Narodno blagostanje — dodatak

snage a i iskorišćivanie iedne male hidroencrgiie. Тако је 0roslavlie dobilo svoiu tekstilnu industriiu. I to odmah dva DOduzeća: jednu fkaonicu зикпа ! једни ратика. A kasniie su oko toga došla i ioš neka mania poduzeća za preradbu svile, zaviesa i sličnog, tako da ie danas dvorac baruna Vranizani, skupa sa zgrađama, koie snu podignute око пјета, једап па5 važni tekstilni centar. Vremena se meniaiu; od ponosnih zagorskih dvoraca podižu se visoki fabrički dimnjaci. Kod putnika, koji prolaze mimo Oroslavlie, a ono leži na automobilskoi cesti, koia vodi u Zagorie, bude se različite impresiie. Jedni žale za onim starim liiepim vremenima, kojia su prošla, a drugi se vesele napretku moderne tehnike koja eto prodire i u stare dvOTCe.

Danas zagorska tvornica vunenih tkanina nije iskliučivo poduzeće g. Prpića. Tu je angažiran i strani kapital, u DTrvom redu Poliski. A -Poliaci su, bar oni iz Lotza, dobri tekstilaši. Danas su oni angažirani i kod ioš nekoliko naših tekstilnih poduzeća.

Zagorska tvornica vunenih kanina zaposluie danas preko 600 radnika. Izradiuie razne vrste štofova pokrivača te rupce. Prema tome i ona је svoje tržište rada bacila na zadovolienie potreba civilnog pučanstva. To ie donekle i zdravije. Mi smo vidieli u posliiednie vrijeme, da ona tekstilпа тата, Која niie toliko oČvisna od dobivania ili nedobivania vojnih liferaciia, bolie prclazi, nego ona, koia sve očekuie od liferacila. Kriza tekstilne industriie Leskovca, ima se u prvom redu pripisati činienici, da ie ona odviše orijentirana ka voinim litferacilama.

Bilanca za 1928., (za druze zodine nismo mogli dobiti tačne podaike) izgleda ovako:

Aktiva: Pasiva: Gotovina 364 O р ; 3.

Po 15 О 0 0 Trižnici 1427 Vierovnici 30.139 Zalihe robe 10:614 Rezerva amorlizaciie - 502 Indusf. invest. 13.372 Ukupna bilanca 33.642 Gubitak 372

Џрада u oči nedovolina vlastita sredstva. Tri miliiona dinara dioničke glavnice krai 13.3 miliiona samih investiciia. Vierovnici prelaze 30 miliona dinara, krai dužnika od 6.4 miliiona dinara, a robe od 10.6 milijona. Prema tome ioš ie dobar dio investiciia izvršen iz tudjih sredstava. To znatno poskupljuie produkciiu i ugrožava poslovni uspieh. Poduzeće, kao što je Zagorska tvornica vunenih tkanina, morala bi imati dioničku glavnicu od naimanje 15 miliiona dinara. A kako је ioš u, stadiiu razvitka i ta bi se glavnica morala povisivati. Kako ie tek onda, ako ona iznosi samo 3 miliiona.

Vierovnici iznašaiu 30 miliiona dinara. Samo iedan dio otpada na dugovanie liferantima sirovina i polufabrikata. Prema tome, kako ovdie nema iednog iakog zaledia u inozemstvu, poduzeće je financirano sa bankovnim kreditima. A ti su naravno skupi. Dionička glavnica morala bi se povisifi samo radi toga, da se reduciraiu skupi bankarski krediti. Onđa bi i prosperitet bio daleko bolii.

Poduzeće ipak bolie posluie nego što to izgleda iz bilance. Ono radi punom parom. Џуцек se radi sa dviie Dartile radnika tako, da ie kapacitet tvornice iskorišćen до зкгајnih granica. A ni ciiene, koje se dadu polučiti nisu nepovoljine. Prošle czodine opšta privredna kriza nešto ie nepovolina delovala i na našu tekstilnu trgovinu, a fime i na industriju. Nu ove godine prilike su daleko bolie. A što ie važno za једnu trgovinu, kao što ie ova u Oroslavliu, i inkaso ie znatno bolii.

