Narodno blagostanje — dodatak

АНАЛИЗА

БИЛАН

одгтак „Народном Благостању“

ГОДИНА 1 БЕОГРАД, 16.

АВГУСТ 1930. БРОЈ 33

Садржај: Opšta kreditna banka a. d. — Subotica

Jugoslovenski Llojd a. d. u Splitu (prije Aflanfska plovidba Ivo Račić a.

amerikanska rlovidba a. d.)

д. 1 јисовоуепзко-

Prva inđijska kreditna banka a. d. Inđija „Matjan” pomorsko-industrijsko i tehničko d. d. Split

OPŠTA KREDITNA BANKA D. D. — SUBOTICA

Godina 1920. znači za novčane zavode Vojvodine u glavnome godinu stagnacije. Doduše prošla godina uopšte, osim retkih iznimaka, nije bila povoljna za razvitak našeg novčarstva. A da su pri tome novčani zavodi Vojvodine najgore prošli ima se pripisati specijalnim prilikama njene privrede u prošloj godini.

Žetva je bila dobra, naročito kukuruz. Međutim pad cena agrarnih produkata morao se osetiti na privredi jednoga kraja, koji je centar naše žitarske produkcije. Ne samo što je polioprivrednik, uprkos većeg prinosa, dobio manje nego u gOdinama slabije žetve, ali visokih cena, nego je veliki pad cena temeljito prodrmao trgovinu Vojvodine. Mnogi trgovci koji su radili sa zemaliskim produktima, izgubili su prošle godine tolike iznose, da ih je to stajalo i egzistencije.

Pored teške krize producenata žitarica, i vinogradarstvo, koje za neke krajeve Vojvodine mnogo znači bilo je u jednoj još nezgodnijoj krizi. Jer i uprkos bagatelnih cena nije bilo kuраса fako da su ostale neprodane znatne količine.

A naigore je prošao onaj elemenat, koji se je bio dao na kulturu hmelja. Visoke cene pre par godina imale su za posledicu da su velike površine zemlje u Vojvodini bile privedene kulturi hmelja. Investicije su ovde veoma znatne i kad зе imao početi brati plod fih investicija, nastupio je tako težak pad cena, skopčan sa nemogućnosti plasiranja produkcije, da su mnogi izgubili teške pare.

Pogoršanje u poljoprivrednoj situaciji naravno da je imalo

za posledicu i pogoršanje kod trgovine. Ne samo žitarski tr-

govci, nego i irgovci ostalih branša bili su teško pogođeni.

Ako ne po broju stečajeva, a ono sigurno po iznosima koji su

došli u pitanje. U poslednie vreme u pogledu konkursa Vojvodina ie na prvom mestu.

Međutim na privredu Vojvodine delovalo je prošle оде i potencirano ubiranje poreze. Kako je poznato, prošle godine naša porezna administracija radila je mnogo bolje nego inače, pa |e dospela da ubire i zaostatke. A tih je bilo dosta. Mnogi seliaci bili su prisiljeni da za plaćanje tekućih poreza kao i zaostataka uzimaju kredit kod novčanih zavoda. Zagrebačkim bankama, predlozi njihovih filijala iz Vojvodine za podeljivanje kredita, bili su mofivisani potrebom za plaćanje poreza.

Kod ovakvih prilika nije čudo da novčani zavodi Vojvodine prošle godine pokazuju veoma slab ili nikakav porast uložaka. Ni u jednom kraju naše države prošle godine porast uložaka nije bio tako slab kao u Vojvodini. Možda da se u razvitku uložaka da se i najbolje vidi razvitak privrednih prilika izvesnog kraja. Vojvodini je prošle godine bilo loše, pa se to oseća i na tllozima. А

Pored toga domaćim novčanim zavodima Vojvodine u najnovije vreme čine sve veću konkurenciju filijale zagrebačkih i slovenačkih novčanih zavoda. I prošle godine bilo je osnovano

inekoliko novih filijala, tako, Srpske banke u Pančevu, Opšteg bankarskog u Novom Sadu, Jugobanke u Somboru i E а ба se konkurencija naročito oseća kod uložaka. Veliki zavodi imaju u pogledu uložaka daleko veću atrakciju nego srednji i manji zavodi.

Bilansa za 3 poslednje godine pruža sledeću sliku:

Aktiva: 1929 1928 1927 Blagajna i nov. zavodi ı 7.716 11.029 13.339 Menice 24.440 22.634 15.774 Valute 80 141 138 Efekti 667 420 340 Dužnici 70.520 67.474 47.056 · Nepokretnosti 1.500 1.500 1.500 ·Матезтај 400 450 450 | Pasiva:

· Glavnica 10.000 10.000 10.000 . Rezervni fond 1.000 450 350 |Ulošci 55.739 55.340 16.197 | Verovnici 26.506 30.974 48.646 ! Reeskont 4.518 2.523 504 ; Tranzitorne pozicije 3.354 3.101 2.933 Razne pasive 55 183 274 ·Dobitak 1.087 1.082 566

Suma bilanse 105.325 103.656 79.472

Porast ukupne bilanse u prošloj godini iznosi kod Opšte kreditne 2 miliona dinara. Od godine 1927. na 1928., porast je iznosio 24 miliona dinara. Tu se najbolje vidi kako je stanje privrede delovalo na novčarstvo. Kod drugih novčanih zavoda Vojvodine relacija je još nepovoljnija.

Ulošci su porasli za 3 miliona dinara. Nu ха io su verovnici opali za 4 miliona. Godine 1928. ulošci su porasli za 29 miliona, a verovnici opali za 18 miliona. Po tome porast poverenih sredstava iznosio je 11 miliona. Tu se još bolje vidi kakve su prilike u Vojvodini bile prošle godine.

U aktivi eskont menica porastao je za 2 miliona dinara, a dužnici za 3 miliona, dok je blagajna i potraživanje kod banaka slabije za nešto preko 3 miliona dinara. Drugih promena nije bilo.

Dobitak je isti kao i god. 1928. Račun gubitka i dobitka pokazuje sledeću sliku:

|

Pozicija: 1929 1928 1927 Gubitak Izdaci na kamate 3.051 22 Plate i poslovni troškovi 1.612 1.487 1.508 Porezi i pristojbe 338 375 490 Čisti dobitak 1.087 1.082 565 Dobitak: Prenos 52 36 42 Prihod od kamata 1.740 4.437 4.299