Narodno blagostanje — dodatak

АНАЛИЗ

Додатак Народном БК агоста у

ГОДИНА IH БЕОГРАД, 4. ОКТОБАР 1930. БРОЈ 40 Opa j: Kranjska hranilnica — Ljubljana štedionica bačke oblasti — Sombor Sjedinjene tvotnice stakla na dionice — 3Zagreb „Moster” tvornica laka i boja d. d. Zagreb „Petovia” usnjarska industrija d, d. Ptuj— Ljubliana Srpska kreditna batika u Vukovaru KRANJSKA HRANILNICA — LJUBLJANA Pasiva Osnovana je još 1820. godine. Po tome postoji već preko Ulošci | 52.806 50.435 60.887 _ 69713 5 o ? i 5 Ае Роуепос! 6.364 6.256 24.050 32.250 100 godina. Mislimo da su retki novčani zavodi, pa i u inozem- Dobitak O | 168 14: stvu, koji postoje već preko jednog stoleća. BOLU. 117 1174 __ | U Sloveniji kao ni u jednom našem kraju razvijene su | Ukupna bilanca 72.957, 60.783 05.367 115.168

javno-pravne i zadružne novčane ustanove. U samoj Ljubljani ima par takovih ustanova, čija bilansa skupa prelazi jednu milijardu dinara ili više nego kod svih sličnih ustanova ostalih kraieva naše države. 1 ako ostali delovi naše države za nekoliko deсепја budu onde gde je danas Slovenija, a naročito upogled novčane organizacije, moći ćemo kazati, da smo u međuvremenu orijaškim korakom krenuli napred. U svakom slučaju držimo đa bi upogled izgradnje novčane organizacije mogli mnogo toga natičiti od Slovenije. Nama ne treba ići preko granice kad i kod nas samih imamo nešto što bi trebalo kopirati.

Kranjska hranilnica poslovala je kao jedno kreditno udruženje. Kad je uvedena oblasna samouprava, ljubljanska oblast rešila je, da čim pre osnuje vlastiti novčani zavod. Nu mesto da se pristupi stvaranju i organizaciji jedne nove novčane ustanove, koja bi se imala tek da alirmira, smatralo se je boljim, da se u oblasnu novčanu instituciju pretvori jedan već postojeći novčani zavod. Isto kao što je mafiborska oblast preuzela Južno-štajersku štedionicu i pretvorila je u oblasnu hranilnicu, isto je tako i ljubljanska oblast preuzela kranjsku hranilnicu. Već u julu 1927. godine, dakle par meseci pre nego što je počela funkcionirati oblasna samouprava, Kranjska hranilnica pretvorena je u obla-

snu hranilnicu liublianske oblasti. S obzirom na dugogodišnju:

iradiciju i oblasna hranilnica nastavila ie poslovanje pod starim renomiranim imenom Kranjske hranilnice. Uprava kranjske hranilnice za vreme ere oblasne samouprave imala je svoju posebnu upravu koja je doduše bila izabrana od oblasne skupštine ali koja je bila samostalna u donošenju odluka kao i o načinu poзјоуапја. · Zakonom o banskim samoupravama Kranjska hranilnica Tretvara se u Bansku štedionicu. No to iz poznatih razloga nije loš provedeno. Ovde biće potrebno izvršiti fuziju sa štedionicom bivše mariborske oblasti,

'Bilanca za 4 poslednje godine ovako izgleda:

Aktiva 1926. 1927 1928 1929. 'Hipoteke '9.500 7.831 7.913 12.785 Komunalni zajmovi 3.305 3.246 14.760 18:583 Efekti 11.582 11.158 6.837 5.030 Zdostale tražbine 952 445 189 113 'Dužnici 30.797. 30.586 43186 41.426 'Nekretnine | 1:564 1.598 8.963 3:323 Мјетсе = — =

Pretvaranje u oblasnu hranilnicu (štedionicu) delovalo je povoljno na razvitak poslova Kranjske hranilnice. Dok je pre toga vladala izvesna stagnacija u razviftku poslova, po pretvaranju u oblasni novčani institut razvitak jie rapidan. Od 69 miliona krajem 1927. godine raste ukupna bilansa na 95 miliona koncem 1928. Međutim i u 1929. godini oblasno-banovinskoj razvitak je i dalje povoljan i bilansa raste na 115 miliona dinara. A s obzirom na specijalne prilike Slovenije, kad se provede proširenje poslovanja i na bivšu mariborsku oblast, ukupna bilanca mogla bi za par godina iznositi i nekoliko stotina miliona. A kad bude zrelo pitanje izdavanja hipotekarnih i komunalnih obveznica, Kranjska hranilnica ili kako se bude zvala novčana institucija dravske banovine, biće među prvima koja će moći da izdaje takove obligacije. Jer u komunalnim štedionicama Slovenije ona će naći institucije koje će absorbirati njezine obligacije. Ne samo absorbirati, nego ih i dugo zadržati.

Ulošci su za dve godine porasli za 20 miliona dinara. A poverioci za 25 miliona. To znači, da je u dve godine zavodu dano na uporabu skoro 50 miliona novih sredstava.

Hipotekarni krediti nisu mnogo porasli. U Sloveniji ima mnogo novčanih institucija, koje uz povoljne uslove daju hipotekarne kredite. A potražnja nije velika. Građevna delatnost nije bog zna kako velika i što se gradi većinom se gradi iz vlastitih sredstava. Međutim komunalni zajmovi porasli su od 3 na 18 miliona. Izgleda nam, da bi banovinske novčane ustanove imale u prvom redu voditi računa o pokriću potreba na komunalnom kreditu. Samo maleni broj opština može dobiti kredita kod privatnih banaka ili kod Državne hipotekarne banke. Ostale su upućene ili da ne odgovaraju svojim obavezama, ili da plaćaju zelenaške kamate. U banovinskim štedionicama imale bi one nači zavod za pokriće njihovih kreditnih potreba.

Kranjska hranilnica po pretvaranju u oblasni novčani zavod davala je u većoj meri i konto-korentne kredite. A vidimo u poslednjoj godini da je podelila i 18 miliona meničnih kredita. Obzirom na karakter zavoda teško da su to privatne menice. Ili je reeskont menica novčanih zavoda dotično zadružnih institucija ili pak je uzeta forma menice za druge vrste kreditnih operacija.

Čisti je dobitak minimalan. |

Banska uprava dravske :banovine ide za time da u svakom

srezu osnuje sresku hranilnicu i to saradnjom „svih opština doti18.177 | čnog sreza. Te sreske štedionice bile bi opet povezane u.jednom