Narodno blagostanje — dodatak

2

najvažnije fabrike duvana, eksploatacija soli kamene i morske, fabrikacija cigar-papira, državna markarnica i strugara u fabrici duvana u Travniku. Mi ćemo se uskoro vratiti na taj izveštaj. On ne može biti predmet analize bilansa. U računu izravnanja nalazimo strukturu njezine imovine kao poduzeća, njezinu vred nost, rezultat rada za određenu periodu — obično godinu.dana. Donja nam tablica pokazuje kako su se krefale glavne pozicije

u završnim računima Monopolske uprave za poslednje tri godine.

Računi izeavnanja Monopolske Uprave.

Aktiva 1927/28. 1928/29. 1929/30. u. hiljadama dinara

Gotovina (22255. 61658 | 151.018 Aktivni tekući računi 58.359 40.645 " 143.258 Tedat ха обг. ц паг. 042. с. 295.425 477.266 403.622

Sirovine i poluprerađevine 987.592 - 601.207 433.110 'Gotova roba 119.511 129.599 111.172 Nepokretnosti i pokretnosti 389.811 383.303 397.287 : Pasiva 'Glavnica 389.811 383.303 397.287 Obrina glavnica 236.029 589.791 1,125.858 Pasivni tekući računi 3241 14.295 41.267 Hazni depoziti 10.156 — Razni fondovi 22.897 23.534 45.323 Ažijla 744 164 442 Sume za obr. u nar. budž. cod. 8.782 1411 12.013 Đugovi 1.310.240 696.084 588.123 Zbir aktive ili pasive 3.754.313 3.218.949 4.036.182 Račun gubitka i dobitka Monopoliske Uprave.

· Rashodi "Troškovi monopola duvana 402.333 385.932 458.214 "Troškovi monopola soli 100.419 86.113 88.019 "Troškovi monopola petroleuma 12 40 57 “Trošk. mon. mar. i hart. od. vr. 7.837 8.053 6.107 "Troškovi monopola žižica 9.780 82 91 "Troškovi monopola cigarpapira 15.343 16.686 17.222 Zav. rač. Min. fin. za čist pr. 2.427.547 1.807.605 1.804.314

Prihodi 'Prih. od prod. duv. pretađ. 1.705.517 1.667.285 1.702.660 Prihodi od prodaje soli 246.747 228.418 229.574 Prihodi od prod. petroleuma 143.189 147.838 157.858 Prihodi od prodaje žižica 129.829 119.642 141.077 Prihodi od prod. cigarpapira 147.278 141.329 142.856 “Razni prihodi 5.850 — Zbir prihoda ili rashoda 2.378414 2.304.515..2.374.027

Završni račun Min. Наапзца код Мопоројвке Uprave. "Rashodi 1927/28. ~ 1928./29. 1929/30. u hiljadama dinara

Anuiteti 44.635 55.523 55.520 Ažija i trošk. anuit. službe 111.438 220.768 _ 220.929 Rashodi po fin. zakonu 79.714 14.034 1 Rashodi na teret obrt. kap.

kod drž. blagajne 1.080 — 150 “)bveze iz ran. godina 58 — 476

а

Viš. prih. odob. rač. Min. m. 7.190.b17

25)24.384 2.181.616 Ispl. iz mon. zal. od 5 mil. dol. — i

877.601 Ispl. iz mon. zaj. od 22 mil. dol ”~“T! = =

Prihodi Po računu gubitka i dobitka 2.427.547 1.807.605 . 1.804.314 Porez na poslovni promet — 1.430 1.395. Porez na plate — 2.061 2.038 Prihod od tros. na pivo — 43.284 28.262 Prihodi od (гака. таг,, hart. od

vredn. i u ŠOtOVH — 583.403 615.717. ПКазпринови II ____ 100986 8.294 Zbir prihoda ili žashoda "2.427547. '2.448172 2.460.023

Iz računa pasive vidimo да Samostalna monopolska uprava radi sa kapitalom od preko 2 mili|arde i 100 miliona dinara, od čega u 1929. u 1930. godini 397 miliona dinara pada na glavnicu, 1,125 miliona dinara na obrinu glavnicu, 588 miliona dinara na razne dugove, a ostatak na razne druge pasivne pozicije. o

Vidimo da Samostalna monopolska uprava ima SsVOju glavnicu kao svako akcionarsko društvo i trgovačko poduzeće: Međutim kao čisto državna ustanova ona nema svoje glavnice kao što је пета ni Državna hipotek. banka. I ona kao i Državna hipotekarna banka, ima samo svoj rezervni fond, (750 hiljada dinara). Ono šio se pokazuje u bilansu kao glavnica to je vrednost njene celokupne pokretnosti i nepokretnosti. To je u stvari imovina Samostalne monopolske uprave, koju je ona +{ormirala iz zatečene robe i materijala pre svršetka rata. Ona iskazuje u aktivi fu poziciju sa istom sumom. To je višak imaovine njezine formirane u toku vremena; drugim rečima to je čista dobit. Da se pak ne bi pojavila kao takva, morala je biti Rompenzirana jednom protivpozicijom u pasivi. Da li je baš najzgodnije da se za to upotrebi izraz „Slavnica” ostavljamo otvoтећо pitanje. U svakom slučaju da je „glavnica” samo jedna knjivovodstvena operacija, da se spreči da se pojavi dobit, ier bi istu morala sprovesti Ministarstvu finansija; a to |e nemogućno, jer je sva u stvarima ı robi.

Da to nije oglavnica u smislu u kome se pojavljuie kod privatnih poduzeća, vidi se iz druge pozicje u pasivi ,„,obritna glavnica”, koja je 31. marta 1930. g. dostigla veliku sumu od 1125 miliona dinara. Ova pozicija zahteva da зе па пјој тајо duže zadržimo.

Još nekoliko godina pre rata Monopolska uprava je bila u neprekidnom sukobu sa Ministarstvom finansija Zbog toga što je za nju, kao industrisko-trgovačko poduzeće, петосиспо bilo primenjivati zakon o državnom računovodstvu, specijalno kredita po dvanajestinama. Samostalna monopolska uprava je tražila od Ministarstva finansija mogućnost da u izvesnim momentima povuče mnogo više novca no Što bi joj sledovalo iz kredita po dvanajestinama. Ta se borba svišila time, da je Ministarstvo finansija pristalo da joj iz godine u godinu odobrava finansijskim zakonom anticipaciju kredita docnijih perioda, pa čak i budžetskih godina. Pored tekućih kredita odobravani su vanredni avansi, koji su u stvari bili obrtni kapital. Posle rata је Monopolska uprava taj odnos sa Ministarstvom finansija uprostila. Ona je iz sretstava, koja je dobila od države, odnosno od zarade koju je imala, zadržavala redovno jedan deo zarade, koji je iskazivala po svojim knjigama kao potraživanje Ministarstva finansija. Ona se po svojim knjigama zaduživala za tu sumu prema Ministrstvu finansija. Tako je Monopolska uprava od prihoda, za račun države u toku osam godina posle rata uspela da zadrži 1300 miliona dinara, kao što se vidi iz završnog tačuna za 1927. i 1928. godinu a u poziciji „dugovi”. Ona je na to imala pravo: država je dužna da svoja itrgovačko-industriska poduzeća snabde obrtnim kapitalom. Ali je ipak jednoga dana