Narodna milicija

preduzeća? Seljaci, Dakle, ogroman broj seljaka i poluseljaka

i poluradnika dolazi u preduzeća i njih najprije treba priučiti kao radnike, a onda vaspitavati kao radnike-upravliače, To nije krat»k i lak posao i prema niemu se treba odnositi s najvećom nsbilinošću i strolieniem i enerđično fa savlađivati, Kod vaspitavanja tih novih radnika imaćemo | danas imamo ne malo. posla s tudim shvatanjima ko4 velikos dižela radnika o nj'hovoj

danžnosti kao radnika. o njihovom odnosu prema državnoj, to

{est narodnoj svojini itd,

Uzmimo samo činjenicu da mi mnođe objekte, pa čak i nehe najveće fabrike, radnike i druže бгадћто 1 stvaramo baš u najzaostaliiim krajevima, kao što st naizaostaUii din Bosne, Sendžak, Makedonija, Kosovo i Metohija, } ika, Crna Gora ttd., Zakle svuda #d'e je đosad bilo vrlo malo ili skoro ništa indu · str'je, A Fo će raditi u tim Kzbrikama, rudnicima i drugim огеduzećiman? Seljaci iz tih zaostalih krajeva! S'romašni seltaci tih zaostalih kraieva ireba da uđu i ući će u te fabrike i rud'· nike, On" treba od siromašnih seljaka, čije su generacije stoliećiman životarile na nainižem nivom КоНитлов i životnog stančatda, da postanm svifesni radnici, бтаднећу ЂоНеб Муофа 27 sebe i čitavu socijalističku zajednicu, To neće biti tako lak i brz proces, — mi smo toća svijesni, jer već danas imamo prilično iskustva u teme koliko je teško od poluseliaka — poluradnika vigspitati svijesnog i disciplinovanos industrijskoš radnika, Da bi se to postiglo, potrebni su veliki napori, potrebno je џрфето dokazivanje tim poluradnicima da oni u našoi- sccijalističkoj zemlji postaju ne samo proizvađači u industriji, rudarstvu itd,, već i vlasnici sredstava za proizvodnju; treba im dokazati da su ulaskom u te fabrike, rudnike i druga preduzeća oni postali i njihovi vlasnici, Ne ono parče neplodne zemlje koje im nikad nije moglo dati mogućnost života Фозфојпоб 60-. vjeka, već šabrike, radnici i drugo mogu im osifurati bolji život во što su da imali oni i njihovi preci. Zašto je potrebno da ii seljaci — poluradnici postanu svijesni industrijski radnici? Роtrebno je u prvom redu zbog toga što mi gradimo mnogobrojne fabrike i preduzeća, otvaramo sve nove i nOVe rudnike, jednom

riječju industrijaliziramo našu socijalističku zemlju da bi je uči-.

nili bogatijom, da bi neiskorišćena bogatstva bila pristupačna? svim građanima naše zemlje, da bi se ljudi mogli tim bogatatvima koristiti itd, Da bi se te fabrike, rudnici itd. mogli pokrenuti, potrebni su radnici koji će biti sposobni da ovladaju i pokreću воум, savremenu tehniku. Tom: savremenom tehnikom neće moći da rukuje poluseljak koji više misli na svoje parče neplodne zemlje nećo na savremena moderna sredstva za proizvodnju, koja sada kod nas nisu viče privatna, kapitalistička, već društvena svojina čitave naše zajednice, Njima više ne upravliaju kapitalisti ili njihovi dobro plaćeni vjerni č'novnici, birokratija, koja se brinula samo o interesima kapitalista, to jest, o tome da se iz radnika iscijedi što više profita za kapitalistički džep, pri čemu bi mrvicu dobila i ta birokratija, Danas će kod nas upravljati tim fabrikama, rudnicima i drađdim sami radnici, Oni će sami одтефтан Како се ве 1 Коliko raditi, oni će znati zašto rade i na šta će se upotrebljavati rezultati njihovog rada, Da bismo to mogli postići svugdje u našoj zemlji, i u najzaostalijim krajevima potrebno je uporno savladivati zaostalost, polrebno je dići poluseljake na nivo svijesnih industrijskih radnika, koji će shvatiti i svoje dužnosti i svoja prava graditelja socijalizma,

Iz gornjeg se vidi da postoje vanredno velike teškoće nn putu izgradnje komunizma u jednoj zaostaloj zemlji, kao što je na primjer naša, Ali šta sada? Hoćemo li čekati da svi radnici budu jednako pametni i sposcbni da upravljaju preduzećima? Razumije se da ne, jer bi u tom slučaju morali beskrajno duso čekati. Baš u procesu upravljanja, u neprekidnom procesu rada i upravljanja svi radnici će steći iskustvo, Upoznaće ne samo proces rada, već i sve probleme svoga preduzeća, Trudbenici će samo u praksi moći da nauče da se služe evidencijom, da se upoznaju s tim koliko materijala smiju utrošiti a koliko se može uštediti, upoznaće se na šta sve ide njihov rad, to jest kuda ide njihov višak rada | na šta se on upotrebljava, Upoznaće se s tim kolika mcra biti akumulacija njihovoš preduzeća kao dio opće planske akumulacije, a koliko mogu oni pove-

koliko i kojim tempom oni moraju povećavati produktivnost rada itd. Oni se bezuslovno moraju upoznati s radnom disciplinom, jer od onog momenta kad trudbenici uzimaju na sebe odgovornost da učestvuju u upravljanju privredom otada pitanje radne djscipline spada u njihovu prvu dužnost,