Obzirom, da jie kod nas broi tekstilnih fabrika za izradbu sukna veoma ograničen: jedva da imamo deset većih DOduzeća te branše, a kako su potrebe па зикпи sve veće i veće, izgledi za tvornice sukna veoma su povolini. Pogotovu kad se naše privredne prilike bitno pobolićaiu i kad konsum

11

sredniih vista Štola, pa i sa strane širih narodnih sloičva, bude veći, industrija зикпа досбе до јабе аћттасце. Naravпо да će onda naibolie proći ona poduzeća, koja su tu, koja su se afirmirala, kola imajn izradienu organizaciju i koja su један dio svojih investicila već i otpisala. Obzirom na te Činienica, та da nie platila dividende, situacija Zagorske tvornice vunenih fkanina prosudiuie se veoma povolino 1 ујеrule se, da će se onda razviti u poduzeće iačih dimcnziia. »PRESLICA« TEKSTILNA INDUSTRIJA Đ. D. OROSLAVLJE-— ZAGREB

I »Preslicu« osnovao jie z. Milan Prpić. Nu kako ie bilo teško voditi dva jača fekstilna poduzeća, moralo se ič Draviti koncesiiu. I tako ie većina akcija »Preslice« došla u ruke dragih. Danas ie glavni faktor g. Franc Klein, tekstilni industrilalac iz Warnsdorfa u Čehoslovačkoi. Predsiednikom је с. Franio Latković, prije zamjenik generalnog direktora Prve hrvatske štedionice, predsiednik Prve hrvatske obrtne banke u Zagrebu. Mediuatim glavni ic financijer g. Klein, koji ie, po sudu sviju, vanredno situiran i koji, prema tome može da dovolino vodi računa o kreditnim potrebama iednogz većeg poduzeća.

»Preslica«• se u glavnom bavi preradbom pamuka. Zaposluie oko 600 radnika. Ima 160 tkalačkih stavova i 3.000 vretena. Prema tome ona ie jedno od naših rijetkih tekstilnili preduzeća, koja potrebnu prediu sama izražiuju. Jer kod nas se u posliiednie vrijemie osnivalo samo tkaonice. Tu su investiciie muogzo manmič, jer se može početi i Sa nekoliko tkalačkih stavova i onda sukcesivno povećavati. Moediutim kod ргефошсе treba odmah početi sa isdnim primjerenim

a dana

broiem vretena.

»Preslica« ne samo što izradiuis seliačko pvlaino, nego izradiuie i štof, naravno samo iz pamuka. Tu dolazi u obzir u prvom redu takozvana hlačevina, koia se kod nas mnogo konsumira. Time ic »Preslica« mnogo dopriniela da smo moeli reducirati uvoz sa strane. Kako nam fali pregled i kako se je tekstilna industrila prenaglo razvijala imamo već siučajeva hiperprodukciie u izvjesnim artiklima. kao »molino«, dok opet u nekim artiklima produkciia ni izdaleka ne odZovara stvarnoi potrebi. Biti će svakako potrebna izviesna Sclekciia u pravcu speciializaciie. Nu za to ie potrebno u prvom redu vremena, a naša i tekstilna industriia nastala nekako preko noći.

Bilanca za dviie posliiednie godine pruža sliiedeću sliku:

Aktiva: 1928 1927 Zgrada 1.495 1.585 Radničke kuće 4090 490 Stroievi 7.537 5.492 Blagaina 69 329 Кођа 1.000 1.330 Sirovine 3.131 3.755 Mienice 1.051 184 Dužnici - 6.189 7.468

Pasiva:

Glavnica 2.500 2.500 Pričuva amo:itizaciic 1.890 1.136 Ртћуан 4.862 5.451 Vierovnici 12.089 11.298 Рођнак 124 211 Ukupna bilanca 21.583 20.617

TI »Preslica« boluie na bolesti nerazmiera vlastitih i tudiih sredstava. Dionička glavnica iznosi 2.5 milijona dinara. Skupa sa pričuvom amortizacile imamo nešto preko 4 miliiona dinara. Investiciie naprotiv iznašaiu skoro 10 miliiona dinara. Prema tome pretežniii dio izvršen ie iz povjerenih sredstava. A to je jedan skupi odnošai.

Prihvati i vierovnici iznašaiu 17 milijona dinara. Dužnici samo 6 miliiona dinara, mienice 1.6 milijona, a roba i poluftabrikati 4 milijona. dinara. Upada u oči mala zaliha robe. To