policijski duh. Živjela Komunistička partija Jugoslavije!«
Tako je drug Tito odgovarao klasnim neprijateljima. Tako je on, služeći vlastitim primjerom, učio komuniste kako se treba držati pred neprijateljem i kako treba čuvati čast Partije. I tada i kasnije on je služio primjerom kako se treba boriti protiv neprijatelja radnog naroda. Živi smo svijedoci da je njegov primjer slijedilo hiljade komunista i ostalih antifašističkih boraca, kako po logorima i mučilištima tako i na fronti. Kako..je on bio čvrsto uvjeren.u skoru pobjedu pravedne stvari najbolje se vidi iz njegovog odgovora sudijama:
»Та Како bi to bilo kad bi se Komunistička partija bojala jednog privremenog zakona.«• On je znao da će snage napretka uskoro srušiti tu buržoasku državu .i taj zakon, i da je samo Komunistička partija sposobna i pozvana da povede narod u borbu.
Tako je drug Tito svojim neumornim radom pripremao Komunističku partiju i radne mase za teške dane fašističke najezde koji su se neminovno i brzo približavali. Ustanak 1941 godine i čitav tok Narodnooslobodilačke borbe nije ništa drugo, nego najznačajnija epoha dugotrajne i teške borbe radnog naroda naše zemlje za slobodu i bolji život. To je epoha u kojoj je bio neminovan oružani ustanak.
Ogromne su tekovine koje su naši narodi izvojevali pod rukovodstvom druga Tita. Naša zemlja pretvorena je, iz stare versajske Jugoslavije, u čvrstu zajednicu ravnopravnih i bratski ujedinjenih naroda, stvarnu domovinu svih naroda naše zemlje podjednako. Stvorena je narodna vlast, ne samo narodna po izbornosti već narodna vlast koja vodi brigu o životnim potrebama i interesima naroda i svakog gradjana pojedince. Stvoreni su novi društveno ekonomski odnosi u kojima je radnička klasa oslobodjena izrabljivanja domaćih i stranih kapitalista, a važne grane privrede postale su opšte narodne svojine. Danas radnička klasa ne radi za kapitaliste već radi za poboljšanje svojeg života, siromašni seljaci ne rade za 'veleposjednike, već rade za poboljšanje vlastitog života. Mi danas imamo
snažnu Narodnu armiju, sposobnu za odbranu naših granica. Armiju duboku narodnu kako po svojem sastavu, tako po svojoj političkoj osnovi i po svojim ciljevima. Takvu armiju mogla je roditi samo narodna revolucija, a organizirati je i voditi drug Tito.
Nikada ranije naša zemlja nije, niti je mogla, tako brzo napredovati, kako u privrednom, kulturnom, tako i u svim granama društvenog. života, kao danas. Nikada ranije nisu, niti su mogli, naši narodi gledati tako svetlo u budućnost, kao danas. ;
пати
Drug Tito u logoru kod Mliništa, septembra 1942
j Ove velike tekovine najteže, ali i najslavnije borbe koju je naš narod vodio u svojoj istoriji, ne mogu se ni
“zamisliti bez uloge druga Tita. Čitav njegov život neraz-
dvojeno je vezan sa narodom i narodnom borbom. Od svoje rane mladosti on i ne živi za sebe, već živi samo zato da bi svu svoju sposobnost i snagu uložio u ovu veliku narodnu revoluciju. To je sadržaj njegovog života. Drug Djilas kaže: »Odvojiti Tita od naroda i narod od Tita — bilo bi isto kao odvojiti od naroda njegovu borbu za slobodu i bolji život.« Slaveći rodjendan druga Tita, sa velikom ljubavlju i zahvalnošću prema njemu, sa svijetlim perspektivama u budućnost, obećajmo mu da. čemo čuvati velike tekovine koje smo izvojevali pod njegovim rukovodstvom i da čemo neumorno i savjesno raditi svaki na svojoj dužnosti, a svi zajedno na brzom razvoju naše domovine — nove Jugoslavije. NEKA NAM ŽIVI U ZDRAVLJU JOŠ DUGO GODINA ZA SREĆU NAŠIH NARODA DRUG TITO!