Naročito važna stvar biće za savjele radnih kolektiva da utiču da se čim racionalnije raspoređuje· radna snaša, da ne dozvoljavaju da se u njihovim preduzećima ugnijezdi nepotrebna neproduktivna radna snaga, odnosno suvišna brokratija u administraciji, jer će se na taj način samo povećati troškovi proizvodnje i smanjiti rentabilnost njihovih preduzeća, što će ići na štetu čitavog kolektiva, Treba znati razlikovati potrebu za spec'jalistima od suvišnog administrativriofi, neproduktivnog aparata.

Predavanje fabrika, rudnika itd, na rukovanje radnim koiektivima onemodgućiće da se ugnijezdi u našoj privredi jedna zarazna bolest, koja nosi ime birokratizam, Ta bolest se nevjerojatno lako i brzo prenosi iz buržcaskogš društva i opasna je u prelaznom periodu, jer kao polip svojim biljadukrakim pipcima sputava i ometa pravilan | brz proces razvitka, Birokratizam spada među najveće neprijatelje socijalizma baš zbog toda što se uvlači neprimjetno u sve pore društvene djelatnosti i ljudi ispočetka ni sami nisu toga svijesni, Bilo bi pogrešno m*sliti да birokratizam već nije počeo i kod nas hvatati korjena, 1 kod nas se on već počeo uvlačiti u razne ustanove, u državni aparat ; privredu, ali mi smo toga svijesni i zato smo već preduzeli čitav niz mjera da ба onemogućime, Tu nisu dovoline Катравјske mjere, već neprekidna borba i vaspitavanje ljudi,

Lenjin kaže da je tehnička,i kulturna таозја105! пајроуођnije tlo da birokratizam uhvati svoj korjen, ali on ujedno kaže i kako je najlakše odnosno jedino mogućno uspješno se boriti protiv birokratizma: »Boriti se s birokratizmom do kraja, do рипе рођједе пад плот, тобиспо је зато tada alko sve stanovmištvo bude učestvovalo u upravljanju, U buržoaskim republikama to je bilo ne samo nemogućno, već je tome smetao i sam zakon. Najbolje buržoaske republike, pa ma kako one bile demokratske, imaju hiljade, zakonskih smetnji koje spriječavaju trudbenike da učestvuju u upravljanju, Osim zakona postoji 105 i kulturni nivo koji ne možeš potčiniti nikakvom zaleomu, Taj” miski kulturni nivo čini da su sovjeti, koji ma osnovu svog prodrama (гтеђа da budu organi upravljanja preko trudbemika, ustvari orđani upravljanja za radnike preko mapredmog sloja proletarijata, a, me preko masa trudbenlika,« (Бела, tom 24, strana 145, izdanje sabramih djela, ma ruskom). To je zboš kulturne zaostalosti o kojoj Lenjin govori i u tome je opasnost birokratizacije upravljanja,

Po Lenjinu, vidi se da birokratizam cvate naročito tamo бдје је zaostalost veća. Ove riječi najjasnije govore o tome gdje moramo tražiti korijene birokratizma, Zar to ne pokazuje da birokratizam cvate baš tamo Sdje ljudi još nisu svijesni svojih prava kontrcle i odlučne borbe protiv svakog Рокга Коб postupka, gdje ljudi još nisu svijesni da je birokratizam jedna štetna pojava za socijalizam, koja se ne može iskorijeniti samo dekretima odozgo, već je potrebno da se protiv nješa bori svaki svijestan čovjek u svakodnevnoj praksi, Ne treba pri tom. misliti da se birokratizam može da zacari samo u visokim ustanovama, a da je to dolje teže. I dolie do najnižih državnih i privrednih administrativnih ustanova birokratizam prodire, ako se profiv njeda ne bori, Razumije se, tragedija je za jednu socijalističku zemlju ako se birokratizam ustali od najviših do najnižih ustanova, ako vrhovi ne vide ili neće da vide njedovu štetnost, Da bi se birokratizam s uspjehom pobijao, nije dosta da se preduzimaju mjere samo gore, u najvišim nadleštvima, protiv njega, a dolje da se smatra da on, tobože, nije opasan. I te kako je on opasan i dolje, to je kod nas i praksa pokazala. Prema tome, i u administraciji republika i u administraciji oblasti | a administraciji srezova i mjesnih orđana i u administraciji raznih irgovinskih i drugih privrednih ustanova birokratizam je opasan i nužno je da se, uz pomoć najširih masa, borimo protiv njega, da ne dozvolimo da ta, za socjalizam štetna pojava uzme maha,

Danas, kada je ne samo državna administracija već i cjelokupna privreda u rukama naroda, narod je i kompetentan da

ćati svoj standard života. Oxui moraju biti upoznati s tim ko- budno kontrolira rad onih koji su postavljeni u administraciji

6

же